img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Litijum

Srpski litijum nije uvršten u strateške projekte Evropske unije

25. mart 2025, 14:10 B. B.
Protest protiv projekta „Jadar“ Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Protest protiv projekta „Jadar“
Copied

Među 47 strateških projekata za jačanje kapaciteta strateških kritičnih sirovina Evropske unije nema projekta „Jadar“, niti bilo kog drugog projekta iz Srbije

Evropska komisija (EK) usvojila je u utorak prvih 47 strateških projekata za jačanje kapaciteta strateških kritičnih sirovina, a svi se nalaze u zemljama članicama Evropske unije (EU) i odabrani su među 122 prijavljenih na javni poziv objavljen prošlog leta.

Među njima nema projekta „Jadar“, niti bilo kog drugog projekta iz Srbije. Odabrani projekti, objavljeni na sajtu EK, odnose se na 14 kritičkih sirovina kao što su litijum, aluminijum, magnezijum, kobalt, bor i nikl, mangan, grafit i volfram.

Novi strateški projekti označavaju važnu prekretnicu u primeni Zakona o kritičnim sirovinama (CRMA), koji ima za cilj da obezbedi da evropska ekstrakcija, prerada i reciklaža strateških sirovina zadovolje potražnje EU do 2030. godine. Cilj je da ekstrakcija zadovolji 10 odsto, prerada 40 odsto, a reciklaža 25 odsto potražnje EU do 2030. godine.

Doprinos snabdevanju EU strateškim sirovinama

Evropska komisija je u maju 2024. godine objavila poziv za prijavljivanje strateških projekata, a prvih 47 odobrenih locirani su u zemljama članicama EU (Belgija, Francuska, Italija, Nemačka, Španija, Estonija, Češka, Grčka, Švedska, Finska, Portugal, Poljska i Rumunija).

Ti projekti su odabrani jer doprinose snabdevanju EU strateškim sirovinama, pridržavaju se ekoloških, društvenih i upravljačkih kriterijuma i tehnički su izvodljivi. Takođe, imaju jasnu prekograničnu korist za EU.

SEOS: Rudnika litijuma neće biti

Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS) obavestio je ranije pismom Evropsku komisiju da je Rio Tinto kandidovao „sporan i kontroverzni“ projekat „Jadar“, koji se odnosi na eksploataciju i preradu litijuma u zapadnoj Srbiji, te da „šta god Evropska komisija bude odlučila“ u vezi sa tim projektom, „rudnika u dolini Jadra neće biti“.

„Neće ga biti jer je za građane Srbije poguban i štetan sa mnogo aspekata“, saopštio je SEOS.

Ekološki savez je izrazio nadu da će razum preovladati i da Evropa neće sebično gledati isključivo svoj interes na štetu drugih.

„Nadamo se da Evropa neće porušiti temelje onoga na čemu je zasnovana, pogotovu u trenutku kad se narod Srbije bori za evropske vrednosti, a protiv kriminala i korupcije. Čekamo ispit zrelosti stare gospođe Evrope“, poručuje u pismu SEOS.

Po objavljivanju prioritetnih projekata EU bez srpskog litijuma iz SEOS-a su zadovoljno saopštili da je u EK preovladao razum.

Izvor: FoNet

Tagovi:

Evropska unija Litijum Projekat Jadar Evropska komisija Kritične sirovine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Energetika

06.maj 2026. M. L. J.

Zašto se strmoglavila samo srpska berza struje

Srpska berza električne energije jedina je u regionu koja beleži pad za prva tri meseca 2026. godine, dok susedi beleže lepe rezultate

Željko Mitrović

Ekonomija

06.maj 2026. I.M.

Nova ekonomija: Televizija Željka Mitrovića uvećala profit za 245 odsto

Televizija Pink prošle godine ostvarila je profit od gotovo 5,5 miliona evra, uz rast od 245 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, finansijski izveštaji pokazuju i velika izdvajanja za plate, kredite i razvoj novih projekata

Bankarstvo

06.maj 2026. R. V.

Nova ekonomija: Ko stoji iza kapitala koji ulazi u Alta banku?

U periodu od samo tri godine, Alta banka prošla je transformaciju kakva se retko viđa na domaćem bankarskom tržištu: od male banke do brzo rastuće finansijske grupe sa regionalnim ambicijama. Čijim je kapitalom to omogućeno

Fabrika „Drakslmajer“ u Zrenjaninu

Radnička prava

05.maj 2026. K. S.

Biti radnik u Srbiji: Obrisi robovlasništva

Hiljade ljudi ostaje bez posla, a novi poslodavci nude još gore uslove. Kako je danas biti radnik u Srbiji

Svežanj novčanica od 20 evra

Ekonomija

05.maj 2026. K. S.

SEPA sistem u Srbiji: Kakvu korist imaju građani

Banke u Srbiji i zvanično su u SEPA sistemu plaćanja. Šta to zanči u praksi za građane i koji su naredni koraci

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure