img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Trgovanje strujom

EPS provalio strujni happy hour na berzama

22. avgust 2025, 06:59 Marija L. Janković
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžič
EPS
Copied

Iz EPS-a kažu da su otkrili jedno “potpuno novo pravilo” – ovih dana kupuju struju u onim satima kada je cena povoljna. Postoji li uopšte taj poseban sat

Dva kilovata struje za jedan.

Ovako bi mogla da se opiše izjava generalnog direktora EPS-a Dušana Živkovića, koju je dao za RTS. On se pravdao zašto Elektroprivreda Srbije ovih dana kupuje struju, pa je objasnio da se na berzi dešava „jedna nova situacija“.

„Uvoza električne energije, odnosno obezbeđivanje električne energije na tržištu, prvenstveno je bilo u onim satima kada je cena električne energije zaista bila niska“, rekao je Živković. „Jer, i tu se pojavilo jedno novo pravilo, jedna nova situacija, da tokom dana imamo zaista jako niske cene električne energije.“

Dodao je da je EPS-u to prilika da ostvari profit, a sa druge strane da sačuva resurse i hidrologiju.

Postoji li taj zlatni sat?

Čuveni hepi auer (happy hour) tokom kojeg su cene mnogo povoljnije, na berzi, objašnjavaju stručnjaci ne postoji. Ipak, ono što je prvi čovek EPS-a pokušavao da objasni jeste da EPS prati kretanja cena na berzanskom tržištu, što rade sve elektroprivrede stranih zemalja. Tako dobija priliku da kupuje struju na tržištu kada je ona najpovoljnija, a da svoje zalihe prodaje kada su kilovati najskuplji i na taj način pravi profit.

„Brojne razvijene elektroprivrede u svetu imaju čitava odeljenja analitičara koji prate kretanje cena na tržištu“, objašnjava energetski analitičar Miodrag Kapor. „Nije tu u pitanju nikakav zlatni sat niti novo pravilo i situacija, time se firme bave decenijama unazad.“

Obnova posle 42 godine

Srbija zaista ima priliku da pozitivino trguje strujom jer imamo reverzibilnu hiroelektranu Bajina Bašta, u kojoj možemo da skladištimo električnu energiju. Ona može da radi kada je cena struje skuplja, a da u međuvremenu obezbeđuje svojevrsnu energetsku rezervu za Srbiju.

Srbija iz obnovljivih izvora energije pravi oko 40 odsto struje, a trećina iz hidroelektrana EPS-a, pa mogućnosti za čuvanje kilovata kada zatreba nisu male.

Ipak, EPS je ušao u posao obnove ove elektrane nakon 42 godine njenog rada, a mediji su pisali da je do sada završena prva od dve „faze revitalizacije“.

Toplotni udar loš i za biznis

Cena struje na berzi tradicionalno opada od marta do oktobra. Najniža cena struje ove godine je bila sredinom maja. Ono što leto, doduše, može da donese su i izrazito visoke temperature i prekomernu potrošnju usled paljenja klima uređaja.

Tako je cena struje dosta porasla tokom toplotnog talasa u julu, kada su temperature išle preko 40 stepeni. Nakon smirivanja tržišta i pada cena kilovata na berzi, novi vreli dani u avgustu opet su podgrejali vrednost električne energije.

Ostaje da se nadamo da je i EPS pratio ovu računicu, koja je zapravo decenijsko pravilo. Srpska berza struje radi još od 2016. godine.

Tagovi:

EPS Trgovina strujom uvoz struje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Brojila potrošnje struje

Ekonomija

29.oktobar 2025. N. M.

Nova ekonomija: Dovedeš fantomske birače, dobiješ tender za očitavanje brojila

Kompanija „T&M Group Solutions", koja je optuživana da je dovodila ljude iz Republike Srpske u Beograd da glasaju na lokalnim izborima, dobila je posao očitavanja brojila od Elektrodistribucije Srbije za 2,4 milijarde dinara

Državne ekonomske mere

28.oktobar 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Razmatra se ukidanje ograničenja marži i na zamrznute proizvode

Ograničenje trgovinskih marži, koje je u Srbiji patentirao Aleksandar Vučić, nije na snazi ni puna dva meseca, a država razmatra da ih po četvrti put ublaži, saznaje „Vreme". Sve u svemu, doživele su fijasko

Otpuštanja

27.oktobar 2025. K. S.

Zašto je 270 ljudi dobilo otkaze u Vranju?

Danska fabrika „Kentaur“ u Vranju zatvara pogon, a bez posla ostaje oko 270 zaposlenih. Razlog - povećanje minimalne cene rada

Srbija ima najveće emisije CO2 po kilovat-času u Evropi, i daleko veću osetljivost na kvarove stare opreme u termoenergetskom sektoru.

Ugljen-dioksid

27.oktobar 2025. B. B.

Porez na ugljen-dioksid od 1. januara

Od početka 2026. godine Srbija uvodi porez na ugljen-dioksid s ciljem smanjenja uticaja klimatskih promena

Likvidacija

27.oktobar 2025. M. L. J.

Zatvara se još jedna fabrika: U Vranju 270 ljudi ostaje bez posla

Još jedan strani investitor odlazi iz zemlje. Danska fabrika „Kentaur“ u Vranju zatvara pogon, a bez posla ostaje oko 270 zaposlenih, potvrđeno je „Vremenu“

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure