img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa

Na ivici krize: Ponovo rastu cene gasa u Evropi

05. decembar 2024, 10:42 Artur Saliven (DW)
Da li je Evropa na ivici nove gasne krize? Foto: AP Photo/Martin Meissner
Da li je Evropa na ivici nove gasne krize?
Copied

Novom porastu cene prirodnog gasa doprineo je hladan početak novembra. Da li se Evropi vraćaju nelagodna sećanja na gasnu krizu iz 2022. godine

Rastuće cene gasa poslednjih nedelja su evropskim trgovcima energijom i vladama probudile loše uspomene. Još su sveža sećanja na probleme koji su pogodili energetska tržišta nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. Kada je Evropa pokušala da okonča svoju zavisnost od ruskog gasa, cene su skočile, piše Dojče vele (DW).

Osim što je podstaklo već veliku inflaciju, to je dovelo do bojazni da će doći do restrikcija struje. Trajno visoke cene takođe su donele probleme u energetski intenzivnim industrijama, što je dovelo do gubitka radnih mesta.

Evropa je ipak dobro prebrodila poslednje dve zime, uglavnom zahvaljujući toplijem vremenu. To je omogućilo zadržavanje niske potrošnje energije. Međutim, hladan početak novembra doprineo je novom porastu cena prirodnog gasa. Cene su 21. novembra dostigle skoro 49 evra (51,6 dolara) po megavat-satu, što je najviša cena za više od godinu dana.

Da li su strahovi opravdani?

Hladno vreme je dovelo do toga da se koristi više grejanja, a u kombinaciji sa malim brzinama vetra u severnoj Evropi i padom snabdevanja iz vetroparkova, potražnja za gasom je veća.

Međutim, cene su i dalje ispod maksimalnih cena zabeleženih tokom 2022. godine, posebno pošto je od tada ukupna potražnja za gasom opala. Sadašnji šok se delimično može objasniti i činjenicom da su tokom 2024. godine cene bile daleko niže nego u bilo kom trenutku od početka rata. „Cene su porasle za otprilike 40 odsto od sredine septembra“, rekao je za DW Petras Katinas, energetski analitičar u Centru za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA). „Dakle to je prilično veliki skok odjednom.“

Izgledi da zima bude hladnija doveli su do strahovanja da bi zalihe — koje su donedavno bile do kraja popunjene — mogle da budu iscrpljene i da bi to moglo da podstakne ciklični porast cena.

Međutim, Katinas kaže da je ruska dominacija na evropskom tržištu uveliko oslabila od 2022. godine i da je priča o „krizi“ preterana. „Ne bih to nazvao krizom, posebno ako to uporedimo sa onim šta se zapravo dogodilo 2022. i 2023. godine“, rekao je on. „Većina država-članica Evropske unije više nema veliku zavisnost od ruskog gasa.

Ali šta je s ruskim gasom?

Ruski gas ipak i dalje utiče na ukupnu sliku. Rusija je daleko od džina kakav je bila u pogledu snabdevanja EU. Udeo ruskog gasa u uvozu članica pao je sa 40 odsto u 2021. na oko 9 odsto u 2023. Međutim, prema nedavnim podacima Centra za istraživanje energije i čistog vazduha porast uvoza ruskog tečnog gasa u EU od skoro pet odsto u odnosu na prošlu godinu znači da ruski udeo i dalje čini 18 odsto od ukupnog uvoza gasa u EU.

Čini se da se dotok gasovodom ipak bliži kraju. Austrija, jedna od poslednjih evropskih zemalja koja je dobijala gas iz Rusije, konačno je nakon pravnog spora s državnom ruskom gasnom kompanijom Gazprom, prestala da dobija gas.

Slovačka i Mađarska i dalje dobijaju ruski gas iz gasovoda, ali sve indicije sugerišu da će se aranžman okončati već krajem 2024. Petogodišnji ugovor o tranzitu gasa koji uključuje Gazprom i ukrajinsku državnu kompaniju Naftogas za tranzit ruskog gasa preko ukrajinske teritorije ističe krajem godine i Kijev kaže da ga neće obnoviti.

Iako će gasovod Turski tok i dalje snabdevati Mađarsku, prestanak dotoka preko Ukrajine izvršiće pritisak na zemlje centralne Evrope da pronađu alternativno snabdevanje.

Boris Dodonov, šef Centra za energetiku i klimatske studije na Kijevskoj školi ekonomije, očekuje da će se ugovor o tranzitu gasa okončati jer „Ukrajina nema ekonomski rezon da obnovi ovaj ugovor“.

On je u intervjuu za DW ukazao na mogućnost da se napravi neka alternativna vrsta posla. „Ne možemo isključiti skrivene dogovore i korupciju“, rekao je on i dodao da bi sama EU mogla da lobira da se dotok gasa nastavi kako bi se izbegle potencijalne nestašice u zemljama poput Slovačke i Mađarske.

Zanimljivo, uprkos svemu što se dogodilo u poslednje tri godine, EU ostaje najveći ruski kupac i običnog i tečnog gasa. U oktobru je na EU otpadalo 49 odsto ukupnog ruskog izvoza tečnog gasa i 40 odsto gasa iz gasovoda.

Da li bi tečni gas mogao da reši problem?

Pošto je ruski gasovod za Evropu u velikoj meri prekinut 2022. godine, tečni gas je postao važniji za obe strane. Udeo uvoza iz Rusije porastao je za skoro 15 odsto tokom ove godine. Dodonov insistira na tome da Evropi nije potreban nikakav ruski gas da bi zadovoljila svoje energetske potrebe, zbog tečnog gasa koji dolazi iz SAD. On očekuje da će budući predsednik SAD Donald Tramp povećati proizvodnju i misli da bi Evropa mogla da da se pripremi za veliki trgovinski sporazum sa Vašingtonom.

Ed Koks, šef informacionog odeljenja „global LNG“ pri Nezavisnom informativnoj službi o robi ICIS, napominje da tečni gas sada ima 34 odsto udela  u evropskoj potrošnji gasa, što je dvostruko više nego pre ruske invazije. To znači da je Evropa sada ranjivija u pogledu globalnog pritiska cena. „Evropa je povezanija sa temeljima globalnog tržišta nego ikada ranije“, rekao je on za DW. Dodao je da je ta povezanost vidljiva iako je ukupna evropska potražnja za gasom pala za oko 20 odsto u odnosu na period pre invazije zbog visokih cena, toplijeg vremena i povećanja kapaciteta obnovljivih izvora.

Koks veruje da će u slučaju hladne zime i okončanja ukrajinskog tranzitnog sporazuma Evropa i dalje moći da zadovolji svoje potrebe za gasom uvozom tečnog gasa. Međutim, biće izložena riziku od mnogo viših cena jer ponuda neće biti dramatično povećana u kratkom roku. „Evropa će dobiti dovoljno tečnog gasa ako joj zatreba. Ali to bi moglo značiti da evropske cene moraju da porastu da bi se takmičile s azijskom potražnjom.“

Povećanje cene gasa pri popunjavanju zaliha posle zime, dodao je, imale bi efekat od zime 2025 pa nadalje. „Ne radi se o tome da li imamo dovoljno tečnog ili klasičnog gasa, već se radi o uticaju na cenu.“

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

cena gasa Evropa gasna kriza Prirodni gas Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Kancelarija

Ekonomija

26.jun 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.jun 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Struja

26.jun 2025. R. V.

Nova ekonomija: Dupli računi za struju – nastavljaju se brljanja Elektrodistribucije

Potrošačima su zbog greške Elektrodistribucije stigli dupli, izmenjeni računi za struju. Sada moraju da doplate razliku

Promo

25.jun 2025. R.V.

Samsung Neo QLED 4K menja način na koji doživljavamo televiziju

Samsung Neo QLED 4k televizor je više od ekrana. On analizira vaš život i prilagođava se njemu, redefiniše granicu između tehnologije i svakodnevnog iskustva

Junajted grupa

25.jun 2025. B. B.

Šolak: Sumnjam da će novi menadžment voditi Junajted grupu u interesu svih akcionara

„Ponašanje BC Partners pokazuje potpuni nedostatak poštovanja prema dostignućima i pravima menadžment tima koji poseduje više od 42 odsto poslovanja“, smatra osnivač Junajted grupe Dragan Šolak

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure