Kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost
Kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost, pokazalo je istraživanje globalne konsultantske kuće McKinsey.
Direktiva Evropske unije predviđa najmanje 40 odsto žena u odborima direktora kompanija, kao i najmanje 30 odsto na svim izvršnim pozicijama, rečeno je na panelu „Žene, mladi i inovativnost jednako uspešan biznis“ u organizaciji Nove ekonomije, a uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), na kojem su predstavnici različitih biznisa izneli svoja iskustva o položaju i učešću žena i mladih u biznisu.
Kako se moglo čuti, pored rodne zastupljenosti, za uspešan biznis i inovativni način razmišljanja potrebni su nam i predstavnici mlađih generacija u menadžmentu jer, prema istraživanju Lloyds banke, lideri mlađi od 34 godine čak 50 odsto češće beleže rast prihoda od svojih starijih kolega.
Deloitte je utvrdio da Generacija Z i milenijalci češće napuštaju firmu ako organizacija nema ozbiljne inkluzivne programe, jer su upravo raznolikost i uključenost ključ za inovativnost od koje zavisi uspeh svakog biznisa.
Najbitnije je napraviti ideju zanimljivom
Tijana Mirkajlović, osnivačica kompanije „Radoznali vrabac“, kompanije koja se bavi proizvodnjom personalizovanih knjiga za decu, rekla je da se ideja za njen biznis javila kada je napravila poklon za svog bratanca.
„Pomislila sam da bi takav proizvod mogao svakoga da obraduje. Želela sam da spojim kreativnost sa psihologijom, a to se sve uklopilo sa trenutkom kada je trebalo da se zaposlim. Sada proslavljamo 10. rođendan i nisam sumnjala da će mi ovaj posao doneti toliko iskustvo u biznisu“, rekla je ona.
Kako je istakla, godinama je želela da sadržaj knjiga prilagodi vaspitnim metodama i životnim situacijama.
Međutim, upravo je proizvodnja bila najveći izazov u odnosu na sve ostale segmente prilikom razvoja biznisa.
Na pitanje šta znači inovirati i uvoditi inovacije u biznisu, Mirkajlović kaže da je u njenom biznisu bilo najbitnije napraviti ideju zanimljivom.
Foto: Nova ekonomijaPanel „Žene, mladi i inovativnost jednako uspešan biznis“
„Mi smo to uspeli da učinimo, tako što smo personalizovali knjige uz aplikaciju, odnosno softver. Sama ideja i jeste najinovativniji deo. Počinjemo da se krećemo kroz sferu inovativnih i digitalnih proizvoda“, rekla je ona.
Naglasila je i da za svaki biznis jeste značajan izvor finansiranja, ali i podrška u pogledu mentorstva i znanja. Mentori, kako je rekla, moraju da budu pristupačniji, ali i da podrška bude u obliku povezivanja sa ljudima koji imaju iskustva u sličnom ili istom biznisu.
„Mi smo od Evropske banke za obnovu i razvoj dobili novčanu podršku koja nam je dosta značila i za marketing, strategiju za sve faze razvoja biznisa ali i radionicu“, rekla je ona.
Inmold Grupa (Inmold Group) je porodična kompanija koju vodi druga generacija i koja ima gotovo 40 godina iskustva u proizvodnji alata visokih performansi.
Važno je razvijanje patenata
Nevena Nikolić iz Inmold Grupe (Inmold Group) istakla je da je deo ove kompanije od malih nogu, jer je ovo porodičan biznis.
Nakon studija i usavršavanja postala je i zvanično zaposlena u kompaniji, ali, kako je rekla bilo je potrebno da se dokaže da je kompetentna u poslu koji radi.
„Pet godina sam pokušavala da izgradim svoj put. Kada sam došla u kompaniju, ona je u tom trenutku bila razvijena i velika. Ja sam ušla u finansije i morala sam da naučim taj posao. Sa ocem je bilo trnovito na početku. U jednom trenutku sam istupila jednom nogom iz porodične firme i ušla u drugu, samo da bih mogla da dokažem da sam sposobna i za to“, rekla je Nikolić.
U pogledu inovacija, istakla da je da je kompanija morala da razvija proizvode i da bude inovativna kao bi bila konkurentnija na tržištu i da je za to pre dve godine kompanija dobila sredstva od Fonda za inovacionu delatnost, ali i da su dva puta koristili podršku EBRD-a.
Uz tu podršku dobili su ne samo novac za opremu i inovacije, već i podršku u pogledu profesionalizacije. Kao jednu od važnih stvari istakla je i i razvijanje patenata.
Nikolić je istakla i da kompanija učestvuje i u programu dualnog obrazovanja, što je donelo „izvore radne snage i elana“. Svake godine, kako je rekla, 50 ili 60 đaka dolazei u firmu a 15-ak se i zaposle nakon prakse.
Sofi kozmetika je kompanija koja godinama proizvodi kozmetiku od sastojaka prirodnog porekla i efikasnih aktivnih materija.
Foto: Nova ekonomijaPanel „Žene, mladi i inovativnost jednako uspešan biznis“
Primenjivati inovativnost i u kanalima prodaje
Osnivačica „Sofi kozmetike“ Draženka Šoć rekla je da je nakon napuštanja posla, bez iskustva ušla u svet biznisa sa kozmetikom.
„U tom trenutku delovalo mi je kao da nema manje kompanije koja nešto ovakvo proizvodi. Delovalo je kao da nema tako malog brenda sa malom proizvodnjom. Videli smo tu negde svoju šansu i ušlio u to. I eto, već 16 godina smo tu“, rekla je ona.
Na pitanje, kada je procenila da je trenutak da promeni kanale prodaje, rekla je da nikada nije ni misli da je „Sofi kozmetiku“ mesto u multibrend radnjama.
„Kada ste novi brend za koji niko nije čuo i kada ste novi ne možete da imate radnju. Bilo je potrebno izgraditi ime i brend i tek onda otvoriti radnju. Bilo je jako naporno i stresno. Ušli smo u četiri kreditna aranžmana ali je sve na kraju ispalo u redu. Čestom smo primenjivali inovativnost, ne samo u načinu na koji poslujemo već i u kanalima prodaje“, rekla je ona.
Inovacije su uveli i u dizajnu, načinu pakovanja proizvoda.
„Uvek je nešto trebalo smisliti i inovirati. Sapuni se proizvode ručno, dok se drugi proizvodi prave uz pomoć mašina“, dodala je Šoć.
Dodala je da se inovacije vide i u tome što radnje „Sofi kozmetike“ nisu samo mesta gde se kupuju proizvodi, već se u njima nudi i doživljaj, probanje proizvoda, priče o njemu i time pruža posebna atmosfera.
Istakla je da je finansijska podrška jako važna, ali da je i treba tražiti, pogotovo kada je u pitanju sektor proizvodnje.
„Osim finansijske znači i svaka vrsta edukacije. Možda čak na edukacijama nam više znače ti kontakti, ideje, iskustva. Dobili smo finansijskog savetnika. Ušli smo u projekat za investiciju za izgradnju nove fabrike. Nekada je bolje kada neko sa strane sagleda vaš biznis, da nekim drugim očima sagleda tu perspektivu“, rekla je ona.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vanredno povećanje minimalca krajem septembra obradovalo je radnike, ali je brojnim poslodavcima donelo glavobolju. Pojedine firme čak su ga navele kao jedan od razloga za zatvaranje. Mala preduzeća i ona na početku poslovanja imaju dodatni problem
„Evropski lanci supermarketa žale se na šikaniranje u Srbiji“ – pod tim naslovom ekonomski dnevni list Handelsblat piše o ograničenju marži u Srbiji i postavlja pitanje: „Može li EU da toleriše ovakvo ponašanje?“
Država je, iz pepela uzdigla dogovor sa Kinezima o izgradnji rafinerije u Smederevu. Ovo je stari dil Tomislava Nikolića, za koji ekološke organizacije, ali i sami naftaši, govore za „Vreme“ da bi dotukao vazduh u gradu
Rudarski gigant Rio Tinto obustavio je aktivnosti na projektu eksploatacije litijuma u dolini reke Jadar, navodi Blumberg pozivajući se na interni memorandum kompanije. Projekat, koji je godinama izazivao otpor lokalne zajednice i ekoloških pokreta, stavljen je u status „nege i održavanja“
Dogovor Vlade Srbije sa kompanijom povezanom sa Trampovim zetom Džaredom Kušnerom predviđa gradnju luksuznog kompleksa na mestu nekadašnjeg Generalštaba. "Radar" je imao uvid u tajni ugovor koji objašnjava paniku vlasti i hitno usvajanje leks specijalisa za kompleks Generalštaba
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!