img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mleko u Srbiji

Propast srpskog mlekarstva: Kad se voda pretvara u mleko

30. мај 2025, 08:00 Bojan Bednar
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Protest mlekara: Proizvodnja mleka je u Srbiji neisplativa
Copied

U Srbiju se uvoze ogromne količne mleka u prahu, ali se ono, umesto da završi kod proizvođača konditorskih proizvoda, rastvara u vodi i prodaje kao sveže mleko. Nije to jedina muka srpskih mlekara

Mlekari i stočari u Srbiji veoma su nezadovoljni zbog neodrživog stanja u poljoprivredi. A tu je i prekomeran i nekontrolisan uvoz mleka i mlečnih proizvoda jer Ministarstvo poljoprivrede izdaje dozvole za uvoz ne kontrolišući kvalitet uvezenih proizvoda.

Član udruženja „Naše mleko“ Slobodan Brkić kaže za „Vreme“ da je nekontrolisani uvoz doveo do značajnog pada cena domaćeg mleka, a da je dodatni problem što se uvezeni biljni sirevi prodaju kao da su sirevi od mleka.

PRODAJNI OBJEKAT MAXI
Nekontrolisani uvoz ubija srpske mlekare / Foto: Tanjug/Miloš Milivojević

„Na takav način ne samo da se obmanjuju potrošači, jer kupuju biljni sir misleći da je od mleka, nego se i stvara višak sira na tržištu zbog koga domaći sir od mleka ne može da se proda. Mali domaći proizvođači sira samo što nisu propali, jer svoje sireve od mleka ne mogu da prodaju zbog velike količine uvezenog biljnog sira koji je tri puta jeftiniji“, kaže Brkić.

Proizvodnja mleka potpuno neisplativa

Dodaje da je država pre nekoliko meseci dala nekim mlekarama „ogroman novac“ za subvencije za otkup domaćeg mleka koje je trabalo da kupe domaći proizvođači sira, ali su odustali, i da je onda to mleko osušeno.

„Još pre dve godine imali smo dokaz, ali na to niko ne obraća pažnju, da se mleko u prahu rastvara u vodi i onda se u prodavnicima prodaje kao sveže mleko, što je zakonom zabranjeno, jer je to prevara. Uz to, uvoze se i ogromne količne mleka u prahu, ali se i ono, umesto da završi kod proizvođača konditorskih proizvoda, rastvara u vodi i prodaje kao sveže mleko“, kaže Brkić.

Naglašava da je mlekarstvo u Srbiji poslednjih godina potpuno neisplativo, a da država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede daje subvencije za unapređenje proizvodnje mleka koje su nedovoljne da bi mlekari u Srbiji pokrili troškove proizvodnje.

„Nama se sugeriše da bi subvencije trebalo da investiramo u objekte. Šta će meni objekat, kada nemam račun da proizvodim mleko. Evo, ja ću da subvencionišem ministra poljoprivrede i da mu kupim automobil, ali ću da skinem točkove, pa neka ga vozi“, kaže Brkić.

Premije kasne više od pola godine

Kao najveći problem za proizvodnnju mleka u Srbiji vidi otkupnu cenu koja je u proteklih nekoliko meseci dodatno pala.

„Prethodno pojeftinjenje je bilo pre dve godine. U državi se za sve pita kartel i uvozni lobi. Čim su nam povećali subvencije, otkupna cena mleka je pala između osam i 13 dinara. Mi onda sa tim subvencijama, kada se sve ukalkuliše, imamo neku sitnu zaradu. Na sve to, premiju za mleko čekam još od oktobra, a sad je kraj maja. Šta treba, da kažem kravama – da sačekaju da primim subvenciju? Krave svakog dana moraju da jedu“, kaže Brkić.

A mlekare se ponašaju nepošteno, jer kada otkupe mleko i naprave obračun, one naknadno snize cenu mleka jer navodno nemaju računa.

„Šta treba, da ja svom dobavljaču hrane za krave kažem, kada potrošim hranu, da mi se nije ispatilo to što sam hranio krave i da mi on onda zbog toga umanji cenu?“, pita Brkić.

Katastrofalno stanje stočnog fonda

Kaže da je Srbija zbog vrlo lošeg stanja po pitanju stočnog fonda primorana da uvozi i mleko i meso, ali da je taj uvoz potpuno van kontrole. Pre dve godine je dogovoreno da se kvartalno uvedu kvote na uvoz mleka i da se tako prati tržište. To je dovelo do toga da cene i mleka i mesa budu stabilne godinu dana.

„Onda je uvoznički lobi uradio svoje, promenjeni su ljudi u Ministarstvu poljoprivrede koje je počelo nemilice da izdaje dozvole za uvoz. Po zvaničnim podacima, u Srbiji ima oko 170.000 krava, a za potrebe Srbije bi trebalo duplo. Sada u Srbiji ukupno ima oko pola miliona goveda, a pre 20 godina je samo krava bilo 900.000“, navodi Brkić.

Nevolje s aflatoksinom

Kao dodatni problem ističe što srpski mlekari zbog procenta aflatoksina u mleku ne mogu svoj proizvod da izvoze u Evropsku uniju.

„Po tom pitanju i mešaone stočne hrane bi trebalo da podležu zakonu, a ne da mlekarima prodaju stočnu hranu s visokim procentom aflatoksina. Međutim, trenutno je za visok nivo aflatoksina u mleku odgovoran samo proizvođač mleka. Mi takvo mleko ne možemo da izvozimo u Evropsku uniju, gde je dozvoljeni nivo aflatoksina svega 0,05 mikrograma po kilogramu. Proizviođači mleka u Nemačkoj, na primer, zbog tamošnje klime mogu da proizvode mleko sa tim nivoom aflatoksina, ali mi ne možemo“, ukazuje Brkić.

Zbog toga srpski mlekari praktično nemaju povoljan izlaz: mleko ne mogu da izvoze u EU, a s druge strane otkupna cena u domaćim mlekarama je za njih neodrživo niska.

Tagovi:

Aflatoksin Mlekari Mleko proizvodnja mleka u Srbiji Subvencija poljoprivrede
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Državni projekat

04.октобар 2025. I.M.

Nova ekonomija: Dodeljeni ugovori za procenu uticaja EXPO 2027.

Louis Berger i Ernst&Young Consulting radiće na analizama i planovima koji će definisati ekonomski, društveni i ekološki okvir Expo 2027 Beograd i buduću upotrebu sajamske infrastrukture

Ekonomija

04.октобар 2025. I.M.

NIS zatražio novo odlaganje američkih sankcija – odluka do 8. oktobra

Samo nekoliko dana pre isteka osmog odlaganja sankcija, NIS je Vašingtonu dostavio novi zahtev za produženje licence. Odluka mora biti doneta do 8. oktobra, javlja RTS

Žene u biznisu

03.октобар 2025. Katarina Pantelić

Kompanije sa ženama u menadžmentu su češće natprosečno profitabilne

Kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost

Brojila za struju

03.октобар 2025. Marija L. Janković

Dodatni troškovi nameštenog tendera: EDS morao da otvori i kol centar

Nakon propalog nameštenog tendera za brojila za struju i maltretiranja sopstvenih zaposlenih, EDS više ne zna kako da reši problem očitavanja električne energije. Sada za taj posao pokušava da „plati“ obične građane, ali su primorani da prebace deo para i na kol centar

Minimalna zarada

02.октобар 2025. K. S.

Povećanje minimalca: Od bivših republika SFRJ Srbija bolja samo od Severne Makedonije

Minimalna zarada u Srbiji porasla je na 500 evra. Kako je u drugim postjugoslovenski državama

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure