img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kamatne stope

Šta znači ograničenje kamatne stope na dozvoljeni i nedozvoljeni minus?

18. januar 2025, 08:32 Katarina Stevanović
Novčanice u rukama Foto. Marija Janković
Koliko su poskupeli krediti?
Copied

Kamatne stope na dozvoljeni i nedozvoljeni minus ograničene su za sve banke. Ipak, kod ulaženja u minus treba biti oprezan sa „vrućim novcem“

Ukoliko se nađete u situaciji da na svom računu u banci morate da uđete u dozvoljeni ili nedozvoljeni minus, ove godine ćete verovatno plaćati manju kamatu nego ranije.

Razlog tome je što se ona donedavno razlikovala od banke do banke čak i za više od 20 procenata, ali novom regulativom koju je usvojila Narodna banka Srbije i koja se primenjuje od početka 2025. godine, kamata, makar do sredine februara, neće moći da prelazi 19,75 odsto i na dozvoljeni i na nedozvoljeni minus.

Prema odluci NBS-a maksimalna kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja po tekućim računima, takozvane dozvoljene minuse, računa se po sledećem principu: stopa zakonske zatezne kamate uvećana za šest procentnih poena.

Trenutna visina zatezne kamatne stope je 13,75 odsto i na tom nivou će ostati do 13. februara 2025. godine, kada će biti određena njena nova visina.

Kada se to uzme u obzir, pomenutom računicom se dolazi do maksimalnog iznosa od 19,75 odsto kamate na dozvoljeni minus, a isti je i maksimalni iznos kamate na nedozvoljeni minus.

Kolike su bile kamate?

Ove kamatne stope razlikovale su se čak i za više od 20 odsto kod određenih banaka i prema poslednjim objavljenim podacima NBS-a iz novenbra 2024, kamatne stope na dozvoljeno prekoračenje kretale su se od 11,48 odsto do čak 33,45 odsto.

Kamate na nedozvoljeni minus išle su do 45 odsto.

Kada je o dozbovoljenom minusu reč, od 19 banaka samo dve su imale kamatu na ovaj iznos nižu od 19,75 odsto.

Samo kod malog broja banaka ove kamate ranije su bile ispod tog nivoa, dok su kod većine bile znatno više – podaci su Narodne banke Srbije.

Odluka o ograničenju ovih kamatnih stopa dobar je potez, smatraju ekonomisti, ali upozavaju na to da uvek pri ulaženju u minus treba biti oprezan, pa ne preporučuju takav vid finansiranja.

Najskuplji novac

Dozvoljeno prekoračenje treba gledati kao najskuplji novac, kaže ekonomista Zoran Grubišić za „Vreme”.

„Moj topao savet je da se to izbegava po svaku cenu. Najbolje je da vežete sebi ruke. Uvek je bolje koristiti kreditnu karticu, jer ne morate da platite kamatu ako je pametno koristite”, kaže Grubišić, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji.

Ipak, bez obzira na to, ljudi često pribegavaju ulasku u dozvoljeni minus.

Istog stava je i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.

„Jedan broj ljudi nema izbora, pa mora da koristi tu opciju, to im je jedini način da prežive do narednog meseca. Pretpostavljam da tu opciju koriste kada nemaju kud”, kaže Savić za „Vreme”.

I on dodaje da postoji niz drugih opcija koje su znatno povoljnije od dozvoljenog i nedozvoljenog minusa, poput gotovinskih kredita i kreditnih kartica, pa ni on nikako ne preporučuje ulazak u minus.

Dobar korak NBS

Odluku NBS o regulisanju kamatne stope na ova davanja sagovornici „Vremena“ smatraju dobrim korakom.

„U odnosu na ranije kamatne stope, to jeste boljitak. Zamislite da nema te intervencije, ko zna dokle bi tek onda otišle kamatne stope. To je radikalno niže u odnosu na kamate koje su neke banke ranije zaračunavale, ali je to i dalje petina od iznosa”, priča Savić.

I dalje je, međutim, neshvatljivo zašto su te kamate toliko visoke i zato korisnici treba da budu vrlo pažljivi kada ulaze u minus.

„Ljudi kada upadnu u tu priču, teško mogu da se izvuku”, dodaje Savić.

Politika „vrućeg novca“

Sniženje kamatnih stopa na dozvoljeni i nedozvoljeni minus treba staviti u širi kontekst kompletnih ograničenja za sve kreditne proizvode banaka, objašnjava Grubišić.

„Mi smo u poslednje dve godine prisustvovali trendu rasta kamatnih stopa, koji je donekle zaustavljen poslednjih meseci, i kamate su probile neke nivoe na koje nismo navikli. Govorim o referentnim i tržišnim kamatnim stopama, a mi znamo da se svi proizvodi prilagođavaju tržišnim kamatama. Kada su one u porastu i kamate na sve kreditne proizvode banaka rastu”, kaže sagovornik „Vremena”.

Kamate na nedozvoljeni i dozvoljeni minus su najviše i to je takozvana politika vrućeg, lako dostupnog novca, dodaje Grubišić.

„Ograničenje je prilagođeno samom karakteru tih proizvoda. Na stambenim kreditima to ograničenje je pet odsto, ali to je najsigurnijij proizvod”, objašnjava.

Kolika je zatezna kamanta stopa?

Odluka o maksimalnoj visini kamate na dozvoljeni i nedozvoljeni minus biće doneta u februaru.

Zvanična zatezna kamatna stopa zavisi od visine referentne kamatne stope koju utvrđuje NBS, na koju se dodaje još osam procentnih poena.

Trenutno je referentna kamanta stopa NBS na nivou od 5,75 odsto, što znači da je zatezna kamatna stopa 13,75 odsto. Što, opet, znači da je maksimalna kamatna stopa na dozvoljene minuse 19,75 odsto, prema računici koju je izvela NBS.

Ako se promeni referentna kamatna stopa, a sledeći sastanak Izvršnog odbora NBS tim povodom je 13. februara, promeniće se i zatezna kamatna stopa, pa posledično i maksimalna kamatna stopa na dozvoljene minuse.

Profesor Zoran Grubišić ne očekuje porast referentne kamatne stope u narednom periodu.

„Nisam siguran ni da će se smanjivati. Verovatno će ostati ista ili će se blago spustiti, jer je Evropska centralna banka to nedavno uradila, a mi obično pratimo taj trend”.

Tagovi:

Narodna banka Srbije Banke Kamate Kamata na dozvoljeni minus Kamata na nedozvoljeni minus
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Narodna banka Srbije

Ekonomija

21.novembar 2026. B. B.

Kreditni rejting Srbije ostao na nivou BB+

Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a

Dejan Slijepčević, direktor GAT

Vesti

20.novembar 2026. A.P.

Vlasnik GAT-a u bekstvu zbog tendera u Leskovcu: Firma dobila posao od 80 miliona, budžetom bilo predviđeno upola manje

Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Niš, miting SNS

Ekonomija

20.novembar 2026. I. M.

Studentska lista traži obustavu zapošljavanja u javnom sektoru zbog partijskog uhljebljivanja

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima

Antropik na berzi, stigao do dva biliona

Berza

19.novembar 2026. A.P.

Antropik na berzi vredi više od dva biliona dolara: IPO doneo 81,3 milijarde

Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Pečenje

Ekonomija

19.novembar 2026. I. M.

Pečenje sve skuplje pred sezonu slava: Šta od toga imaju stočari?

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure