img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Državne investicije

Pavle Petrović: Skupa slika uspeha velikih javnih projekata

19. jun 2024, 06:36 I.M. / Nova S / Beta
Foto: Tanjug/Bojan Stekić
Pavle Petrović
Copied

Zbog „trome" administracije država počela da uz pomoć „prečica" realizuje velike javne projekte. Iako su mnogi od njih završeni, ne postoji transparentnost u trošenju novca iz budžeta, a cena pojedinih projekata, kao što je Moravski koridor, povećana sa 750 miliona na 1,6 milijarde evra

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović rekao je gostujući u Dnevniku Nove S da je dobro to što država više novca troši na javne investicije u odnosu na pre pet, šest godina, kao i da je to veoma bitno za privredni rast, ali da je loše što kvalitet usluga koje država pruža opada iz godine u godinu.

„Godišnje se troši pet milijardi na javne investicije i to je 15 odsto ukupnih rashoda budžeta Srbije. To je treća stavka po veličini u budžetu posle penzija i plata. Zaokret je napravljen od 2018. godine, a od 2021. su te investicije ovako visoke. Ranije, recimo 2015. godine su bile veoma niske, i tada smo ukazivali da to treba povećati“, rekao je Petrović.

Dodao da  naša država ima „tromu“ administraciju koja nije mogla da sprovede sve regularne procedure i da je država počela da uz pomoć „prečica“ obezbeđuje uspešno javno finansiranje projekata. To se radilo uz pomoć leks specijalisa i bilateralnih ugovora.

„Iako ta procedura nije legitimna, ona je dala rezultat i mnogi projekti koji su dugo trajali, kao što je Koridor 10, su završeni, a započeti su i mnogi projekti koji su dugo stajali“, podsetio je predsednik Fiskalnog saveta.

Međutim, ovakve „prečice“ imaju i lošu stranu koje se ogledaju u povećanju cena za pojedine projekte, a kao primer za to je naveo Moravski koridor, gde je cena sa 750 miliona došla na 1, 6 milijardi evra.

Sprečavanje nekontrolisanog trošenja novca

Način rada države mimo procedura je doveo i do nepovoljnih zaduživanja kod stranih kreditora, što je najnepovoljnije za građane Srbije. Zato, napominje Petrović, Fiskalni savet insistira da se država vrati na standardne tipove finansiranja, kako bi se sprečilo nekotrolisano trošenje novca na javnim projektima.

Ponovio je da se u našoj državi u poslednjih nekoliko godina dosta toga izgradilo ali da zbog toga plaćamo „skupu sliku uspeha“.

„Naša ocena je da je problem u osnovnim sektorima, koji su zapostavljeni i ne daju dobre rezultate, a to su obrazovanje, zaštita čovekove sredine, zdravstvo, socijalna zaštita“, kaže Petrović.

Ukazuje da je potrebna reforma kompletnog tog sistema, da bi sve moglo da funkcioniše, kao i da se ne bi ponavljali projekti kao što su bolnica u Batajnici, na koju je potrošeno 50 miliona evra, ali ona još uvek nije privedena svojoj nameni.

NBS da utvrdi da li je fiksni kurs dinara održiv

Podsetimo, juče je održana sednica Odbora za finansije Narodne Skupštine na kojoj je jednoglasno glasovima vlasti i opozicije usvojen Izveštaj o radu Fiskalnog saveta.Ovo telo je u Izveštaju navelo da je dobro što se održava finansijska stabilnost u našoj zemlji, ali da je loše što je kvalitet usluga koje država pruža opada iz godine u godinu.

Petrović je rekao da je u Srbiji obezbeđena fiskalna stabilnost (jer su javni dug i deficit budžeta pod kontrolom), a da je u nadležnosti Narodne banke Srbije da utvrdi da li je održiv fiksni devizni kurs domaće valute.

On je na sednici istakao da je „jasno da je fiksni kurs omogućio da odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP) izgleda mogo bolje nego što jeste“, ali da bi posebna analiza centralne banke trebalo da utvrdi da li je to održivo.

„Sistem plata u državi, u prosveti, zdravstvu i drugim sektorima nije uređen, postoje velike disporoporcije i problemi u visini plata i između sektora i unutar sektora i to zahteva reformu još od 2014. godine“, rekao je Petrović.

Primer BiH koja redovno izveštava o projektima

Naglasio je da bi na planiranih 17 milijardi evra javnih investicija, koje su vezane za projekte Ekspo 2027, trebalo primeniti standardne, međunarodno prihvatljive procedure, koje podrazumevaju izradu studija izvodljivosti, primenu procedure javnih nabavki, ali i praćenje realizacije.

Petrović je naveo primer Bosne i Hercegovine (BiH) koja redovno izveštava o fazama realizacije projekata, finansiranih javnim novcem.

„Postoji jako dobar primer i to nije Švajcarska, nego BiH. Autoceste Federacije BiH imaju sajt gde se, neverovatno transparentno, pokazuje izgradnja auto-puteva od toga u kojoj su fazi tenderi, izgradnja, koliki su troškovi i to kvartalno“, rekao je Petrović.

Tagovi:

Fiskalni savet Pavle Petrović Finansijska stabilnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
gradiliste, ilustracija

Društvo

23.oktobar 2026. Anja Mihić

Sumnjivi poslovi firme koja popravlja Višegradsku, gde je pao plafon

Kompanija M Enterijer Gradnja koja rekonstruiše GAK u Višegradskoj dobila je niz unosnih državnih poslova, uprkos kontroverzama koje su pratile pojedine projekte. Njen direktor Marko Ivić nedavno je odlikovan ordenom Svetog Save

Energetika

21.oktobar 2026. Marija L. Janković

Prodaja NIS-a: Da li Siniša Mali zna šta priča

Siniša Mali je, pet dana pred izbore, rekao da je potpisan dogovor oko prodaje NIS-a. MOL ga je odmah demantovao, a iz kabineta Malog za „Vreme“ kažu „da je sve jasno“

Benzinska stanica MOL

Energetika

21.oktobar 2026. Marija L. Janković

Da li je MOL dobar kupac

Siniša Mali tvrdi da je mađarski MOL potpisao ugovor o prodaji NIS-a. Šta kaže lična karta ovog mađarskog giganta? Kakvo je MOL preduzeće?

Ako Srbija postupi po nalogu Vašingtona rizikuje da od 1. janura ostane bez jeftinog ruskog gasa i padne u nemilost Kremlja, koji se u Srbiji pita i za mnogo manje važne stvari.

Energetika

21.oktobar 2026. M. L. J.

Mali: Postignut dogovor sa MOL-om o preuzimanju NIS-a

Mađarska kompanija MOL potpisala je ugovor o preuzimanju većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije, izjavio je Siniša Mali za Blumberg. Kakav je MOL uopšte kupac?

Energetika

21.oktobar 2026. Marija L. Janković

Srbija po ubrzanom postupku postavlja cevi za američki gas, EU nije oduševljena

U Srbiju su stigle prve cevi kojim bi trebalo da potekne američki gas. Ceo projekat se godinama razvlačio, da bi se odjednom zahuktao ubrzanim postupkom ove godine. EU nije oduševljena ni američkim partnerima za Srbiju

Komentar
Bilbordi u predizbornoj kampanji Aleksandra Vučića

Komentar

Vučićevi bilbordi i stvarnost

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.

Ivan Milenković
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure