img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Državne investicije

Pavle Petrović: Skupa slika uspeha velikih javnih projekata

19. jun 2024, 06:36 I.M. / Nova S / Beta
Foto: Tanjug/Bojan Stekić
Pavle Petrović
Copied

Zbog „trome" administracije država počela da uz pomoć „prečica" realizuje velike javne projekte. Iako su mnogi od njih završeni, ne postoji transparentnost u trošenju novca iz budžeta, a cena pojedinih projekata, kao što je Moravski koridor, povećana sa 750 miliona na 1,6 milijarde evra

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović rekao je gostujući u Dnevniku Nove S da je dobro to što država više novca troši na javne investicije u odnosu na pre pet, šest godina, kao i da je to veoma bitno za privredni rast, ali da je loše što kvalitet usluga koje država pruža opada iz godine u godinu.

„Godišnje se troši pet milijardi na javne investicije i to je 15 odsto ukupnih rashoda budžeta Srbije. To je treća stavka po veličini u budžetu posle penzija i plata. Zaokret je napravljen od 2018. godine, a od 2021. su te investicije ovako visoke. Ranije, recimo 2015. godine su bile veoma niske, i tada smo ukazivali da to treba povećati“, rekao je Petrović.

Dodao da  naša država ima „tromu“ administraciju koja nije mogla da sprovede sve regularne procedure i da je država počela da uz pomoć „prečica“ obezbeđuje uspešno javno finansiranje projekata. To se radilo uz pomoć leks specijalisa i bilateralnih ugovora.

„Iako ta procedura nije legitimna, ona je dala rezultat i mnogi projekti koji su dugo trajali, kao što je Koridor 10, su završeni, a započeti su i mnogi projekti koji su dugo stajali“, podsetio je predsednik Fiskalnog saveta.

Međutim, ovakve „prečice“ imaju i lošu stranu koje se ogledaju u povećanju cena za pojedine projekte, a kao primer za to je naveo Moravski koridor, gde je cena sa 750 miliona došla na 1, 6 milijardi evra.

Sprečavanje nekontrolisanog trošenja novca

Način rada države mimo procedura je doveo i do nepovoljnih zaduživanja kod stranih kreditora, što je najnepovoljnije za građane Srbije. Zato, napominje Petrović, Fiskalni savet insistira da se država vrati na standardne tipove finansiranja, kako bi se sprečilo nekotrolisano trošenje novca na javnim projektima.

Ponovio je da se u našoj državi u poslednjih nekoliko godina dosta toga izgradilo ali da zbog toga plaćamo „skupu sliku uspeha“.

„Naša ocena je da je problem u osnovnim sektorima, koji su zapostavljeni i ne daju dobre rezultate, a to su obrazovanje, zaštita čovekove sredine, zdravstvo, socijalna zaštita“, kaže Petrović.

Ukazuje da je potrebna reforma kompletnog tog sistema, da bi sve moglo da funkcioniše, kao i da se ne bi ponavljali projekti kao što su bolnica u Batajnici, na koju je potrošeno 50 miliona evra, ali ona još uvek nije privedena svojoj nameni.

NBS da utvrdi da li je fiksni kurs dinara održiv

Podsetimo, juče je održana sednica Odbora za finansije Narodne Skupštine na kojoj je jednoglasno glasovima vlasti i opozicije usvojen Izveštaj o radu Fiskalnog saveta.Ovo telo je u Izveštaju navelo da je dobro što se održava finansijska stabilnost u našoj zemlji, ali da je loše što je kvalitet usluga koje država pruža opada iz godine u godinu.

Petrović je rekao da je u Srbiji obezbeđena fiskalna stabilnost (jer su javni dug i deficit budžeta pod kontrolom), a da je u nadležnosti Narodne banke Srbije da utvrdi da li je održiv fiksni devizni kurs domaće valute.

On je na sednici istakao da je „jasno da je fiksni kurs omogućio da odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP) izgleda mogo bolje nego što jeste“, ali da bi posebna analiza centralne banke trebalo da utvrdi da li je to održivo.

„Sistem plata u državi, u prosveti, zdravstvu i drugim sektorima nije uređen, postoje velike disporoporcije i problemi u visini plata i između sektora i unutar sektora i to zahteva reformu još od 2014. godine“, rekao je Petrović.

Primer BiH koja redovno izveštava o projektima

Naglasio je da bi na planiranih 17 milijardi evra javnih investicija, koje su vezane za projekte Ekspo 2027, trebalo primeniti standardne, međunarodno prihvatljive procedure, koje podrazumevaju izradu studija izvodljivosti, primenu procedure javnih nabavki, ali i praćenje realizacije.

Petrović je naveo primer Bosne i Hercegovine (BiH) koja redovno izveštava o fazama realizacije projekata, finansiranih javnim novcem.

„Postoji jako dobar primer i to nije Švajcarska, nego BiH. Autoceste Federacije BiH imaju sajt gde se, neverovatno transparentno, pokazuje izgradnja auto-puteva od toga u kojoj su fazi tenderi, izgradnja, koliki su troškovi i to kvartalno“, rekao je Petrović.

Tagovi:

Fiskalni savet Pavle Petrović Finansijska stabilnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Zgrada Naftne industrije Srbije

Energetika

10.jun 2026. M. L. J.

Ministarka Đedović Handanović: Postigli smo dogovor sa MOL-om oko NIS-a

„Danas smo uspešno zatvorili sva otvorena pitanja sa mađarskim MOL-om i postigli kompromis kada je u pitanju ugovor akcionara („Shareholder Agreement“) između Republike Srbije i MOL-a“, saopštila je na svom Instagram nalogu ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović

Viktor Orban I Aleksandar Vučić doručkuju u Subotici

Srbija-Mađarska

10.jun 2026. Marija L. Janković

Brza pruga, NIS, Wizz air, Utiber, itd: Zašto odjednom sve „škripi“ sa Mađarima

Od kako je Viktor Orban izgubio izbore u Mađarskoj, čini se da poslovni odnosi Srbije sa dojučerašnjim bliskim prijateljima „štucaju“ na svim poljima. Je li zaista tako?

Žena gleda u statistiku

Javne nabavke

10.jun 2026. K. S.

Sistemsko zaobilaženje zakona: Javni sektor potrošio sedam milijardi evra po sopstvenom nahođenju

Dok se ekonosmki sistem Srbije formalno usklađuje sa evropskim pravilima, gotovo polovina ugovora koje država zaključuje i dalje se realizuje van redovnih procedura javnih nabavki, upozorava Fiskalni savet

Bankarske usluge

10.jun 2026. M. L. J.

Bankarska nelogičnost: Zašto je dozvoljeni minus u bankama skuplji od nedozvoljenog

Kako je moguće da je dozvoljeni minus, inače najskuplja bankarska usluga, skuplji od nedozvoljenog?

Javne finansije

10.jun 2026. M. L. J.

Nova ekonomija: Zapanjujuć skok prvobitnih cena kapitalnih projekata

Šta pokazuje analiza Fiskalnog saveta o predlogu budžeta za 2026?

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure