img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Skupa odluka Aleksandra Šapića

GSP Beograd: Nakon raskida saradnje sa Kentkartom prodaja karata pala za 1,7 milijardu dinara

03. jul 2024, 10:35 I.M.
Foto: FoNet/Marko Dragoslavić
Značajno opala prodaja karata
Copied

Zbog odluke da se raskine saradnja sa kompanijom Kentkart prodaja karata u GSP- u pala za 1,7 milijardu dinara

Prihod Grada Beograda od naplaćenih karata u javnom prevozu u 2023. godini bio je za oko 1,7 milijardi dinara manji u odnosu na 2022. godinu i za oko 1,5 milijardi dinara manji u odnosu na 2021. godinu.

Takođe, u prvih pet meseci 2023. godine, dok je posao naplate karata još uvek bio u rukama kompanije Kentkart, Grad je „zaradio“ 756 miliona dinara više nego u preostalih sedam meseci te godine, kada je posao preuzela „Naplata prevozne usluge Beograd“, objavila je „Nova ekonomija„.

Beograd je u 2023. godini ostvario prihod od 4,56 milijardi dinara koji se odnosi na naplatu karata u javnom prevozu, piše u izveštaju o reviziji finansijskih izveštaja Grada Beograda koji je objavila Državna revizorska institucija (DRI).

U prvih pet meseci prodaju karata još uvek je obavljala kompanija Kentkart, dok je negde od druge polovine maja te godine taj posao preuzelo javno preduzeće „Naplata prevozne usluge Beograd“.

Zbog toga su prihodi Grada od naplaćenih karata u 2023. godini podeljeni na dva dela.

U periodu od 01. januara do 25. maja 2023. godine naplaćeno je 2.659.211.000 dinara od strane „Kentkart southeast Europe“, firme koja je po osnovu ugovora o javno-privatnom partnerstvu u ime i za račun grada Beograda vršila prodaju svih vrsta karata u Integrisanom tarifnom sistemu.

Međutim, Grad je početkom prošle godine odlučio da raskine ugovor sa Kentkartom, a u aprilu 2023. godine je doneo i odluku kojom se izdavanje, prodaja i kontrola karata poverava javnom preduzeću „Naplata prevozne usluge Beograd“.

Novi sistem naplate i kontrole karata u gradskom prevozu krenuo je 17. maja prošle godine, ali su do kraja tog meseca važile i mesečne karte kupljene po starom sistemu.

Prema izveštaju DRI, u periodu od 25. maja do 31. decembra (kada je ovaj posao obavljalo javno preduzeće „Naplata prevozne usluge Beograd), naplaćeni su prihodi u iznosu od 1.903.320.000 dinara.

Nova ekonomija tražila je od Grada Beograda komentar u vezi ovih podataka, kao i podatke o prihodima od prodaje karata za period 1. januar – 1. jun 2024. godine, ali do objavljivanja teksta odgovor nismo dobili.

Jedan od razloga za manje prihode može da bude to što su karte – u odnosu na period kada ih je za potrebe grada naplaćivala kompanija Kentkart – jeftinije, a lica starija od 65 godina i učenici srednjih škola do navršenih 19 godina ostvaruju uslugu besplatnog prevoza.

Manje prihoda u odnosu na 2022. i 2021. godinu

Na račun grada se od naplate karata u javnom prevozu u 2023. godini slilo 1,7 milijardi dinara manje odnosu na 2022. godinu i oko 1,5 miliijadi dinara manje u odnosu na 2021. godinu.

Naime, dok je u celoj 2023. godini Grad ostvario prihod od 4.562.321.000 dinara koji se odnosi na uplaćena sredstva integrisanog tarifnog sistema za naplatu karata u javnom linijskom prevozu u Beograd, u 2022. godini prihod po ovom osnovu je iznosio 6.281.539.000 dinara, dok je u 2021. godini prihod iznosio 6.118.039.000 dinara.

„Nijedna kontrola nije dobro smišljena i organizovana“

Prema rečima ekonomiste Milana R. Kovačevića gradski saobraćaj u Beogradu je u jednom haosu, nije logično organizovan, a nijedna od kontrola nije dobro smišljena i dobro sprovedena.

„Svako radi kako mu padne na pamet, što naravno vodi ka sve većem nezadovoljstvu građana gradskim saobraćajem, sve većoj želji da ne plate kartu, pa onda i sve gorem poslovanju gradskog saobraćaja“, rekao je Kovačević za Novu ekonomiju.

Kovačević navodi da postoji primer nekoliko evropskih gradova koji u tramvajima i drugom gradskom saobraćaju imaju čoveka koji kontroliše ko ulazi sa plaćenom kartom, a ko ne.

„A mi smo potpuno digli ruke, kontrole koje su postojale su prosto ogađene, bilo je i nekih incidenta. Bez jedne radikalne promene događaće se ovo što se sada događa – da mi poreski obveznici iz budžeta dajemo previše novaca za prevoz koji je za te novce krajnje loš“.

Podsetimo, Grad Beograd je prošle godine jednostrano raskinuo ugovor sa kompanijom Kentkart Southeast Europe koja je bila privatni partner grada u naplati karata u javnom prevozu.

Foto: Ana Paunković/FoNet
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić

Grad je raskinuo ugovor sa Kentkartom koji je 2021. godine zaključen na 13 godina, osnovao novo javno preduzeće „Naplata prevozne usluge“ i preuzeo posao naplate karata, u svoje ruke, kreiravši sistem koji je predstavio gradonačelnik Aleksandar Šapić.

Novi sistem koji je uveo Grad podrazumeva kupovinu svih karata (dnevnih, mesečnih, od 90 minuta) SMS porukom, a moguće ih je kupiti i karticom putem uređaja koji se nalaze u vozilima ili nabaviti papirne karte na pojedinim mestima u gradu.

Kovačević smatra da je potrebno smisliti koncept od strane stručnjaka, naći načina kako sve da funkcioniše i uporno popravljati sistem – umesto da se promenama koje su samo „šarana laža“ svaki put pravi gore.

Kovačević je naveo da bi bilo normalno da je gradski saobraćaj jedno preduzeće koje celovito obavlja funkciju gradskog saobraćaja i smatra da je upuštanje privatnika puno korupcije i da se novac preterano preliva u privatne ruke.

„Ugovori se sa nekim privatnikom da on vozi na nekoj liniji, da mu se red vožnje i ugovori se koliko će da mu se plati. A onda šta on radi – on nije zainteresovan koliko će prevesti, već koliko će naplatiti.. onda izostavlja linije, na mnogim linijama ne obavi deo posla koji je ugovorio“.

DRI godinama upozorava Grad da sredstva ITS-a ne uključuje u budžet – jer to nisu javni prihodi

Kao i u izveštajima za prethodne godine, tako i u izveštaju za 2023. godinu DRI skreće pažnju Gradu Beogradu da sredstava iz tzv. integrisanog tarifnog sistema za naplatu karata nemaju karakter javnog prihoda i da Grad ne treba da ih uključuje u budžet.

Naime, Grad ova sredstva prvo uključuje u budžet kao prihod, pa ih potom prenosi prevoznicima i prijavljuje kao rashod.

DRI ukazuje da ovakva praksa nije u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu.

Naime prema Zakonu o budžetskom sistemu u javne prihode spadaju porezi, doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, neporeski prihodi (takse, naknade, kazne), prihodi nastali upotrebom javnih sredstava, samodoprinos, donacije, transferi i finansijska pomoć Evropske unije…

„Uključivanjem sredstava od integrisanog tarifnog sistema u javnom linijskom prevozu putnika na teritoriji grada Beograda u budžet, neosnovano se uvećavaju budžetski prihodi“, navdi DRI.

Primera radi u 2023. godini, budžetski prihodi Grada Beograda, na ime uplaćenih sredstava integrisanog tarifnog sistema za naplatu karata u javnom linijskom prevozu u Beogradu neosnovano su uvećani za oko 4,56 milijardi dinara.

Sekretarijat za javni prevoz, je 2019. godine odgovorio DRI-u da je osnovana Radna grupa čiji je zadatak da izradi Nacrt akcionog plana kojim će biti obezbeđeni uslovi da sredstva od naplate karata koja nemaju karakter javnih prihoda više ne budu uključena u budžet.

Na teritoriji grada Beograda u okviru linijskog prevoza, nezavisno od vrste linijskog prevoza (gradski, prigradski i lokalni prevoz) i područja koje obuhvata, primenjuje se integrisani tarifni sistem (ITS).

ITS na teritoriji grada Beograda podrazumeva primenu tarifnih načela na osnovu kojih putnik odgovarajućom kartom plaća istu cenu na području određene tarifne zone nezavisno od vida prevoza i prevoznika.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Aleksandar Šapić GSP Gradski prevoz Javni prevoz gsp gubici naplata karata cena karte
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Građani podržavaju nezavisnost televizije N1

Mediji

31.avgust 2026. B. B.

Nova: Yettel nekim korisnicima izbacio N1 i Nova

Korisnici tvrde da su N1 i Nova su nestali sa njihove liste kanala bez prethodnog obaveštenja ili mogućnosti da izaberu da li žele takvu promenu

Skupština Srbije

Budžet

31.avgust 2026. B. B.

Budžet rebalansom povećan za 4,7 odsto

Prema novim projekcijama, srpska privreda bi tokom 2026. godine trebalo da zabeleži rast od 3,3 odsto bruto domaćeg proizvoda

Pančevački most

Pančevac

31.avgust 2026. M. L. J.

Koliko još može da izdrži Pančevački most

Konstrukcija Pančevačkog mosta je „u jako lošem stanju“, priznaju i provladini mediji. Koliko još Pančevac može ovako da izdrži bez obnove?

Državna davanja

31.avgust 2026. I.M.

Nova ekonomija: Zašto više javnog novca ide na ishranu zatvorenika nego socijalno ugroženih

Novi Sad će ove godine za program ishrane socijalno ugroženih građana izdvojiti 39 miliona dinara, dok je za nabavku hrane u Okružnom zatvoru opredeljeno 57 miliona. Razlika otvara pitanje zbog čega se ova dva sistema, namenjena potpuno različitim kategorijama ljudi, finansiraju na tako različite načine

Dvoje penzionera na klupi

Penzije

31.avgust 2026. M. L. J.

Čudna logika: Penzionere država „kiti“ darovima, a oni sve siromašniji

Aleksandar Vučić odrešio je kesu iz budžeta za penzionere. Kako je onda moguće da oni sve manje primaju u odnosu na plate i da su na rubu siromaštva?

Komentar

Komentar

Vučić u Novom Sadu: Povratak na mesto zločina

Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure