img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kamatne stope

Šta znači ograničenje kamatne stope na dozvoljeni i nedozvoljeni minus?

18. januar 2025, 08:32 Katarina Stevanović
Foto. Marija Janković
Trenutna visina zatezne kamatne stope je 13,75 odsto
Copied

Kamatne stope na dozvoljeni i nedozvoljeni minus ograničene su za sve banke. Ipak, kod ulaženja u minus treba biti oprezan sa „vrućim novcem“

Ukoliko se nađete u situaciji da na svom računu u banci morate da uđete u dozvoljeni ili nedozvoljeni minus, ove godine ćete verovatno plaćati manju kamatu nego ranije.

Razlog tome je što se ona donedavno razlikovala od banke do banke čak i za više od 20 procenata, ali novom regulativom koju je usvojila Narodna banka Srbije i koja se primenjuje od početka 2025. godine, kamata, makar do sredine februara, neće moći da prelazi 19,75 odsto i na dozvoljeni i na nedozvoljeni minus.

Prema odluci NBS-a maksimalna kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja po tekućim računima, takozvane dozvoljene minuse, računa se po sledećem principu: stopa zakonske zatezne kamate uvećana za šest procentnih poena.

Trenutna visina zatezne kamatne stope je 13,75 odsto i na tom nivou će ostati do 13. februara 2025. godine, kada će biti određena njena nova visina.

Kada se to uzme u obzir, pomenutom računicom se dolazi do maksimalnog iznosa od 19,75 odsto kamate na dozvoljeni minus, a isti je i maksimalni iznos kamate na nedozvoljeni minus.

Kolike su bile kamate?

Ove kamatne stope razlikovale su se čak i za više od 20 odsto kod određenih banaka i prema poslednjim objavljenim podacima NBS-a iz novenbra 2024, kamatne stope na dozvoljeno prekoračenje kretale su se od 11,48 odsto do čak 33,45 odsto.

Kamate na nedozvoljeni minus išle su do 45 odsto.

Kada je o dozbovoljenom minusu reč, od 19 banaka samo dve su imale kamatu na ovaj iznos nižu od 19,75 odsto.

Samo kod malog broja banaka ove kamate ranije su bile ispod tog nivoa, dok su kod većine bile znatno više – podaci su Narodne banke Srbije.

Odluka o ograničenju ovih kamatnih stopa dobar je potez, smatraju ekonomisti, ali upozavaju na to da uvek pri ulaženju u minus treba biti oprezan, pa ne preporučuju takav vid finansiranja.

Najskuplji novac

Dozvoljeno prekoračenje treba gledati kao najskuplji novac, kaže ekonomista Zoran Grubišić za „Vreme”.

„Moj topao savet je da se to izbegava po svaku cenu. Najbolje je da vežete sebi ruke. Uvek je bolje koristiti kreditnu karticu, jer ne morate da platite kamatu ako je pametno koristite”, kaže Grubišić, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji.

Ipak, bez obzira na to, ljudi često pribegavaju ulasku u dozvoljeni minus.

Istog stava je i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.

„Jedan broj ljudi nema izbora, pa mora da koristi tu opciju, to im je jedini način da prežive do narednog meseca. Pretpostavljam da tu opciju koriste kada nemaju kud”, kaže Savić za „Vreme”.

I on dodaje da postoji niz drugih opcija koje su znatno povoljnije od dozvoljenog i nedozvoljenog minusa, poput gotovinskih kredita i kreditnih kartica, pa ni on nikako ne preporučuje ulazak u minus.

Dobar korak NBS

Odluku NBS o regulisanju kamatne stope na ova davanja sagovornici „Vremena“ smatraju dobrim korakom.

„U odnosu na ranije kamatne stope, to jeste boljitak. Zamislite da nema te intervencije, ko zna dokle bi tek onda otišle kamatne stope. To je radikalno niže u odnosu na kamate koje su neke banke ranije zaračunavale, ali je to i dalje petina od iznosa”, priča Savić.

I dalje je, međutim, neshvatljivo zašto su te kamate toliko visoke i zato korisnici treba da budu vrlo pažljivi kada ulaze u minus.

„Ljudi kada upadnu u tu priču, teško mogu da se izvuku”, dodaje Savić.

Politika „vrućeg novca“

Sniženje kamatnih stopa na dozvoljeni i nedozvoljeni minus treba staviti u širi kontekst kompletnih ograničenja za sve kreditne proizvode banaka, objašnjava Grubišić.

„Mi smo u poslednje dve godine prisustvovali trendu rasta kamatnih stopa, koji je donekle zaustavljen poslednjih meseci, i kamate su probile neke nivoe na koje nismo navikli. Govorim o referentnim i tržišnim kamatnim stopama, a mi znamo da se svi proizvodi prilagođavaju tržišnim kamatama. Kada su one u porastu i kamate na sve kreditne proizvode banaka rastu”, kaže sagovornik „Vremena”.

Kamate na nedozvoljeni i dozvoljeni minus su najviše i to je takozvana politika vrućeg, lako dostupnog novca, dodaje Grubišić.

„Ograničenje je prilagođeno samom karakteru tih proizvoda. Na stambenim kreditima to ograničenje je pet odsto, ali to je najsigurnijij proizvod”, objašnjava.

Kolika je zatezna kamanta stopa?

Odluka o maksimalnoj visini kamate na dozvoljeni i nedozvoljeni minus biće doneta u februaru.

Zvanična zatezna kamatna stopa zavisi od visine referentne kamatne stope koju utvrđuje NBS, na koju se dodaje još osam procentnih poena.

Trenutno je referentna kamanta stopa NBS na nivou od 5,75 odsto, što znači da je zatezna kamatna stopa 13,75 odsto. Što, opet, znači da je maksimalna kamatna stopa na dozvoljene minuse 19,75 odsto, prema računici koju je izvela NBS.

Ako se promeni referentna kamatna stopa, a sledeći sastanak Izvršnog odbora NBS tim povodom je 13. februara, promeniće se i zatezna kamatna stopa, pa posledično i maksimalna kamatna stopa na dozvoljene minuse.

Profesor Zoran Grubišić ne očekuje porast referentne kamatne stope u narednom periodu.

„Nisam siguran ni da će se smanjivati. Verovatno će ostati ista ili će se blago spustiti, jer je Evropska centralna banka to nedavno uradila, a mi obično pratimo taj trend”.

Tagovi:

Banke Kamata na dozvoljeni minus Kamata na nedozvoljeni minus Kamate Narodna banka Srbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Sankcije NIS-u

27.jun 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.jun 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.jun 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Struja

26.jun 2025. R. V.

Nova ekonomija: Dupli računi za struju – nastavljaju se brljanja Elektrodistribucije

Potrošačima su zbog greške Elektrodistribucije stigli dupli, izmenjeni računi za struju. Sada moraju da doplate razliku

Promo

25.jun 2025. R.V.

Samsung Neo QLED 4K menja način na koji doživljavamo televiziju

Samsung Neo QLED 4k televizor je više od ekrana. On analizira vaš život i prilagođava se njemu, redefiniše granicu između tehnologije i svakodnevnog iskustva

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure