img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kamatne stope

Šta znači ograničenje kamatne stope na dozvoljeni i nedozvoljeni minus?

18. januar 2025, 08:32 Katarina Stevanović
Novčanice u rukama Foto. Marija Janković
Koliko su poskupeli krediti?
Copied

Kamatne stope na dozvoljeni i nedozvoljeni minus ograničene su za sve banke. Ipak, kod ulaženja u minus treba biti oprezan sa „vrućim novcem“

Ukoliko se nađete u situaciji da na svom računu u banci morate da uđete u dozvoljeni ili nedozvoljeni minus, ove godine ćete verovatno plaćati manju kamatu nego ranije.

Razlog tome je što se ona donedavno razlikovala od banke do banke čak i za više od 20 procenata, ali novom regulativom koju je usvojila Narodna banka Srbije i koja se primenjuje od početka 2025. godine, kamata, makar do sredine februara, neće moći da prelazi 19,75 odsto i na dozvoljeni i na nedozvoljeni minus.

Prema odluci NBS-a maksimalna kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja po tekućim računima, takozvane dozvoljene minuse, računa se po sledećem principu: stopa zakonske zatezne kamate uvećana za šest procentnih poena.

Trenutna visina zatezne kamatne stope je 13,75 odsto i na tom nivou će ostati do 13. februara 2025. godine, kada će biti određena njena nova visina.

Kada se to uzme u obzir, pomenutom računicom se dolazi do maksimalnog iznosa od 19,75 odsto kamate na dozvoljeni minus, a isti je i maksimalni iznos kamate na nedozvoljeni minus.

Kolike su bile kamate?

Ove kamatne stope razlikovale su se čak i za više od 20 odsto kod određenih banaka i prema poslednjim objavljenim podacima NBS-a iz novenbra 2024, kamatne stope na dozvoljeno prekoračenje kretale su se od 11,48 odsto do čak 33,45 odsto.

Kamate na nedozvoljeni minus išle su do 45 odsto.

Kada je o dozbovoljenom minusu reč, od 19 banaka samo dve su imale kamatu na ovaj iznos nižu od 19,75 odsto.

Samo kod malog broja banaka ove kamate ranije su bile ispod tog nivoa, dok su kod većine bile znatno više – podaci su Narodne banke Srbije.

Odluka o ograničenju ovih kamatnih stopa dobar je potez, smatraju ekonomisti, ali upozavaju na to da uvek pri ulaženju u minus treba biti oprezan, pa ne preporučuju takav vid finansiranja.

Najskuplji novac

Dozvoljeno prekoračenje treba gledati kao najskuplji novac, kaže ekonomista Zoran Grubišić za „Vreme”.

„Moj topao savet je da se to izbegava po svaku cenu. Najbolje je da vežete sebi ruke. Uvek je bolje koristiti kreditnu karticu, jer ne morate da platite kamatu ako je pametno koristite”, kaže Grubišić, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji.

Ipak, bez obzira na to, ljudi često pribegavaju ulasku u dozvoljeni minus.

Istog stava je i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.

„Jedan broj ljudi nema izbora, pa mora da koristi tu opciju, to im je jedini način da prežive do narednog meseca. Pretpostavljam da tu opciju koriste kada nemaju kud”, kaže Savić za „Vreme”.

I on dodaje da postoji niz drugih opcija koje su znatno povoljnije od dozvoljenog i nedozvoljenog minusa, poput gotovinskih kredita i kreditnih kartica, pa ni on nikako ne preporučuje ulazak u minus.

Dobar korak NBS

Odluku NBS o regulisanju kamatne stope na ova davanja sagovornici „Vremena“ smatraju dobrim korakom.

„U odnosu na ranije kamatne stope, to jeste boljitak. Zamislite da nema te intervencije, ko zna dokle bi tek onda otišle kamatne stope. To je radikalno niže u odnosu na kamate koje su neke banke ranije zaračunavale, ali je to i dalje petina od iznosa”, priča Savić.

I dalje je, međutim, neshvatljivo zašto su te kamate toliko visoke i zato korisnici treba da budu vrlo pažljivi kada ulaze u minus.

„Ljudi kada upadnu u tu priču, teško mogu da se izvuku”, dodaje Savić.

Politika „vrućeg novca“

Sniženje kamatnih stopa na dozvoljeni i nedozvoljeni minus treba staviti u širi kontekst kompletnih ograničenja za sve kreditne proizvode banaka, objašnjava Grubišić.

„Mi smo u poslednje dve godine prisustvovali trendu rasta kamatnih stopa, koji je donekle zaustavljen poslednjih meseci, i kamate su probile neke nivoe na koje nismo navikli. Govorim o referentnim i tržišnim kamatnim stopama, a mi znamo da se svi proizvodi prilagođavaju tržišnim kamatama. Kada su one u porastu i kamate na sve kreditne proizvode banaka rastu”, kaže sagovornik „Vremena”.

Kamate na nedozvoljeni i dozvoljeni minus su najviše i to je takozvana politika vrućeg, lako dostupnog novca, dodaje Grubišić.

„Ograničenje je prilagođeno samom karakteru tih proizvoda. Na stambenim kreditima to ograničenje je pet odsto, ali to je najsigurnijij proizvod”, objašnjava.

Kolika je zatezna kamanta stopa?

Odluka o maksimalnoj visini kamate na dozvoljeni i nedozvoljeni minus biće doneta u februaru.

Zvanična zatezna kamatna stopa zavisi od visine referentne kamatne stope koju utvrđuje NBS, na koju se dodaje još osam procentnih poena.

Trenutno je referentna kamanta stopa NBS na nivou od 5,75 odsto, što znači da je zatezna kamatna stopa 13,75 odsto. Što, opet, znači da je maksimalna kamatna stopa na dozvoljene minuse 19,75 odsto, prema računici koju je izvela NBS.

Ako se promeni referentna kamatna stopa, a sledeći sastanak Izvršnog odbora NBS tim povodom je 13. februara, promeniće se i zatezna kamatna stopa, pa posledično i maksimalna kamatna stopa na dozvoljene minuse.

Profesor Zoran Grubišić ne očekuje porast referentne kamatne stope u narednom periodu.

„Nisam siguran ni da će se smanjivati. Verovatno će ostati ista ili će se blago spustiti, jer je Evropska centralna banka to nedavno uradila, a mi obično pratimo taj trend”.

Tagovi:

Narodna banka Srbije Banke Kamate Kamata na dozvoljeni minus Kamata na nedozvoljeni minus
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Pad nadstrešnice

Nadstrešnica

18.novembar 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: NBS blokirala račune kineskoj firmi koja je rekonstruisala nadstrešnicu

Narodna banka Srbije je blokirala sva tri računa beogradskom ogranku kineske kompanije CCECC, koji je bio zadužen za rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu, saznaje „Vreme“.

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

SL predlaže progresivno oporezivanje: Da li će se menjati plate

Studentska lista predložila je uvođenje progresivnog oporezivanja. Da li to znači da će najsiromašnjima u Srbiji plate biti veće, a najbogatijima manje?

Zgrada Alta banke u Beogradu

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

Poslovi Alta lizinga sa državom: Šta će biti sa vozilima Hitne pomoći

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad NBS. Šta će to značiti za najnoviji posao koji je ova firma sklopila za Ministarstvom zdravlja za vozila Hitne pomoći?

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure