img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nestanak struje 

Kako je Balkan ostao u mraku?

22. jun 2024, 10:01 S.Z.
Foto: Unsplash
Copied

Nezapamćeni kvar elektroenergetskog sistema u petak je izazvao nestanak struje u Crnoj Gori, BiH, Hrvatskoj i Albaniji. Još uvek nema zvaničnih informacija o uzroku kvara, ali sumnja se da je nastao zbog neracionalne potrošnje struje

Četiri balkanske zemlje ostale su u petak bez struje usred turističke sezone i toplotnog talasa. 

Još nema zvaničnih informacija o tome šta je dovelo do kolapsa elektroenergetskog sistema.

Direktor Nacionalnog dispečerskog centra elektroprenosnog sistema Crne Gore Ranko Redžić rekao je da „ovakav poremećaj nije zabeležen za trideset godina“.

On se osvrnuo i na informacije da je do nestanka došlo usled velikog požara kod dalekovoda od 400 kV na nepristupačnom terenu na granici između Crne Gore i BiH.

„To se još ispituje. Vrlo je moguće da se to desilo“, rekao je, dodajući da Crna Gora još nema podatak o tome da je uzrok kvara krenuo iz ove zemlje.

Albanija saopštila da je uzrok nestanka struje potekao od Grčke

„Kvar je krenuo od interkonektivnog voda sa Grčkom, a zatim se nastavio kaskadnim efektom u celoj zemlji. Kvar je takođe identifikovan na pruzi Prizren. Iz početnog ukrštanja proizilazi da su velike količine prenosa, kao i ekstremne temperature uzroci potpunog isključenja dalekovoda”, naveo je Operatoer prenosnog sistema (OST).

Iz Nezavisnog operatora sistema BiH saopšteno je da je razlog prekida snabdevanja električnom energijom „problem u prenosnoj mreži u regionu i preopterećenje ključnih 400 kV interkonektivnih vodova“.

To je za posledicu imalo „kaskadno prenošenje poremećaja“ na Elektroenergetskom sistemu BiH.

Veći deo ove zemlje ostao je bez električne energije, usled čega je u mnogim gradovima došlo i do kolapsa u saobraćaju. U Sarajevu je, kako prenose lokalni mediji, više osoba satima ostalo zarobljeno u liftovima, dok su pojedini delovi grada ostali i bez vode, i to u danu kada se beleže rekordno visoke temperature.

Poremećaj se preneo i na Hrvatsku sa kojom BiH ima najveći broj interkonektivnih dalekovoda, zbog čega je gotovo cela Dalmacija ostala bez električne energije.

„S obzirom na to da su iz celog napona ispali BiH, deo Hrvatske, Crna Gora i Albanija, utvrđuju se detalji i uzroci. Naše službe nisu utvrdile da se ne radi o bilo kakvom kvaru kod nas. Kako se radi o principu spojenih posuda, i deo naše mreže je ostao bez napona“, izjavio je ministar privrede Hrvatske Ante Šušnjar.

Đedović Handanović: „Situacija u Srbiji stabilna“

Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je za RTS da je situacija u Srbiji bila stabilna i da će tako i ostati. Pojašnjava da se od 2015. dosta ulagalo u elektroenergetski sistem i da su interkonekcije sa Crnom Gorom, BiH i Hrvatskom i juče bile u funkciji.

„Moramo da budemo maksimalno posvećeni i angažovani, da sve kolege u elektroenergetskom sistemu budu u predostrožnosti i da nadgledaju situaciju“, rekla je ministarka gostujući u Dnevniku RTS-a.

Na pitanje može li Srbija brzo da reaguje kada se dese ovakve situacije, ministarka odgovara da može i da je to pokazala u nekim prethodnim situacijama, kada su se dešavali kvarovi na manjem nivou.

„Imali smo u Šidu jedan kvar koji je saniran veoma brzo, za jedan dan, kada je nekoliko stubova ostalo oštećeno ili su se potpuno polomili. Elektromreže Srbije imaju 15 havarijskih stubova, što se pokazalo odlično. Radiće na tome i da nabave dodatne stubove. Znači da možemo da reagujemo brzo, da možemo da otklonimo kvarove tamo kada se dese i gde se dese“, rekla je ministarka Đedović Handanović.

Predsednik Aleksandar Vučić pozvao je ministarku energetike da obezbedi da energetski sistem u Srbiji nema prekida u snabdevanju strujom, a nadležne iz svih sektora sistema za enegetsku bezbednost – EPS, EMS i druge, da njihovi radnici ne idu kućama, već da svi budu angažovani na obezbeđivanju energije. Poručio je da Srbija mora da ima energiju sve vreme.

Ne uključivati klima uređaje kada je napolju ispod 30 stepeni 

Toplotni talas koji je Pirinejskom poluostrvu doneo temperature od 45 stepeni stigao je i do Balkana. Usred turističke sezone građani su nemilice koristili klima uređaje za rashlađivanje.

Osim što je neracionalna upotreba klima uređaja možda bila uzrok kvara u energetskom sistemu, Gradski zavod za javno zdravlje Beograda je upozorio i zdravstene rizike.

Rizici neadekvatnog korišćenja klima uređaja mogu biti „banalni” prehlada, kratkotrajna glavobolja i slično.

Međutim, nepravilno korišćenje može dovesti i do ozbiljnih posledica usled podhlađivanja određenih delova ili čitavog tela. Neuralgije – bolovi duž nervnih završetaka, pareze ili paralize mišića i nerava, reumatske tegobe – ukočenost, migrenozne glavobolje, pad imuniteta, toplotni šok pri naglom izlasku u spoljnu sredinu i dr.

Efekti korišćenja rashladnih uređaja i sistema koji funkcionišu na principu recirkulacije vazduha dovode do bržeg širenja prouzrokovača respiratornih zaraznih bolesti u prostoriji, kada u prostoriji boravi više osoba, od kojih neka ima ispoljene ili prikrivene znake obolenja, odnosno izlučuje prouzrokovače u spoljnu sredinu.

Rashladne uređaje bi trebalo  uključivati kada je temperatura spoljašnjeg vazduha veća od 30 stepeni. Kada su spoljašnje temperature niže, iz Gradskog zavoda za javno zdravlje preporuluju da se ne uključuju rashladni uređaje jer se mogu obezbediti povoljni mikroklimatski uslovi prirodnim provetravanjem zatvorenog prostora.

Tagovi:

Balkan Nestanak struje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Zlatnici i zlatne poluge

Rudarstvo

18.mart 2026. M. L. J.

Zlatna groznica u Priboju: Australijska rudarska kompanija počinje sa bušenjem

U naselju Zabrnjica u blizini Priboja australijska rudarska kompanija Middle Island Resources Limited otkrila je „potencijalno značajnu zonu zlatne mineralizacije”

Javni prevoz

17.mart 2026. Marija L. Janković

Mesecima vozili na svoju štetu: Šta se krije iza velike tužbe protiv Grada Beograda za javni prevoz

Aleksandar Samuilović, advokat konzorcijuma privatnih prevoznika „Arriva Litas“, za „Vreme“ objašnjava kako je grad Beograd izgubio spor protiv njih vredan 900 miliona dinara. Razlog spora je što su, kaže on, privatni prevoznici mesecima prevozili Beograđane „na svoju štetu“ zbog direktnih odluka Grada

Reciklaža

17.mart 2026. M. L. J.

Stari bojleri i gume ipak neće preplaviti Srbiju: Država pod pritiskom vraća podsticaje za otpad

Država pod pritiskom najzde starih frižidera, guma i bojlera u prirodi vraća podsticaje firmama koje se bave reciklažnim otpadom u Srbiji

Veliki broj autobusa zaglavljenih u ulici

Grad Beograd

17.mart 2026. M. L. J.

Nikola Jovanović: „Dug komunalnih preduzeća Beograda 26 milijardi dinara“

Grad Beograd je izgubio još jedan veliki spor vredan 900 miliona dinara, tvrdi Nikola Jovanović iz Centra za lokalnu samoupravu, a ukupan dug dobavljačima mnogo je veći

Voće, Jabuke

Voćarstvo

17.mart 2026. M. L. J.

Muke prodavaca jabuka u Čačku: Kako poljske jabuke istiskuju srpske sa tezgi

Voćari iz Čačka tvrde da su hladnjače prepune domaćih jabuka za koje ne postoji interesovanje. Kažu da su tržište preplavile jeftinije uvozne jabuke, i to iz Poljske i Makedonije

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure