img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kamatne stope

Šta znači ograničenje kamatne stope na dozvoljeni i nedozvoljeni minus?

18. јануар 2025, 08:32 Katarina Stevanović
Foto. Marija Janković
Trenutna visina zatezne kamatne stope je 13,75 odsto
Copied

Kamatne stope na dozvoljeni i nedozvoljeni minus ograničene su za sve banke. Ipak, kod ulaženja u minus treba biti oprezan sa „vrućim novcem“

Ukoliko se nađete u situaciji da na svom računu u banci morate da uđete u dozvoljeni ili nedozvoljeni minus, ove godine ćete verovatno plaćati manju kamatu nego ranije.

Razlog tome je što se ona donedavno razlikovala od banke do banke čak i za više od 20 procenata, ali novom regulativom koju je usvojila Narodna banka Srbije i koja se primenjuje od početka 2025. godine, kamata, makar do sredine februara, neće moći da prelazi 19,75 odsto i na dozvoljeni i na nedozvoljeni minus.

Prema odluci NBS-a maksimalna kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja po tekućim računima, takozvane dozvoljene minuse, računa se po sledećem principu: stopa zakonske zatezne kamate uvećana za šest procentnih poena.

Trenutna visina zatezne kamatne stope je 13,75 odsto i na tom nivou će ostati do 13. februara 2025. godine, kada će biti određena njena nova visina.

Kada se to uzme u obzir, pomenutom računicom se dolazi do maksimalnog iznosa od 19,75 odsto kamate na dozvoljeni minus, a isti je i maksimalni iznos kamate na nedozvoljeni minus.

Kolike su bile kamate?

Ove kamatne stope razlikovale su se čak i za više od 20 odsto kod određenih banaka i prema poslednjim objavljenim podacima NBS-a iz novenbra 2024, kamatne stope na dozvoljeno prekoračenje kretale su se od 11,48 odsto do čak 33,45 odsto.

Kamate na nedozvoljeni minus išle su do 45 odsto.

Kada je o dozbovoljenom minusu reč, od 19 banaka samo dve su imale kamatu na ovaj iznos nižu od 19,75 odsto.

Samo kod malog broja banaka ove kamate ranije su bile ispod tog nivoa, dok su kod većine bile znatno više – podaci su Narodne banke Srbije.

Odluka o ograničenju ovih kamatnih stopa dobar je potez, smatraju ekonomisti, ali upozavaju na to da uvek pri ulaženju u minus treba biti oprezan, pa ne preporučuju takav vid finansiranja.

Najskuplji novac

Dozvoljeno prekoračenje treba gledati kao najskuplji novac, kaže ekonomista Zoran Grubišić za „Vreme”.

„Moj topao savet je da se to izbegava po svaku cenu. Najbolje je da vežete sebi ruke. Uvek je bolje koristiti kreditnu karticu, jer ne morate da platite kamatu ako je pametno koristite”, kaže Grubišić, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji.

Ipak, bez obzira na to, ljudi često pribegavaju ulasku u dozvoljeni minus.

Istog stava je i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.

„Jedan broj ljudi nema izbora, pa mora da koristi tu opciju, to im je jedini način da prežive do narednog meseca. Pretpostavljam da tu opciju koriste kada nemaju kud”, kaže Savić za „Vreme”.

I on dodaje da postoji niz drugih opcija koje su znatno povoljnije od dozvoljenog i nedozvoljenog minusa, poput gotovinskih kredita i kreditnih kartica, pa ni on nikako ne preporučuje ulazak u minus.

Dobar korak NBS

Odluku NBS o regulisanju kamatne stope na ova davanja sagovornici „Vremena“ smatraju dobrim korakom.

„U odnosu na ranije kamatne stope, to jeste boljitak. Zamislite da nema te intervencije, ko zna dokle bi tek onda otišle kamatne stope. To je radikalno niže u odnosu na kamate koje su neke banke ranije zaračunavale, ali je to i dalje petina od iznosa”, priča Savić.

I dalje je, međutim, neshvatljivo zašto su te kamate toliko visoke i zato korisnici treba da budu vrlo pažljivi kada ulaze u minus.

„Ljudi kada upadnu u tu priču, teško mogu da se izvuku”, dodaje Savić.

Politika „vrućeg novca“

Sniženje kamatnih stopa na dozvoljeni i nedozvoljeni minus treba staviti u širi kontekst kompletnih ograničenja za sve kreditne proizvode banaka, objašnjava Grubišić.

„Mi smo u poslednje dve godine prisustvovali trendu rasta kamatnih stopa, koji je donekle zaustavljen poslednjih meseci, i kamate su probile neke nivoe na koje nismo navikli. Govorim o referentnim i tržišnim kamatnim stopama, a mi znamo da se svi proizvodi prilagođavaju tržišnim kamatama. Kada su one u porastu i kamate na sve kreditne proizvode banaka rastu”, kaže sagovornik „Vremena”.

Kamate na nedozvoljeni i dozvoljeni minus su najviše i to je takozvana politika vrućeg, lako dostupnog novca, dodaje Grubišić.

„Ograničenje je prilagođeno samom karakteru tih proizvoda. Na stambenim kreditima to ograničenje je pet odsto, ali to je najsigurnijij proizvod”, objašnjava.

Kolika je zatezna kamanta stopa?

Odluka o maksimalnoj visini kamate na dozvoljeni i nedozvoljeni minus biće doneta u februaru.

Zvanična zatezna kamatna stopa zavisi od visine referentne kamatne stope koju utvrđuje NBS, na koju se dodaje još osam procentnih poena.

Trenutno je referentna kamanta stopa NBS na nivou od 5,75 odsto, što znači da je zatezna kamatna stopa 13,75 odsto. Što, opet, znači da je maksimalna kamatna stopa na dozvoljene minuse 19,75 odsto, prema računici koju je izvela NBS.

Ako se promeni referentna kamatna stopa, a sledeći sastanak Izvršnog odbora NBS tim povodom je 13. februara, promeniće se i zatezna kamatna stopa, pa posledično i maksimalna kamatna stopa na dozvoljene minuse.

Profesor Zoran Grubišić ne očekuje porast referentne kamatne stope u narednom periodu.

„Nisam siguran ni da će se smanjivati. Verovatno će ostati ista ili će se blago spustiti, jer je Evropska centralna banka to nedavno uradila, a mi obično pratimo taj trend”.

Tagovi:

Banke Kamata na dozvoljeni minus Kamata na nedozvoljeni minus Kamate Narodna banka Srbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Točenje goriva na benzinskoj pump

Uvoz derivata

14.октобар 2025. R. V.

Sankcije NIS-u: Ostale naftne kompanije u Srbiji drastično uvećale uvoz goriva

Naftne kompanije koje posluju u Srbiji pripremile su se za uvoz većih količina naftnih derivata zbog uvođenja sankcija NIS-u

Nemačka zastava i tmurno nebo: Najnoviji podaci pokazuju da bi ove godine mogao biti dostignut novi rekord u broju bankrota.

Nemačka

14.октобар 2025. Nenad Krajcer (DW)

Probijanje rekorda: Do kraja godine više od 22.000 bankrota firmi u Nemačkoj

Nemačka se kreće ka rekordnom broju bankrota, a Privredna i industrijska komora ponovo je upozorila na neophodnost političkih reformi

Američke sankcije NIS-u

12.октобар 2025. I.M.

Zorana Mihajlović: Ima dovoljno goriva, lopta je na ruskoj strani

Bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović istakla za RTS da država ima dovoljno goriva i skladišta, te da građani ne treba da strahuju zbog aktuelne situacije u NIS-u

Ogrev poskupeo

12.октобар 2025. I.M.

Nestašica peleta u Srbiji: stovarišta prazna – cene „eksplodirale“

Mnoge domaćinstva čekala su poslednji trenutak da nabave pelet za grejanje, što je dovelo do praznih stovarišta i rasta cena. Proizvođači poručuju – peleta ima, ali količine nisu dovoljne za trenutnu navalu.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedovic Handanović kaže povodom američkih sankcija NIS-u da vlast od ruske strane očekuje da budu zaštićeni interesi Srbije i njena energetska sigurnost i bezbednost.

Naftna industrija Srbije

11.октобар 2025. B. B.

Đedović Handanović: Menadžment NIS-a se nada da će Vučić naći nekakvo rešenje

„Menadžment NIS-a se nada da će Aleksandar Vučić da nađe nekakvo rešenje na višem nivou, ali čak ni predsednik Srbije nema magični štapić“, upozorava Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović

Komentar

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure