img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetska diversifikacija

Otklon od Rusije: Šta donosi novi Gasovod Između Srbije i Rumunije

08. август 2024, 14:53 I.M.
Foto: AP
Copied

Najavljeni gasovod biće drugi koji će Srbija imati sa partnerima iz Evropske unije, nakon potpune zavisnosti od ruskog gasa duge više od četvrt veka. Šta će to doneti Srbiji

Sa samo 13 kilometara gasovoda na svojoj teritoriji i 85 koliko će izgraditi Rumunija, Srbija će dobiti novi pravac snabdevanja i novi izvor gasa.

Najavljeni gasovod biće drugi koji će Srbija imati sa partnerima iz Evropske unije, nakon potpune zavisnosti od ruskog gasa duge više od četvrt veka, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Gasovod će, kako je najavljeno, povezati čvorište u Mokrinu u Srbiji sa transportnim gasovodom BRUA u Rumuniji.

Ministri energetike Srbije i Rumunije, Dubravke Đedović Handanović i Sebastijan Burduža (Sebastian Burduja), potpisali su 5. avgusta Memorandum o razumevanju o izgradnji gasnog interkonektora.

„Transgaz može da obezbedi tranzit gasa (do Srbije) iz Kaspijskog mora, tečni gas iz terminala u Grčkoj i Turskoj, kao i gas koji će (Rumunija) eksploatisati u Crnom moru“, kaže za Radio Slobodna Evropa Ion Sterian, izvršni direktor rumunske gasne kompanije Transgaz u većinskom državnom vlasništvu.

Pojašnjava da BRUA nije samo tranzitni gasovod, već deo rumunskog nacionalnog sistema za transport gasa u koji se upumpava i gas iz domaće, rumunske proizvodnje.

„Tim gasovodom se i izvozi rumunski gas“, kaže Sterian.

Na važnost nove gasne konekcije Srbije sa Rumunijom ukazuje i energetski stručnjak iz Srbije Dragan Vlaisavljević.

„Jedan od potencijalnih izvora gasa koji će biti vrlo važan su nova gasna postrojenja u Crnom Moru, s kojim će Rumunija raspolagati u narednoj deceniji“, rekao je Vlaisavljević za RSE.

Šta se zna o gasovodu?

Prema Memorandum potpisanom u Kladovu, pograničnom mestu u Srbiji na granici sa Rumunijom, gasovod će biti dvosmerni, tako da će se gas moći transportovati ka obe zemlje.

Projektovani kapacitet, kako je saopštilo Ministarstvo energetike Srbije, biće „najmanje 1,6 miliona kubnih metara gasa“, a deonica gasovoda na teritoriji Srbije trebalo bi da bude završena do 2027. godine.

Kako je za RSE naveo direktor rumunske kompanije Transgaz Ion Sterian, procenjena vrednost deonice kroz Rumuniju je oko 80-85 miliona evra.

„Nakon sastanka sa direktorom Srbijagasa (javno preduzeće u Srbiji za trgovinu gasom), ažurirćemo sve cene i onda ćemo imati tačnu vrednost projekta“, rekao je Sterian.

Dodao je da će Rumunija deonicu gasovoda na svojoj teritoriji finansirati sopstvenim sredstvima, koja su u planiranim troškovima razvoja kompanije.

Ministarstvo energetike Srbije navelo je u odgovoru za RSE da će izgradnju deonice gasovoda na teritoriji Srbiji finansirati javno preduzeće Srbijagas.

To preduzeće do zaključenja teksta nije odgovorilo na upit RSE koliko će koštati deonica gasovoda u Srbiji i na koji način će se finansirati.

Šta dobija Srbija?

Osim smanjenja sopstvene zavisnosti od ruskog gasa, Srbija novim povezivanjem postaje važna tranzitna zemlja za transport gasa do centralne Evrope.

„Izgradnja ovog gasovoda doprineće pre svega diversifikaciji pravaca snabdevanja, što će voditi ka obezbeđenju sigurnog snabdevanja gasom tržišta Srbije“, naveli su u Ministarstvu energetike Srbije za RSE.

Dodaju da će se povezivanjem sa Rumunijom stvoriti mogućnost da se gas iz tog pravca transportuje ka Bosni i Hercegovini, sa kojima je Srbija već povezana gasovodima, „kao i sa tržištima prema kojima su planirane gasne intrekonekcije, a to je, pre svega, Severna Makedonija“.

Na taj način, kako su ranije saopštili iz ministarstva, Srbija „postaje nezaobilazna tranzitna zemlja i važan partner u obezbeđivanju energetske sigurnosti zemalja centralne i istočne Evrope“.

Invaziju Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. Srbija je dočekala u potpunosti zavisna od ruskih energenata. Po uzoru na države Evropske unije (EU), čijem članstvu teži, počela je traži alternativu za ruski gas.

Energetski stručnjak Dragan Vlaisavljević kaže za RSE da je važan faktor i to što će gasovod omogućiti da „i u jednom i u drugom pravcu bude isporuka gasa kada bude trebalo i jednom i drugom tržištu“.

„Vrlo verovatno, mnogo veća potreba će biti za Srbiju“, ocenjuje on.

Kada Rumunija završi izgradnju gasnog postrojenja u Crnom moru, gasna konekcija Srbije sa tom zemljom osiguraće, prema njegovom mišljenju, „bezbedno i sigurno snabdevanje gasa za potrebe privrede i stanovništva“ u Srbiji.

Srbija je u decembru 2023. godine otvorila gasni interkonektor sa Bugarskom – od bugarskog grada Novi Iskar do Niša na jugu Srbije. Time je dobila pristup gasu iz Azerbejdžana i terminalu za tečni gas u grčkoj luci Aleksandrupoli.

Kapacitet gasovoda je 1,8 milijardi kubnih metara godišnje, što predstavlja više od polovine potreba Srbije za gasom na godišnjem nivou. Međutim, dogovorene količine sa Azerbejdžanom u 2024. godini su 400 miliona kubnih metara gasa, što podmiruje 13 odsto potreba.

U planu je da se isporuke od 2027. povećaju na milijardu kubnih metara, što bi podmirilo trećinu potreba Srbije.

Iz Rusije Srbija godišnje uvozi 2,2 milijarde kubnih metara gasa godišnje, što je gotovo tri četvrtine trenutnih potreba od tri milijarde.

Trogodišnji aranžman do 2025. godine, direktno su dogovorili predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ruski predsednik Vladimir Putin u maju 2022. tri meseca nakon što je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Srbija nije uvela sankcije Rusiji, uprkos tome što je kao država kandidat za članstvo u EU, u obavezi da postepeno uskladi svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa evropskom. Zavisnost od ruskih energenata bila je jedan od glavnih argumenata vlasti u Beogradu za takav stav.

Šta dobija Rumunija?

Za razliku od Srbije koja iz domaće proizvodnje podmiruje manje od 13 odsto potreba za gasom, Rumunija proizvodi više gasa nego što joj je potrebno.

Srbija je jedina susedna država sa kojom Rumunija još nema gasnu vezu i ona je novo izvozno tržište za rumunski gas, kaže za RSE Eugenija Gušilov, osnivačica Rumunskog energetskog centra (ROEC), think-thanka iz Bukurešta.

„Rumunija želi da diverzifikuje svoja potencijalna izvozna tržišta za višak prirodnog gasa koji će eksploatisati i proizvoditi iz Crnog mora od 2027. Rumunija prvenstveno razmišlja o tome gde bi mogla da isporuči ili izveze gas bliže kući“, ocenjuje Gušilov.

Prema podacima Transgaza, Rumunija u ovom trenutku proizvodi skoro dva puta više gasa u odnosu na potrebe.

Ostvaruje proizvodnju od 24 miliona kubnih metara gasa dnevno, dok su potrebe oko 12,5 miliona.

Razliku uglavnom čuva za potrošnju u zimskim mesecima, dok dnevno za izvoz ostane milion do dva kubnih metara gasa.

To će se, kako je za RSE naveo direktor Transgaza Ion Sterian, promeniti kada Rumunija počne da eksploatiše gas iz Crnog mora. Tada će se, prema njegovim rečima, količina domaćeg gasa značajno povećati, samim tim i mogućnost izvoza.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Tagovi:

gas Gasovod Rumunija Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Jovanjica

12.јул 2025. B. B.

Nova ekonomija: Podaci NBS govore da „Jovanjica“ više nije u blokadi

Kako se vidi na sajtu NBS, blokada je okončana 10. jula

Javni beležnici

12.јул 2025. Novak Marković

Poskupele usluge notara, neke više nego duplo

Vlada Srbije usvojila je novu javnobeležničku tarifu na kojoj je sada vrednost boda porasla sa 150 na 180 dinara, što je porast od 20 posto. Pored toga pojedine naknade sada su duplo skuplje nego što su bile

Transparentnost Srbija

11.јул 2025. B. B.

„Ugovor o izgradnji stanice Prokop još štetniji nego što se mislilo“

Planirana nabavka radova radi ojačanja peronskih greda na Prokopu pokazuje da će država snositi dodatne troškove kako bi železnička stanica bila bezbedna za korišćenje

Dugovanja države

11.јул 2025. M.L.J.

Nova ekonomija: NBS se zadužila za tri milijarde evra sa veoma nepovoljnom kamatom

Narodna banka Srbije se 9. jula na 27. aukciji hartija od vrednosti prodajom blagajničkih zapisa zadužila za 360 milijardi dinara (3,07 milijardi evra) na repo tržištu

Donald Tramp obavestio lidere 14 zemalja o novim carinama

Američke carine

08.јул 2025. K. S.

Tramp: Carine Srbiji od 35 odsto od 1. avgusta – koje su posledice za našu privredu

Posle najave o uvođenju i odlaganja, stigao je novi datum od kada će Amerika uvesti sankcije na robu iz uvoza. Prema novoj najavi američkog predsednika Donalda Trampa, carine stupaju na snagu 1. avgusta, i za Srbiju su smanjene za dva odsto u odnosu na prethodnu najavu

Komentar

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure