img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nestanak struje 

Kako je Balkan ostao u mraku?

22. јун 2024, 10:01 S.Z.
Foto: Unsplash
Copied

Nezapamćeni kvar elektroenergetskog sistema u petak je izazvao nestanak struje u Crnoj Gori, BiH, Hrvatskoj i Albaniji. Još uvek nema zvaničnih informacija o uzroku kvara, ali sumnja se da je nastao zbog neracionalne potrošnje struje

Četiri balkanske zemlje ostale su u petak bez struje usred turističke sezone i toplotnog talasa. 

Još nema zvaničnih informacija o tome šta je dovelo do kolapsa elektroenergetskog sistema.

Direktor Nacionalnog dispečerskog centra elektroprenosnog sistema Crne Gore Ranko Redžić rekao je da „ovakav poremećaj nije zabeležen za trideset godina“.

On se osvrnuo i na informacije da je do nestanka došlo usled velikog požara kod dalekovoda od 400 kV na nepristupačnom terenu na granici između Crne Gore i BiH.

„To se još ispituje. Vrlo je moguće da se to desilo“, rekao je, dodajući da Crna Gora još nema podatak o tome da je uzrok kvara krenuo iz ove zemlje.

Albanija saopštila da je uzrok nestanka struje potekao od Grčke

„Kvar je krenuo od interkonektivnog voda sa Grčkom, a zatim se nastavio kaskadnim efektom u celoj zemlji. Kvar je takođe identifikovan na pruzi Prizren. Iz početnog ukrštanja proizilazi da su velike količine prenosa, kao i ekstremne temperature uzroci potpunog isključenja dalekovoda”, naveo je Operatoer prenosnog sistema (OST).

Iz Nezavisnog operatora sistema BiH saopšteno je da je razlog prekida snabdevanja električnom energijom „problem u prenosnoj mreži u regionu i preopterećenje ključnih 400 kV interkonektivnih vodova“.

To je za posledicu imalo „kaskadno prenošenje poremećaja“ na Elektroenergetskom sistemu BiH.

Veći deo ove zemlje ostao je bez električne energije, usled čega je u mnogim gradovima došlo i do kolapsa u saobraćaju. U Sarajevu je, kako prenose lokalni mediji, više osoba satima ostalo zarobljeno u liftovima, dok su pojedini delovi grada ostali i bez vode, i to u danu kada se beleže rekordno visoke temperature.

Poremećaj se preneo i na Hrvatsku sa kojom BiH ima najveći broj interkonektivnih dalekovoda, zbog čega je gotovo cela Dalmacija ostala bez električne energije.

„S obzirom na to da su iz celog napona ispali BiH, deo Hrvatske, Crna Gora i Albanija, utvrđuju se detalji i uzroci. Naše službe nisu utvrdile da se ne radi o bilo kakvom kvaru kod nas. Kako se radi o principu spojenih posuda, i deo naše mreže je ostao bez napona“, izjavio je ministar privrede Hrvatske Ante Šušnjar.

Đedović Handanović: „Situacija u Srbiji stabilna“

Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je za RTS da je situacija u Srbiji bila stabilna i da će tako i ostati. Pojašnjava da se od 2015. dosta ulagalo u elektroenergetski sistem i da su interkonekcije sa Crnom Gorom, BiH i Hrvatskom i juče bile u funkciji.

„Moramo da budemo maksimalno posvećeni i angažovani, da sve kolege u elektroenergetskom sistemu budu u predostrožnosti i da nadgledaju situaciju“, rekla je ministarka gostujući u Dnevniku RTS-a.

Na pitanje može li Srbija brzo da reaguje kada se dese ovakve situacije, ministarka odgovara da može i da je to pokazala u nekim prethodnim situacijama, kada su se dešavali kvarovi na manjem nivou.

„Imali smo u Šidu jedan kvar koji je saniran veoma brzo, za jedan dan, kada je nekoliko stubova ostalo oštećeno ili su se potpuno polomili. Elektromreže Srbije imaju 15 havarijskih stubova, što se pokazalo odlično. Radiće na tome i da nabave dodatne stubove. Znači da možemo da reagujemo brzo, da možemo da otklonimo kvarove tamo kada se dese i gde se dese“, rekla je ministarka Đedović Handanović.

Predsednik Aleksandar Vučić pozvao je ministarku energetike da obezbedi da energetski sistem u Srbiji nema prekida u snabdevanju strujom, a nadležne iz svih sektora sistema za enegetsku bezbednost – EPS, EMS i druge, da njihovi radnici ne idu kućama, već da svi budu angažovani na obezbeđivanju energije. Poručio je da Srbija mora da ima energiju sve vreme.

Ne uključivati klima uređaje kada je napolju ispod 30 stepeni 

Toplotni talas koji je Pirinejskom poluostrvu doneo temperature od 45 stepeni stigao je i do Balkana. Usred turističke sezone građani su nemilice koristili klima uređaje za rashlađivanje.

Osim što je neracionalna upotreba klima uređaja možda bila uzrok kvara u energetskom sistemu, Gradski zavod za javno zdravlje Beograda je upozorio i zdravstene rizike.

Rizici neadekvatnog korišćenja klima uređaja mogu biti „banalni” prehlada, kratkotrajna glavobolja i slično.

Međutim, nepravilno korišćenje može dovesti i do ozbiljnih posledica usled podhlađivanja određenih delova ili čitavog tela. Neuralgije – bolovi duž nervnih završetaka, pareze ili paralize mišića i nerava, reumatske tegobe – ukočenost, migrenozne glavobolje, pad imuniteta, toplotni šok pri naglom izlasku u spoljnu sredinu i dr.

Efekti korišćenja rashladnih uređaja i sistema koji funkcionišu na principu recirkulacije vazduha dovode do bržeg širenja prouzrokovača respiratornih zaraznih bolesti u prostoriji, kada u prostoriji boravi više osoba, od kojih neka ima ispoljene ili prikrivene znake obolenja, odnosno izlučuje prouzrokovače u spoljnu sredinu.

Rashladne uređaje bi trebalo  uključivati kada je temperatura spoljašnjeg vazduha veća od 30 stepeni. Kada su spoljašnje temperature niže, iz Gradskog zavoda za javno zdravlje preporuluju da se ne uključuju rashladni uređaje jer se mogu obezbediti povoljni mikroklimatski uslovi prirodnim provetravanjem zatvorenog prostora.

Tagovi:

Balkan Nestanak struje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Provladin protest u Teheranu

Međunarodni monetarni fond

08.јул 2026. B. B.

MMF: Obnovljeni sukob na Bliskom istoku vodi ka inflaciji

Obnovljeni sukobi na Bliskom istoku mogli bi da produže nestabilnost cena, ugroze lance snabdevanja i opterete finansijske uslove, upozorava MMF

Građevinarstvo

08.јул 2026. M. L. J.

Prinudni otkup i unosna parcela: Kako je teklo rasparčavanje Energoprojekta

Nekada najveće građevinsko preduzeće u Srbiji krajem jula 2026. bi moglo da bude istisnuto sa Beogradske berze. Prinudni otkup akcija prati nerealno niska cena i unosan posao drugog preduzeća, upozoravaju stručnjaci

Gorivo, benzinska pumpa

Akcize

07.јул 2026. I.C.

Šta ne platiš na mostu, platićeš za akcizu: Zašto samo u Srbiji rastu cene goriva

Cene goriva i nafte su svuda u padu osim u Srbiji, gde su i evrodizel i benzin poskupeli za dva dinara. Stručnjaci objašnjavaju da je razlog za to što Srbija ima najviše akcize u regionu

Energetika

07.јул 2026. Marija L. Janković

Izgradnja hidroelektrana: Jedna duplo skuplja, u drugu ulaze samo Amerikanci

Srbija četiri decenije čeka nove hidroelektrane. Sada, kada je na korak od gradnje RHE "Bistrica" i RHE "Đerdap 3", netransparantne radnje i strahovit porast troškova kvare opšti utisak

Krediti

07.јул 2026. I.M.

Građani Srbije duguju bankama više od 2.000 milijardi dinara: Gotovinski krediti i dalje najtraženiji

Građani Srbije nastavili su da se intenzivno zadužuju kod banaka. Prema podacima Udruženja banaka Srbije, dug stanovništva u junu iznosio je 2.099 milijardi dinara, dok su gotovinski krediti prvi put premašili 1.000 milijardi dinara

Komentar
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure