img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Stanovanje

Skoro duplo skuplje nego 2019: Izračunaj za koliko možeš da prodaš stan

31. decembar 2025, 13:22 M. L. J.
stanovi Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Neverovatno je da je starogradnja više poskupela od novogradnje
Copied

Stanovanje u Srbiji postalo je papreno. Prema matematici koju je izradio Republički geodetski zavod, građani mogu da provere za koliko bi danas mogli da prodaju sopstveni stan

Stan koji ste 2019. godine u Beogradu u starogradnji pazarili za 100.000 evra, danas biste mogli da prodate za čak 187.000 evra, pokazuje računica koju je uradio Republički geodetski zavod. Građani sami mogu da pokušaju i da izračunaju svaku pojedinačnu prodaju, u zavisnosti od godine kupovine, vrste stana i lokacije, odnosno mesta u kojem se nalazi.

Ispostavilo se da je posebno poskupela starogradnja u odnosu na novogradnju. Verovatno je tome doprinelo i nepoverenje ljudi u današnje investitore, koju zgrade dižu često bez potrebnih građevinskih dozvola ili uz dozvole koje potplaćuju. Veliki primer ovakvih muljaža jeste i slučaj braće Stajić, koji su postali kraljevi nelegalne gradnje u Beogradu. Zanimljivo je da je Nemanja Stajić bivši prvi čovek Sekretarijata za legalizaciju objekata u Beogradu.

Iako je veliko povećanje cena stanova tokom šest godina dobra vest za ljude koji žele da prodaju svoje kvadrate, to nikako ne ide u prilog onima koji moraju da podignu kredit da bi uopšte došli do prve nekretnine u sopstvenom vlasništvu. Tako ljudi koji su pre korona virusa planirali da kupe stan, ali ih je epidemija sprečila i  pričekali su nekoliko godina, sada imaju mnogo težu situaciju. Tome je dodatno doprinelo i veliko povećanje kamata na kredite u periodu od rata u Ukrajini.

Na neverovatne turbulencije u cenama kvadrata je u Srbiji uticao dolazak stranaca usled rata u Ukrajini i haosa u Rusiji, sa prinudnim slanjem ljudi na front. Ipak, ogromno povećanje cena stanova došlo je i zbog specifične ekonomske politike koju država vodi, a koja se odnosi na povećanje cena sve robe i usluga, pa tako i materijala za građevinu. Sve cene su otišle u nebesa, a plate građana to nikako ne mogu da isprate.

Vrednost stanova nastavila je da raste i 2025. godine. Tako je 2025. godine bilo čak 6,55 odsto skuplje kupiti kvadrate u odnosu na treći kvartal 2024. godine.

Ipak se više useljavamo

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, promet stanova u trećem tromesečju ove godine bio je ukupno 1,1 milijardu evra, odnosno 11,4 odsto više nego što je to bio slučaj u istom periodu prošle godine.

Najveći rast prodaje stanova u trećem kvartalu ostvario je region Južne i Istočne Srbije, gde je trgovina porasla za 6,9 odsto. Odmah iza je Grad Beograd sa rastom od 1,4 odsto, s tim što je vrednost kupoprodaja u prestonici veća za 9,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

U regionu Vojvodine zabeleženo je smanjenje prodaje stanova od 2 odsto, ali i rast vrednosti prometa od 9,1 odsto.Šumadija i Zapadna Srbija beleže smanjenje prodaje stanova od 1,3 odsto i porast vrednosti kupoprodaja za 12,1 odsto, saopštio je RGZ.

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

Nekretnine Stanovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Hidroelektrana "Bajina Bašta" na jezeru Perućac

Energija vode

10.maj 2026. M. L. J.

Proradile hidroelektrane Srbije – ali je stao izvoz struje

Nakon dugog sušnog perioda, Srbija opet ima dobre rezultate rada hidroelektrana. Ipak, tu struju ne može da izveze u EU

NIS

10.maj 2026. Marija L. Janković

Medijski rat Vučića i MOL-a: Šta znači „sinergija rafinerija“ i ko je „izmislio biznismena“

Zašto direktor MOL-a pominje „sinergiju rafinerija“ u regionu? Kome odgovara podmetnuti biznismen koji bi kupio NIS?

Kada dođe vreme za naplatu računa, građani mogu da ostvare određene popuste i na taj način olakšaju sebi troškove

Električna energija

10.maj 2026. M. L. J.

Zašto je struja u Srbiji skuplja nego u Crnoj Gori ili Bosni i Hercegovini

Srbija nema najjeftiniju struju, pokazuju podaci Eurostata

Regruti Vojske Srbije stoje u uniformama

Vojni rok

09.maj 2026. K. S.

Nova ekonomija: Novac za vojni rok preusmeren na sport, ambulante i otkup umetnina

Vlada Srbije preusmerila je novac za vojni rok na druge aktivnosti. Gde, umesto u vojsku, odlaze sredstva iz budžeta

NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

NIS

09.maj 2026. M. L. J.

NIS: Šta povezuje zatvaranje rafinerije u Pančevu i nepristojnu ponudu Ranka Mimovića

U svega nekoliko dana građani su saznali da mađarski MOL planira da zatvori deo rafinerije u Pančevu ako preuzme NIS i da izvesni biznismen nudi navodno duplo više novca za istu firmu. Ima li tu ičega čudnog?

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure