img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nestanak struje 

Kako je Balkan ostao u mraku?

22. jun 2024, 10:01 S.Z.
Foto: Unsplash
Copied

Nezapamćeni kvar elektroenergetskog sistema u petak je izazvao nestanak struje u Crnoj Gori, BiH, Hrvatskoj i Albaniji. Još uvek nema zvaničnih informacija o uzroku kvara, ali sumnja se da je nastao zbog neracionalne potrošnje struje

Četiri balkanske zemlje ostale su u petak bez struje usred turističke sezone i toplotnog talasa. 

Još nema zvaničnih informacija o tome šta je dovelo do kolapsa elektroenergetskog sistema.

Direktor Nacionalnog dispečerskog centra elektroprenosnog sistema Crne Gore Ranko Redžić rekao je da „ovakav poremećaj nije zabeležen za trideset godina“.

On se osvrnuo i na informacije da je do nestanka došlo usled velikog požara kod dalekovoda od 400 kV na nepristupačnom terenu na granici između Crne Gore i BiH.

„To se još ispituje. Vrlo je moguće da se to desilo“, rekao je, dodajući da Crna Gora još nema podatak o tome da je uzrok kvara krenuo iz ove zemlje.

Albanija saopštila da je uzrok nestanka struje potekao od Grčke

„Kvar je krenuo od interkonektivnog voda sa Grčkom, a zatim se nastavio kaskadnim efektom u celoj zemlji. Kvar je takođe identifikovan na pruzi Prizren. Iz početnog ukrštanja proizilazi da su velike količine prenosa, kao i ekstremne temperature uzroci potpunog isključenja dalekovoda”, naveo je Operatoer prenosnog sistema (OST).

Iz Nezavisnog operatora sistema BiH saopšteno je da je razlog prekida snabdevanja električnom energijom „problem u prenosnoj mreži u regionu i preopterećenje ključnih 400 kV interkonektivnih vodova“.

To je za posledicu imalo „kaskadno prenošenje poremećaja“ na Elektroenergetskom sistemu BiH.

Veći deo ove zemlje ostao je bez električne energije, usled čega je u mnogim gradovima došlo i do kolapsa u saobraćaju. U Sarajevu je, kako prenose lokalni mediji, više osoba satima ostalo zarobljeno u liftovima, dok su pojedini delovi grada ostali i bez vode, i to u danu kada se beleže rekordno visoke temperature.

Poremećaj se preneo i na Hrvatsku sa kojom BiH ima najveći broj interkonektivnih dalekovoda, zbog čega je gotovo cela Dalmacija ostala bez električne energije.

„S obzirom na to da su iz celog napona ispali BiH, deo Hrvatske, Crna Gora i Albanija, utvrđuju se detalji i uzroci. Naše službe nisu utvrdile da se ne radi o bilo kakvom kvaru kod nas. Kako se radi o principu spojenih posuda, i deo naše mreže je ostao bez napona“, izjavio je ministar privrede Hrvatske Ante Šušnjar.

Đedović Handanović: „Situacija u Srbiji stabilna“

Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je za RTS da je situacija u Srbiji bila stabilna i da će tako i ostati. Pojašnjava da se od 2015. dosta ulagalo u elektroenergetski sistem i da su interkonekcije sa Crnom Gorom, BiH i Hrvatskom i juče bile u funkciji.

„Moramo da budemo maksimalno posvećeni i angažovani, da sve kolege u elektroenergetskom sistemu budu u predostrožnosti i da nadgledaju situaciju“, rekla je ministarka gostujući u Dnevniku RTS-a.

Na pitanje može li Srbija brzo da reaguje kada se dese ovakve situacije, ministarka odgovara da može i da je to pokazala u nekim prethodnim situacijama, kada su se dešavali kvarovi na manjem nivou.

„Imali smo u Šidu jedan kvar koji je saniran veoma brzo, za jedan dan, kada je nekoliko stubova ostalo oštećeno ili su se potpuno polomili. Elektromreže Srbije imaju 15 havarijskih stubova, što se pokazalo odlično. Radiće na tome i da nabave dodatne stubove. Znači da možemo da reagujemo brzo, da možemo da otklonimo kvarove tamo kada se dese i gde se dese“, rekla je ministarka Đedović Handanović.

Predsednik Aleksandar Vučić pozvao je ministarku energetike da obezbedi da energetski sistem u Srbiji nema prekida u snabdevanju strujom, a nadležne iz svih sektora sistema za enegetsku bezbednost – EPS, EMS i druge, da njihovi radnici ne idu kućama, već da svi budu angažovani na obezbeđivanju energije. Poručio je da Srbija mora da ima energiju sve vreme.

Ne uključivati klima uređaje kada je napolju ispod 30 stepeni 

Toplotni talas koji je Pirinejskom poluostrvu doneo temperature od 45 stepeni stigao je i do Balkana. Usred turističke sezone građani su nemilice koristili klima uređaje za rashlađivanje.

Osim što je neracionalna upotreba klima uređaja možda bila uzrok kvara u energetskom sistemu, Gradski zavod za javno zdravlje Beograda je upozorio i zdravstene rizike.

Rizici neadekvatnog korišćenja klima uređaja mogu biti „banalni” prehlada, kratkotrajna glavobolja i slično.

Međutim, nepravilno korišćenje može dovesti i do ozbiljnih posledica usled podhlađivanja određenih delova ili čitavog tela. Neuralgije – bolovi duž nervnih završetaka, pareze ili paralize mišića i nerava, reumatske tegobe – ukočenost, migrenozne glavobolje, pad imuniteta, toplotni šok pri naglom izlasku u spoljnu sredinu i dr.

Efekti korišćenja rashladnih uređaja i sistema koji funkcionišu na principu recirkulacije vazduha dovode do bržeg širenja prouzrokovača respiratornih zaraznih bolesti u prostoriji, kada u prostoriji boravi više osoba, od kojih neka ima ispoljene ili prikrivene znake obolenja, odnosno izlučuje prouzrokovače u spoljnu sredinu.

Rashladne uređaje bi trebalo  uključivati kada je temperatura spoljašnjeg vazduha veća od 30 stepeni. Kada su spoljašnje temperature niže, iz Gradskog zavoda za javno zdravlje preporuluju da se ne uključuju rashladni uređaje jer se mogu obezbediti povoljni mikroklimatski uslovi prirodnim provetravanjem zatvorenog prostora.

Tagovi:

Balkan Nestanak struje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
EXPO 2027

Ekspo 2027

20.avgust 2026. B. B.

Na svaki dinar uložen u Ekspo država će navodno dobiti 1,91 dinar

Procenjuje se da će ulaganja države od dve milijardi evra u Ekspo privući i privatne investicije u približno istom iznosu – tačnije 1,83 milijarde evra

Aleksandar Vučić u kampanji

Predizborni dodaci

20.avgust 2026. M. L. J.

Nova režimska pomoć penzionerima: Ko će i koliko novca dobiti 14. septembra

Isplata jednokratne državne pomoći penzionerima počeće 14. septembra 2026. godine. Iznos pomoći kreće se od 20.000 do 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije. Posebna prijava nije potrebna

Biznis

20.avgust 2026. M. L. J.

„Vrati se i stvaraj“: Srbija mami mlade sa 1,8 miliona dinara da se vrate u zemlju

Država je raspisala javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru programa „Vrati se i stvaraj“. To bi trebalo da privuče onih 250.000 ljudi koji su otišli iz zemlje u poslednjih pet godina, a najviše mlade

Rudarstvo

20.avgust 2026. M. L. J.

„Timočka buna“ protiv Ziđina: Rumunske i bugarske organizacije strahuju od prekograničnog zagađenja

Dvanaest bugarskih nevladinih organizacija 18. avgusta pismeno je ministarki životne sredine i voda Bugarske tražilo informacije o rudarenju Ziđina u Srbiji. Dan ranije isto je zatražilo 28 rumunskih organizacija. Strahuju od prekograničnog zagađivanja

Lidl

PR

19.avgust 2026. R.V.

Lidlova bušilica oborila svetski rekord pokrenuvši čuveni panoramski točak u Londonu

Lidlova akumulatorska bušilica PARKSIDE ponovo je privukla pažnju svetske javnosti nakon što je, posle Airbusa A380, uspela da pokrene i čuveni London Eye. Poduhvat je izveden u okviru akcije „THE ROTATION“, a organizatori navode da je njime postavljen novi Ginisov svetski rekord

Komentar
Aleksandar Vučić u Paraćinu

Komentar

Trijumf volje nad ruševinama republike

Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon

Ivan Milenković
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure