img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

PR

Srpska ekonomija između Trampa i EU – od kašlja do prehlade

29. новембар 2024, 07:02 R.V.
Foto: N. Dimić
Konferencija u Sava Centru
Copied

Bankarska industrija i privreda očekuju da će Srbija imati dobar rast naredne godine, uprkos neizvesnostima koje dolaze iz EU i posebno SAD nakon ponovnog izbora Donalda Trampa za 47. američkog predsednika, zaključeno je tokom panela „Ekonomija u senci geopolitike: izazovi i perspektive za Srbiju“ Raiffeisen privredne konferencije koju je ta banka organizovala za svoje klijente u Sava Centru

Uvertira za panel bilo je predavanje čuvenog britanskog autora i analitičara geopolitičkih odnosa Tima Maršala koji je govorio o promenama u multipolarnom svetu, uticaju geografije na međunarodne odnose i dao specifično viđenje o tome u kom se pravcu kreće globalna politika.

Redovni profesor Ekonomskog fakulteta i Fakulteta političkih nauka i nekadašnji ambasador Srbije u Vašingtonu, Ivan Vujačić rekao je na panelu da je Evropska unija izgubila na političkoj težini i da ima raznih problema u sopstvenom dvorištu.

Predsednik Izvršnog odbora Raiffeisen banke, Zoran Petrović podsetio je na to da Srbija 60 posto izvoza ima prema EU i da nije dobro kada ekonomske perspektive za vašeg ključnog ekonomskog partnera nisu dobre.

„Ako EU kašlje mi možemo i da se razbolimo. S druge strane, Srbija je pametno radila neke stvari i iskoristila je to što su Kinezi uvideli da moraju malo da se primaknu Evropi. Dobro je da postoji neka vrsta diversifikacije, da dolaze investitori iz UAE. Ne valja držati sva jaja u istoj korpi“, kazao je Petrović.

Veća nepoznanica od stanja ekonomije u EU dolazi sa druge strane Atlantika. Na vest o izboru Donalda Trampa berze su odmah odreagovale, a dolar ojačao u odnosu na evro.

Izvršni direktor „Imleka“ i suvlasnik „Nektara“, Bojan Radun ističe da nijedno od tržišta našeg regiona ne zavisi direktno od izvoza u SAD, ali ukazuje na to da je nama i našim komšijama najveće tržište Nemačka, a Nemačkoj Amerika.

„Ako se desi uvođenje carina prema Evropi, mi možemo da budemo kolateralna šteta, da nam izvoz padne ka EU i indirektno ka SAD, što može kao posledicu da ima pad kupovne moći i pad privredne aktivnosti. Pad privredne aktivnosti u Nemačkoj može da nam vrati neke ljude i ojača tržište radne snage. Ako neka velika tržišta dođu do viškova i problema plasmana jer su im ’spustili rampu’, mi možemo da budemo delimično teritorija za rešavanje tih viškova“, naveo je Radun.

Nametanje i kršenje pravila

Ivan Vujačić kaže da je interesantno da su SAD koje su nametnula neka pravila, ta pravila počela da ruše.

„To je uradio Tramp kada je objavio trgovinski rat Kini. Sada ćemo gledati drugi deo te utakmice. Ni saveznici SAD više nisu znali šta je Amerika i kako da se postave. Ne samo što je nestao bipolarni svet, nego je nestala i ideologija. Bajdenov pokušaj da vrati priču demokratija protiv autokratije je prazna i nedovoljno uverljiva, što važi i za EU. Nestale su ideologije, ostala je moć“, rekao je profesor Vujačić.

Zoran Petrović, podseća na to da je na Trampovu pobedu tržište kapitala odreagovalo tako da se Indeks S&P primakao istorijskom maksimumu.

„Tramp je čovek starog kova i njega zanima kako tržišta kapitala reaguje jer, za razliku od ostalih delova sveta, u SAD 70 posto svih finansijskih potreba se ne rešava u bankama, nego na tržištu kapitala. Najavio je nove poreske olakšice, ubacio je u igru Ilona Maska koji će se baviti ’sečom birokratije’. To je dobro za biznis – smanjenje birokratije i ubrzavanje izdavanja dozvola. Očekivanja su da će korporativni profiti biti bolji i da će ekonomski rast biti bolji nego što je bio pod Bajdenom“, rekao je Petrović.

Prema njegovim rečima, jedna od posledica Trampovog izbora biće near-shoring, proizvodnja bliže zapadu i obalama Amerike, ali ćemo videti i da se Kinezi polako primaču tim tržištima.

Bojan Radun ističe da realni biznis na visoku politiku reaguje reaktivno, a ne proaktivno.

„Kada imamo ovakve promene menadžment u realnom sektoru reaguje tako da otvorite četvoro očiju. Visoka politika može da utiče na cenu i dostupnost kapitala, i te promene utiču na promene o investiranju, što za tri nedelje ne može da se desi. Može da se promeni konkurentsko okruženje i verovatno protekcionističke mere koje se najavljuju će promeniti nešto. To je domino efekat, ako se velikim kompanijama zatvore neka tržišta tražiće alternative i to može da utiče na manja tržišta. Treća stvar je sentiment potrošača. Mi smo videli tu promenu u raspoloženju u direktnoj potrošnji, ali i to se vrati vrlo brzo“, kazao je Radun.

Migranti i tarife

Ivan Vujačić navodi da se kod Trampa vidi jedna specifična karakteristika – lojalnost lično njemu i njegovoj politici, prema migrantima i uvođenju tarifa.

„Biće tu kontradiktornihi stvari – inflacija u SAD i budžetski deficit. Volstrit reaguje momentalno, ali je pitanje šta će biti iza ćoška“, naveo je profesor Vujačić.

Zoran Petrović ističe da danas na američkim farmama radi 50 posto ilegalnih migranata.

„Ko će da zameni te ruke i koliko će te ruke morati da se plate. Drugim rečima, manja ponuda radne snage, veći troškovi rada, to će sve u SAD da ’gura’ inflaciju naviše. Sama Amerika će finansirati budžetski deficit kamatama koje će biti više nego da se ne vodi takva politika, i to će biti cena“, istakao je Zoran Petrović i dodao da će najveći problem imati zemlje u razvoju jer će im trebati više lokalne valute za kupovinu dolara kako bi plaćale svoj dug.

Očekivanja za Srbiju

Zoran Petrović očekuje da će Srbija imati dobar rast naredne godine.

„U EU će to biti slabo, a Amerika nastavlja u istom ritmu“, rekao je Petrović.

Bojan Radun ima pozitivna očekivanja za 2025. godine, ali dodaje, da ne treba zaboraviti da se još nismo vratili na period iz 2019. ili 2021. godine.

Na konferenciji, na kojoj su govorili domaći i strani ekonomski analitičari, najnovije trendove u marketingu predstavio je Sajmon Lejmi, savetnik za strateški marketing globalne konsultantske kuće WARC.

Tagovi:

Ekonomija Raiffeisen Rajfajzen
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Građevinarstvo

02.јул 2025. M.T.

Nova ekonomija: Kompanija CRH preuzima poslovanje sa agregatima hrvatske Kufner grupe

CRH širi prisustvo na Zapadnom Balkanu preuzimanjem poslovanja sa agregatima Kufner grupe

Sankcije NIS-u

27.јун 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.јун 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.јун 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Struja

26.јун 2025. R. V.

Nova ekonomija: Dupli računi za struju – nastavljaju se brljanja Elektrodistribucije

Potrošačima su zbog greške Elektrodistribucije stigli dupli, izmenjeni računi za struju. Sada moraju da doplate razliku

Komentar

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure