
Besomučna gradnja na planinama
Zlatibor: Na sve još i Crowne Plaza
Zlatibor će za dve godine dobiti luksuzni hotel Crowne Plaza. Ugovor o franšizi potpisan je između kompanije IHG i investitora LUSS Leisure

„U rusofilski projektovanom društvu procenjeno je da je za vlast manja šteta ukoliko bi Rafinerija u Pančevu prestala da radi, od političke štete nastale ako bi Srbija preuzela NIS”, kaže ekonomista Saša Đogović za „Vreme“. Ekonomista Milan Kovačević predlaže stečaj NIS-a
„Podaničko ponašanje prema Rusiji, dodvoravanje rusofilski nastrojenim biračima, ali pre svega potez kojim predsednik Srbije pokazuje da vodi računa o samom sebi i svojoj vlasti, a ne o državi. Jedan potpuno nedržavnički potez.“
Ovako je ekonomista Saša Đogović za „Vreme“ prokomentarisao izjavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je Vlada Srbije, na njegovu inicijativu, usvojila predlog da se ruskoj strani da rok od 50 dana da nađe novog vlasnika za Naftnu industriju Srbije (NIS). Tek ukoliko se to ne dogodi, Srbija će uvesti svoju upravu u NIS i ponuditi Rusima najveću moguću cenu za tu kompaniju.
Vučić je u još jednom vanrednom obraćanju naciji rekao da Srbija ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja Rafinerije, ukoliko u međuvremenu Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) ne odobri licencu NIS-u za uvoz sirove nafte.
Dodao je da se Rafinerija još uvek nalazi u tehnološkom procesu tople cirkulacije, u nekoj vrsti „tihog hoda”.
„Ostalo nam je još danas i sutra da pokušamo da dobijemo operativnu licencu“, rekao je i dodao da to zavisi od Amerikanaca.
Vučić: Vlada Srbije dala Rusima rok od 50 dana da pronađe kupca
Cilj odluke da se ruskoj strani da rok od 50 dana ruskoj strani, prema Đogovićevom uverenju je – „da se napravi najmanja moguća šteta po Vučićev politički rejting, da ne dođe u otvorenu konfrontaciju sa ruskom stranom“.
„ Umesto da se zaštite energetski, ekonomski i bezbednosni interesi zemlje, mi se natežemeo s Rusima i dajemo nekakve rokove, dok istovremeno trošimo devizna sredstva za nabavku naftnih derivata, kako bismo napravili privid normalnosti u snabdevenosti tržista energentima“, kaže Đogović za „Vreme“.
Pošto će za to vreme Rafinerija u Pančevu prestati da radi, Đogović upozorava da Srbija na taj način radi na sopstvenu štetu, a u korist strane koja „uopšte nema prijateljski odnos prema Srbiji“.
„Rusija samo štiti svoj ineteres koji je da, posredstvom NIS-a, na ovaj ili onaj način širi medijski, politički i svaki drugi uticaj na prostor Zapadnog Balkana“, kaže Đogović.
Podseća i da je vlast u Srbiji proklamovala privredni rast zemlje od 3,5 odsto za sledeću godinu i ukazuje da je za to neophodna energetska stabilnost, što podrazumeva i normalan rad Rafinerije u Pančevu.
Đogović podvlači da politički vrh Srbije rokom od 50 dana koji je dao ruskoj strani zapravo indirektno štiti interes RusijI.
„Politička elita u Srbiji procenila je da bi za nju manja politička šteta bila da ne radi Rafinerija u Pančevu, od šetete koju bi imala ukoliko bi Srbija preuzela NIS. U rusofilski projektovanom društvu procenjeno je da je za vlast manja šteta ukoliko bi se za uvoz nafte trošila devizna sredstva i ukoliko bi se trošile rezerve energenata, nego da Srbija preuzme kontrolni paket akcija od ruskog partnera koji se pokazao kao neprijateljski nastrojen prema Srbiji“, kaže Đogović.

Komentarišući Vučićeve najave da bi prestankom rada Rafinerije u Pančevu mogla da stane industrijska proizvodnja, Đogović kaže da se to neće dogoditi, jer će se naftni derivati i mazut uvoziti, a gas „normalno teče“.
„Presatanak rada Rafinerije u Pančevu smanjiće bruto domaći proizvod, i to ireverzibilno. Potez vlasti je podanički, jer zbog čega bi Srbija Rusima nudila najveću moguću cenu za NIS, kada postoji procenjena tržišna cena po kojoj bi se ta kompanija mogla preuzeti“, zaključuje Đogović.
Ekonomista Milan Kovačević kaže za „Vreme“ da će Srbija vrlo teško logistički moći da odgovori ako se zaustavi rad Rafinerije u Pančevu, a cenu za to će platiti građani.
„Rešenje bi moglo da bude da Rafinerija u Pančevu ode u stečaj. U slučaju da se nešto vrlo brzo ne promeni u pozitivnom smislu, a da se ne bismo vratili u vremena kada smo gorivo švercovali i točili u kantice, poverioci bi trebalo da pokrenu stečaj Rafinerije, a sud da imenuje stečajnog uprvanika. U tom slučaju Rusi bi se povukli, a samo bi stečajni upravnik odlučivao kako će poslovati Rafinerija“, kaže Kovačević.
Napominje da bi tada stečajni upravnik, uz obrazloženje da želi da reši problem, oglasio prodaju Rafinerije.
„Osim toga, od trenutka kada bi stečajni upravnik bio imenovan, Rafinerija bi ponovo mogla da počne da radi, jer ne bi više bila pod sankcijama, budući da Rusi ne bi njome više upravljali“, kaže Kovačević.
Navodi da će u slučaju prestanka rada Rafinerije u Pančevu sa radom prestati i Petrohemija, ali i druge kompanije koje posluju sa Rafinerijom, da će biti ugroženo snabdevanje namirnicama, da će prestati industrijska proizvodnja i rad toplana, da će se praktično čitava država naći u problemu.
„Biće zasutavljen finansijski sistem, a mi ćemo otići u veliku katastrofu, i zato bismo kao rezervnu varijantu trebalo razmotriti sve opcije, pa čak i nacionalizaciju. Po svoj prilici predsednik Vučić se neće opredeliti za nacionalizaciju, ali se i meni ta ideja najmanje sviđa, jer bi nacionalizacija dovela do svetske arbitraže, a Rusi bi tražili grdne novce. Opšta pravila u svetu kažu da jedna država ne može da oduzme nešto drugoj državi, a da joj to ne plati“, kaže Kovačević.
Komentarišući Vuičićeve navode da Srbija ima određene rezerve dizela, nafte i mazuta, Kovačević kaže da bi te rezerve, ukoliko bi se pravo rešenje pronašlo brzo, mogle da posluže.
„Verujem da smo već počeli da trošimo rezerve, što znači da smo potrošili vreme, i sada smo u škripcu“, zaključuje Kovačević.
BLACK WEEK: Dvadeset odsto popusta na sve pretplate do kraja novembra! Pretplatite se na digitalno izdanje, štampano „Vreme“, bolji njuzleter Međuvreme plus ili podržite naš podkast bilo kojom sumom

Zlatibor će za dve godine dobiti luksuzni hotel Crowne Plaza. Ugovor o franšizi potpisan je između kompanije IHG i investitora LUSS Leisure

Statistički ekonomski podaci pobijaju tvrdnju o lakšem i berićetnijem životu građana Srbije. Šta je prošle godine pored frizera najviše poskupelo, a šta zaista pojeftinilo?
Evropska unija od 1. januara uvodi porez na emisije ugljenika (CBAM). Koliko to pogađa srpsku privredu i zašto nije spremna kada samo tranziciona faza traje već tri godine. U ovoj priči se krije i razlog za prekomerno tagađenje vazduha u Srbiji

Italijanski „Ariston“ otvorio je pogon u Nišu i za to dobio 22,2 miliona evra subvencija. U tom gradu nedavno je posao izgubilo više od 3.000 radnika, dok će „Ariston“ zaposliti ljudi. Ekonomista Goran Radosavljević za „Vreme“ objašnava - investitori u Srbiju više uopšte neće da dođu ako im ne date mnogo para

Poslodavci razliku u troškovima zbog povećanja minimalca nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda i usluga, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima. Za mnoga mala i srednja preduzeća to je jednostavno preveliki zalogaj
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve