
Žene u biznisu
Kompanije sa ženama u menadžmentu su češće natprosečno profitabilne
Kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost
Izgradnja druge linije beogradskog metroa, iako najavljivana kao „projekt budućnosti“, nailazi na prve ozbiljne prepreke – eksproprijacija zemljišta u opštinama Novi Beograd i Zemun. Građani su zabrinuti zbog niskih naknada, nejasnih procedura i mogućih zloupotreba, dok vlasti tvrde da je reč o neophodnom koraku za razvoj grada
Za potrebe izgradnje prve linije beogradskog metroa, država Srbija otkupiće tri parcele u kompleksu Stare šećerane, ukupne površine nešto više od 10.000 kvadratnih metara. Vlasnik zemljišta je firma „Vrenje“, u kojoj je jedan od suvlasnika biznismen Željko Drčelić, poznat i po ranijem angažmanu u Fondu za razvoj, bliskom saradnjom sa državnim strukturama i učešćem u privatizacijama.
Prema dokumentima koje je objavio portal Radar, država će za ovaj otkup platiti nešto više od pet miliona evra, što je izazvalo brojna pitanja u javnosti. Posebno je upadljivo to što je prošle godine osam puta veća površina zemljišta na istoj lokaciji – više od 80.000 kvadrata – prodata za gotovo isti iznos. Tada su vlasnici bile firme povezane sa poznatim biznismenom Zvonkom Gobeljićem, suprugom ministarke Zorane Mihajlović.
Ovakva razlika u ceni dovela je do sumnji u način procene vrednosti eksproprisanog zemljišta, kao i u potencijalne zloupotrebe u vezi s korišćenjem javnog novca. Iako iz Grada Beograda i Ministarstva građevinarstva tvrde da se sve radi u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji i na osnovu procene sudskih veštaka, deo stručne javnosti postavlja pitanje kako je moguće da se cena zemljišta na istoj lokaciji u tako kratkom roku višestruko promeni.
Parcele koje država sada otkupljuje nalaze se na trasi buduće prve linije metroa, između Karaburme i Makiškog polja, što ih čini strateški važnim. Međutim, kritičari upozoravaju da se od početka projekat metroa sprovodi netransparentno, sa promenama trase i prioritetima koji više liče na interese investitora i vlasnika zemljišta nego na stvarne potrebe građana i javnog saobraćaja.
Ovo nije prvi put da se imena povezana sa vlastima ili krugovima bliskim njoj pominju u kontekstu eksproprijacije i preprodaje zemljišta u Beogradu. Upravo zbog toga, opozicija i nevladine organizacije pozivaju na hitno uvođenje nezavisnog nadzora nad eksproprijacionim postupcima, kako bi se izbegla zloupotreba državnih sredstava i očuvalo poverenje građana u zakonitost i svrhu projekta beogradskog metroa.
Izvor: Radar
Kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost
Nakon propalog nameštenog tendera za brojila za struju i maltretiranja sopstvenih zaposlenih, EDS više ne zna kako da reši problem očitavanja električne energije. Sada za taj posao pokušava da „plati“ obične građane, ali su primorani da prebace deo para i na kol centar
Minimalna zarada u Srbiji porasla je na 500 evra. Kako je u drugim postjugoslovenski državama
Cene električne energije od danas su više za domaćinstva i male kupce za 6,6 odsto, a promenjene su i zone. Kako do popusta na račun za struju
U Srbiji su od 1. oktobra plate u prosveti i zdravstvu više za pet odsto, a minimalna zarada uvećana je na 500 evra
Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši
Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve