img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Region

Kinezi uprkos kritikama ponovo u trci za crnogorski auto-put

15. oktobar 2024, 13:41 Aleksandra Mudreša / DW
Foto: Printskrin/YouTube/ Ministarstvo kapitalnih investicija
Izgradnja auto-puta u Crnoj Gori
Copied

Iako su na udaru kritika zbog visokog zaduženja i korupcijskih skandala, kineske firme i dalje su glavni konkurenti za infrastrukturne projekte u Crnoj Gori

Na tender za nastavak izgradnje auto-puta Bar-Boljare prijavilo se osam kompanija – iz Kine, Turske i Azerbejdžana. Među njima je i kineska kompanija CRBC koja je devet godina gradila prvih 40 km crnogorskog auto-puta, piše Dojče vele.

Iz vlade u Podgorici poručuju da se tender obavlja po pravilima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja će delom i finansirati projekat.

„Na tender se prijavila kompanija CCC, krovna firma ili kako je nazivaju majka-firma CRBC. Ali, ko će biti izabran, zavisi od toga da li su ispunili uslove. Moguće da pravo na izgradnju druge deonice auto-puta ponovo dobije kineski CRBC“, najavljuje ministarka saobraćaja Maja Vukićević. Ujedno naglašava da je državna kompanija „Monteput“ raspisala tender za izvođača pre nego što je ona izabrana u julu ove godine, kada su partije bivšeg Demokratskog fronta ušle u crnogorsku vladu.

Poslanici tog prosrpskog saveza u medijima otvoreno favorizuju kineske kompanije. Nedavno je tako, govoreći o investicijama iz Kine u Crnoj Gori, poslanik Nove srpske demokratije, Dejan Đurović, rekao da bi „potencijalni kineski investitori za drugu deonicu auto-puta mogli da dobiju taj posao, jer su se pokazali kao korektni izvođači radova“.

Crna Gora je 2014. godine sklopila ugovor s kineskom kompanijom CRBC o izgradnji prve deonice puta Bar-Boljare i od kineske Eksim banke uzela kredit od 944 miliona dolara. Taj kredit uzela je bivša crnogorska vlast, s predsednikom Milom Đukanovićem na čelu, i to uprkos kritikama zbog visokog zaduženja, netransparentnosti tenderskog procesa, moguće korupcije i rizika da bi Kinezi mogli da kao zalog prisvoje državnu imovinu.

Prva deonica auto-puta je, nakon više odlaganja i povećanja troškova izgradnje, otvorena za saobraćaj 2022. godine. U izveštaju koji je početkom oktobra objavila američka nevladina organizacija, Međunarodni forum za demokratske studije, a u čijoj izradi je učestvovala i crnogorska nevladina organizacija MANS, navodi se da Kina u Crnoj Gori vrši uticaj uglavnom kroz ekonomske kanale, „često koristeći korupciju među političkim elitama“.

Da li Kinezi ispunjavaju evropske kriterijume?

Iz državnog „Monteputa“ poručuju da strogi kriterijumi EU eliminišu svaku mogućnost favorizovanja određenih kompanija, a to su pravna i finansijska sposobnost ponuđača, dokazano iskustvo na sličnim projektima, kao i usklađenost s međunarodnim standardima zaštite životne sredine, društvenih, zdravstvenih i bezbednosnih normi.

Na pitanje da li će Evropska banka za obnovu i razvoj imati „posebne“ zahteve zbog sve snažnijeg ekonomskog uticaja Kine na zemlje Balkana, direktor državnog „Monteputa“ Milan Ljiljanić kaže da EBRD ima jasno definisane kriterijume koji se moraju poštovati. „Dosadašnje iskustvo s kompanijom CRBC je pozitivno. Na tenderima za izgradnju budućih deonica neka pobedi najbolja kompanija“, poručuje Ljiljanić.

Međutim, iako je od završetka izgradnje i svečanog otvaranja deonice auto-puta Podgorica–Mateševo prošlo dve godine, još nije rešen spor između CRBC i države Crne Gore kao investitora o tome ko je kriv za trogodišnje kašnjenje radova i ko kome treba da plati penale. A oni mogu da iznose i pedesetak miliona evra po godini kašnjenja. Konačnu odluku u tom sporu trebalo bi da donese Arbitražni sud Trgovinske komore u Cirihu.

Funkcioner opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) i docent na Mašinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Stefan Ćulafić, smatra da Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj neće praviti problem ako opet kineskim kompanijama bude povereno izvođenje radova.

„Kineskim izvođačima prednost daje lako dostupno finansiranje putem državnih banaka, kao što su Eksim banka, Banka Kine i Kineska razvojna banka. Dosadašnji primeri izgradnje dela auto-puta između Varšave i Lođa u Poljskoj 2009. godine, projekat izgradnje Pelješkog mosta u Hrvatskoj, kao i dela mađarske železničke infrastrukture na delu pruge Budimpešta-Beograd pokazuju da kineske građevinske kompanije postaju sve aktivnije na teškom tržištu EU“, ističe Ćulafić.

Novi putevi do 2030?

Deonica Mateševo-Andrijevica duga je oko 22 kilometra, što je blizu 14 odsto ukupne trase auto-puta Bar-Boljare. EBRD je saopštila da će troškovi izgradnje druge deonice iznositi oko 530 miliona evra, a ona je već obezbedila kredit od 200 miliona.

Direktor „Monteputa“ Milan Ljiljanić kaže da je potpisivanje Ugovora o projektovaju i izgradnji planirano u prvoj polovini 2025, a završetak radova očekuje se 2030. godine.

Opozicionar Stefan Ćulafić smatra da nije realno da radovi počnu u prvoj polovini naredne godine, a razloge za prolongiranje rokova vidi u geodetskim radovima i eksproprijaciji, a paralelno s tim se, kaže, mogu javiti i drugi problemi.

Tagovi:

Crna Gora Izgradnja auto-put Kinezi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Lidl

PR

19.avgust 2026. R.V.

Lidlova bušilica oborila svetski rekord pokrenuvši čuveni panoramski točak u Londonu

Lidlova akumulatorska bušilica PARKSIDE ponovo je privukla pažnju svetske javnosti nakon što je, posle Airbusa A380, uspela da pokrene i čuveni London Eye. Poduhvat je izveden u okviru akcije „THE ROTATION“, a organizatori navode da je njime postavljen novi Ginisov svetski rekord

Suša

Poljoprivreda

18.avgust 2026. B. B.

Agroekonomista: Suša preti izvozu poljoprivrednih proizvoda

Kukuruza će, uprkos smanjenju prinosa, biti dovoljno za domaće potrebe, pre svega zbog smanjenog broja grla stoke, ali su žege „obrale rod“ soje

Milica Đurđević Stamenkovski

Zarada

18.avgust 2026. B. B.

Minimalac 70.470 dinara: Ministarka Đurđević Stamenkovski tvrdi da vredi više nego češki

Odluku o povećanju minimalne cene rada će doneti Vlada Srbije, jer sindikati nisu prihvatili predlog Vlade, smatrajući da je iznos od 600 evra nedovoljan

Penzioneri

18.avgust 2026. M. L. J.

Nova pravila PIO fonda za penzionerske kartice

Država je uvela novo pravilo za penzionere koji čekaju izradu penzionerske kartice. Iako je kartica pompezno najavljivana, mnogi penzioneri je ne koriste

Rudarstvo

18.avgust 2026. M. L. J.

Kinezi šire rudnik u Boru: Kada će biti gotova procena uticaja na životnu sredinu

Kinezi planiraju da prošire najstariji rudnik u regionu, „Jamu“ u Boru. Čeka se procena uticaja na životnu sredinu

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure