img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Žene u biznisu

Kompanije sa ženama u menadžmentu su češće natprosečno profitabilne

03. oktobar 2025, 17:33 Katarina Pantelić
Foto: Nova ekonomija
Panel „Žene, mladi i inovativnost jednako uspešan biznis“
Copied

Kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost

Kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost, pokazalo je istraživanje globalne konsultantske kuće McKinsey.

Direktiva Evropske unije predviđa najmanje 40 odsto žena u odborima direktora kompanija, kao i najmanje 30 odsto na svim izvršnim pozicijama, rečeno je na panelu „Žene, mladi i inovativnost jednako uspešan biznis“ u organizaciji Nove ekonomije, a uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), na kojem su predstavnici različitih biznisa izneli svoja iskustva o položaju i učešću žena i mladih u biznisu.

Kako se moglo čuti, pored rodne zastupljenosti, za uspešan biznis i inovativni način razmišljanja potrebni su nam i predstavnici mlađih generacija u menadžmentu jer, prema istraživanju Lloyds banke, lideri mlađi od 34 godine čak 50 odsto češće beleže rast prihoda od svojih starijih kolega.

Deloitte je utvrdio da Generacija Z i milenijalci češće napuštaju firmu ako organizacija nema ozbiljne inkluzivne programe, jer su upravo raznolikost i uključenost ključ za inovativnost od koje zavisi uspeh svakog biznisa.

Najbitnije je napraviti ideju zanimljivom

Tijana Mirkajlović, osnivačica kompanije „Radoznali vrabac“, kompanije koja se bavi proizvodnjom personalizovanih knjiga za decu, rekla je da se ideja za njen biznis javila kada je napravila poklon za svog bratanca.

„Pomislila sam da bi takav proizvod mogao svakoga da obraduje. Želela sam da spojim kreativnost sa psihologijom, a to se sve uklopilo sa trenutkom kada je trebalo da se zaposlim. Sada proslavljamo 10. rođendan i nisam sumnjala da će mi ovaj posao doneti toliko iskustvo u biznisu“, rekla je ona.

Kako je istakla, godinama je želela da sadržaj knjiga prilagodi vaspitnim metodama i životnim situacijama.

Međutim, upravo je proizvodnja bila najveći izazov u odnosu na sve ostale segmente prilikom razvoja biznisa.

Na pitanje šta znači inovirati i uvoditi inovacije u biznisu, Mirkajlović kaže da je u njenom biznisu bilo najbitnije napraviti ideju zanimljivom.

Foto: Nova ekonomija
Panel „Žene, mladi i inovativnost jednako uspešan biznis“

„Mi smo to uspeli da učinimo, tako što smo personalizovali knjige uz aplikaciju, odnosno softver. Sama ideja i jeste najinovativniji deo. Počinjemo da se krećemo kroz sferu inovativnih i digitalnih proizvoda“, rekla je ona.

Naglasila je i da za svaki biznis jeste značajan izvor finansiranja, ali i podrška u pogledu mentorstva i znanja. Mentori, kako je rekla, moraju da budu pristupačniji, ali i da podrška bude u obliku povezivanja sa ljudima koji imaju iskustva u sličnom ili istom biznisu.

„Mi smo od Evropske banke za obnovu i razvoj dobili novčanu podršku koja nam je dosta značila i za marketing, strategiju za sve faze razvoja biznisa ali i radionicu“, rekla je ona.

Inmold Grupa (Inmold Group) je porodična kompanija koju vodi druga generacija i koja ima gotovo 40 godina iskustva u proizvodnji alata visokih performansi.

Važno je razvijanje patenata

Nevena Nikolić iz Inmold Grupe (Inmold Group) istakla je da je deo ove kompanije od malih nogu, jer je ovo porodičan biznis.

Nakon studija i usavršavanja postala je i zvanično zaposlena u kompaniji, ali, kako je rekla bilo je potrebno da se dokaže da je kompetentna u poslu koji radi.

„Pet godina sam pokušavala da izgradim svoj put. Kada sam došla u kompaniju, ona je u tom trenutku bila razvijena i velika. Ja sam ušla u finansije i morala sam da naučim taj posao. Sa ocem je bilo trnovito na početku. U jednom trenutku sam istupila jednom nogom iz porodične firme i ušla u drugu, samo da bih mogla da dokažem da sam sposobna i za to“, rekla je Nikolić.

U pogledu inovacija, istakla da je da je kompanija morala da razvija proizvode i da bude inovativna kao bi bila konkurentnija na tržištu i da je za to pre dve godine kompanija dobila sredstva od Fonda za inovacionu delatnost, ali i da su dva puta koristili podršku EBRD-a.

Uz tu podršku dobili su ne samo novac za opremu i inovacije, već i podršku u pogledu profesionalizacije. Kao jednu od važnih stvari istakla je i i razvijanje patenata.

Nikolić je istakla i da kompanija učestvuje i u programu dualnog obrazovanja, što je donelo „izvore radne snage i elana“. Svake godine, kako je rekla, 50 ili 60 đaka dolazei u firmu a 15-ak se i zaposle nakon prakse.

Sofi kozmetika je kompanija koja godinama proizvodi kozmetiku od sastojaka prirodnog porekla i efikasnih aktivnih materija.

Foto: Nova ekonomija
Panel „Žene, mladi i inovativnost jednako uspešan biznis“

Primenjivati inovativnost i u kanalima prodaje

Osnivačica „Sofi kozmetike“ Draženka Šoć rekla je da je nakon napuštanja posla, bez iskustva ušla u svet biznisa sa kozmetikom.

„U tom trenutku delovalo mi je kao da nema manje kompanije koja nešto ovakvo proizvodi. Delovalo je kao da nema tako malog brenda sa malom proizvodnjom. Videli smo tu negde svoju šansu i ušlio u to. I eto, već 16 godina smo tu“, rekla je ona.

Na pitanje, kada je procenila da je trenutak da promeni kanale prodaje, rekla je da nikada nije ni misli da je „Sofi kozmetiku“ mesto u multibrend radnjama.

„Kada ste novi brend za koji niko nije čuo i kada ste novi ne možete da imate radnju. Bilo je potrebno izgraditi ime i brend i tek onda otvoriti radnju. Bilo je jako naporno i stresno. Ušli smo u četiri kreditna aranžmana ali je sve na kraju ispalo u redu. Čestom smo primenjivali inovativnost, ne samo u načinu na koji poslujemo već i u kanalima prodaje“, rekla je ona.

Inovacije su uveli i u dizajnu, načinu pakovanja proizvoda.

„Uvek je nešto trebalo smisliti i inovirati. Sapuni se proizvode ručno, dok se drugi proizvodi prave uz pomoć mašina“, dodala je Šoć.

Dodala je da se inovacije vide i u tome što radnje „Sofi kozmetike“ nisu samo mesta gde se kupuju proizvodi, već se u njima nudi i doživljaj, probanje proizvoda, priče o njemu i time pruža posebna atmosfera.

Istakla je da je finansijska podrška jako važna, ali da je i treba tražiti, pogotovo kada je u pitanju sektor proizvodnje.

„Osim finansijske znači i svaka vrsta edukacije. Možda čak na edukacijama nam više znače ti kontakti, ideje, iskustva. Dobili smo finansijskog savetnika. Ušli smo u projekat za investiciju za izgradnju nove fabrike. Nekada je bolje kada neko sa strane sagleda vaš biznis, da nekim drugim očima sagleda tu perspektivu“, rekla je ona.

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

biznis Ekonomija Žene
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Porez na ugljenik

24.oktobar 2025. M. L. J.

Stiže porez na zagađivanje: Novac ide u budžetsku rupu bez dna

Srpske firme koje prave struju i druge velike zagađivače od 1. januara će plaćati državi dodatni porez. Ipak, nadležni još nisu doneli sve potrebne zakone kojim bi to omogućili, a ne predviđa se ni kontrola novca koji će država prikupiti

Trgovine

24.oktobar 2025. R. V.

„Ceecap capital“: Prodavnice zatvorene zbog optimizacije portfolija

Iz investicionog fonda „Ceecap capital“, koji drži lanac prodavnica „Gomeks“, kažu da su prodavnice u Novom Pazaru, na Zlatiboru i u Čačku zatvorene „isključivo zbog optimizacije portfolija, što je uobičajena poslovna praksa“

Čovek u fabrici sa kablom u ruci

Ekonomija

23.oktobar 2025. N. M.

Zašto su strane direktne investicije u dramatičnom padu

Strane direktne investicije u Srbiji manje su za čak 54 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Zašto je tako

Severna Mitrovica

Kosovo

23.oktobar 2025. Milica Srejić

Zabrana uvoza srpske robe na Kosovu: Za meso u centralnu Srbiju

Namirnice koje se u centralnoj Srbiji podrazumevaju, na severu Kosova nisu svakodnevica. Postoje zamene, ali nekada nedovoljno adekvatne. Zašto Srbi sa Kosova po meso idu u Novi Pazar i Kraljevo

Žena za pijačnom tezgom

Cene

23.oktobar 2025. K. S.

Zašto je voće i povrće skuplje na pijaci nego u prodavnici?

Cene poljoprivrednih proizvoda jeftinije su u prodavnicama nego na pijacama. Zašto je to tako

Komentar
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure