img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Državne investicije

Pavle Petrović: Skupa slika uspeha velikih javnih projekata

19. jun 2024, 06:36 I.M. / Nova S / Beta
Foto: Tanjug/Bojan Stekić
Pavle Petrović
Copied

Zbog „trome" administracije država počela da uz pomoć „prečica" realizuje velike javne projekte. Iako su mnogi od njih završeni, ne postoji transparentnost u trošenju novca iz budžeta, a cena pojedinih projekata, kao što je Moravski koridor, povećana sa 750 miliona na 1,6 milijarde evra

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović rekao je gostujući u Dnevniku Nove S da je dobro to što država više novca troši na javne investicije u odnosu na pre pet, šest godina, kao i da je to veoma bitno za privredni rast, ali da je loše što kvalitet usluga koje država pruža opada iz godine u godinu.

„Godišnje se troši pet milijardi na javne investicije i to je 15 odsto ukupnih rashoda budžeta Srbije. To je treća stavka po veličini u budžetu posle penzija i plata. Zaokret je napravljen od 2018. godine, a od 2021. su te investicije ovako visoke. Ranije, recimo 2015. godine su bile veoma niske, i tada smo ukazivali da to treba povećati“, rekao je Petrović.

Dodao da  naša država ima „tromu“ administraciju koja nije mogla da sprovede sve regularne procedure i da je država počela da uz pomoć „prečica“ obezbeđuje uspešno javno finansiranje projekata. To se radilo uz pomoć leks specijalisa i bilateralnih ugovora.

„Iako ta procedura nije legitimna, ona je dala rezultat i mnogi projekti koji su dugo trajali, kao što je Koridor 10, su završeni, a započeti su i mnogi projekti koji su dugo stajali“, podsetio je predsednik Fiskalnog saveta.

Međutim, ovakve „prečice“ imaju i lošu stranu koje se ogledaju u povećanju cena za pojedine projekte, a kao primer za to je naveo Moravski koridor, gde je cena sa 750 miliona došla na 1, 6 milijardi evra.

Sprečavanje nekontrolisanog trošenja novca

Način rada države mimo procedura je doveo i do nepovoljnih zaduživanja kod stranih kreditora, što je najnepovoljnije za građane Srbije. Zato, napominje Petrović, Fiskalni savet insistira da se država vrati na standardne tipove finansiranja, kako bi se sprečilo nekotrolisano trošenje novca na javnim projektima.

Ponovio je da se u našoj državi u poslednjih nekoliko godina dosta toga izgradilo ali da zbog toga plaćamo „skupu sliku uspeha“.

„Naša ocena je da je problem u osnovnim sektorima, koji su zapostavljeni i ne daju dobre rezultate, a to su obrazovanje, zaštita čovekove sredine, zdravstvo, socijalna zaštita“, kaže Petrović.

Ukazuje da je potrebna reforma kompletnog tog sistema, da bi sve moglo da funkcioniše, kao i da se ne bi ponavljali projekti kao što su bolnica u Batajnici, na koju je potrošeno 50 miliona evra, ali ona još uvek nije privedena svojoj nameni.

NBS da utvrdi da li je fiksni kurs dinara održiv

Podsetimo, juče je održana sednica Odbora za finansije Narodne Skupštine na kojoj je jednoglasno glasovima vlasti i opozicije usvojen Izveštaj o radu Fiskalnog saveta.Ovo telo je u Izveštaju navelo da je dobro što se održava finansijska stabilnost u našoj zemlji, ali da je loše što je kvalitet usluga koje država pruža opada iz godine u godinu.

Petrović je rekao da je u Srbiji obezbeđena fiskalna stabilnost (jer su javni dug i deficit budžeta pod kontrolom), a da je u nadležnosti Narodne banke Srbije da utvrdi da li je održiv fiksni devizni kurs domaće valute.

On je na sednici istakao da je „jasno da je fiksni kurs omogućio da odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP) izgleda mogo bolje nego što jeste“, ali da bi posebna analiza centralne banke trebalo da utvrdi da li je to održivo.

„Sistem plata u državi, u prosveti, zdravstvu i drugim sektorima nije uređen, postoje velike disporoporcije i problemi u visini plata i između sektora i unutar sektora i to zahteva reformu još od 2014. godine“, rekao je Petrović.

Primer BiH koja redovno izveštava o projektima

Naglasio je da bi na planiranih 17 milijardi evra javnih investicija, koje su vezane za projekte Ekspo 2027, trebalo primeniti standardne, međunarodno prihvatljive procedure, koje podrazumevaju izradu studija izvodljivosti, primenu procedure javnih nabavki, ali i praćenje realizacije.

Petrović je naveo primer Bosne i Hercegovine (BiH) koja redovno izveštava o fazama realizacije projekata, finansiranih javnim novcem.

„Postoji jako dobar primer i to nije Švajcarska, nego BiH. Autoceste Federacije BiH imaju sajt gde se, neverovatno transparentno, pokazuje izgradnja auto-puteva od toga u kojoj su fazi tenderi, izgradnja, koliki su troškovi i to kvartalno“, rekao je Petrović.

Tagovi:

Fiskalni savet Pavle Petrović Finansijska stabilnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Vesti

12.novembar 2026. Anja Mihić

Novac koji se spaljuje: Srbija dala milijarde na uvoz fosilnih goriva

Uvoz fosilnih goriva Srbiju je u protekle dve decenije koštao više od 57 milijardi dolara, uz visoku cenu po životnu sredinu i zdravlje građana. Energetska tranzicija jeste skupa, ali njeno odlaganje, izgleda, još skuplje

Ekonomija

12.novembar 2026. I. M.

NIS traži naftu iz državnih rezervi zbog havarije na JANAF-u

Zbog oštećenja cevovoda na Jadranskom naftovodu obustavljen je transport sirove nafte ka Srbiji, a Rafinerija u Pančevu prilagođava obim prerade. NIS je zatražio i dizel iz operativnih rezervi

Kupovina, potrošači

Ekonomija

12.novembar 2026. B. B.

Ćulibrk: Povećanje referentne kamate nagoveštava veću inflaciju

Građani bi u narednim mesecima mogli da se suoče sa novim poskupljenjima, delom i zbog posledica prošlogodišnjeg administrativnog ograničavanja cena i trgovačkih marži

Pravosuđe

12.novembar 2026. M.L.J.

Zamrzavanje imovine: Šta sve poseduje Davor Macura

Davoru Macuri je zamrznuta imovina. Šta sve poseduje vlasnik „Alta banke“, ali i brojnih drugih biznisa

Dva traktora sa tanjiračom na njivi

Vesti

11.novembar 2026. A.P.

Ratari čekaju subvencije: Tehnička vlada nije opravdanje za neispunjene obaveze

Ratari su jesenju setvu dočekali bez druge rate subvencija za biljnu proizvodnju, nakon četiri godine loših prinosa i rasta troškova. Agroekonomski analitičari upozoravaju da tehnički mandat vlade ne može biti opravdanje za neispunjavanje obaveza države

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure