img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD

Američke sankcije: Od 7. avgusta 35 odsto carina za robu iz Srbije

01. август 2025, 10:52 K.S.
Nove američke carine Foto: AP photo
Nove carine tramp je najavio u aprilu
Copied

Umesto od 1. avgusta, američke carine na uvoz važe od 7. avgusta, saopštio je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp. Srbija spada u grupu zemalja kojima će Amerika nametnuti najvišu carinsku stopu

Američki predsednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom se uvode veće carine za desetine zemalja da bi se „globalna trgovina restrukturisala u korist američkih radnika“, saopštila je Bela kuća.

Nove carine trebalo je da stupe na snagu od petka 1. avgusta, ali je sada Bela kuća saopštila novi datum – 7. avgust.

Odlukom su obuhvaćene i zemlje u regionu Zapadnog Balkana, pa će se Srbija suočiti sa carinama od 35 odsto.

Tramp je ranije najavio carine od 37 odsto za Srbiju, ali su one snižene na 35 kasnije, o čemu je Tramp obavestio pismom predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Koliki je raspon novih američkih carina na uvoz?

Nove carine su u rasponu od 10 do 41 odsto, a najviše je dobila Sirija (41 odsto), dok Evropska unija, Japan i Južna Koreja podležu carinama od 15 odsto.

Od zemalja regiona, Srbija je najgore prošla, pošto joj se uvode carine od 35 odsto. Carine za Bosnu i Hercegovinu iznose 30 odsto, a za Severnu Makedoniju 15 procenata. Roba iz Crne Gore i Albanije biće carinjena na 10 odsto.

Indija podleže carinama od 25 odsto, Švajcarska 39 odsto, pokazuje dokument objavljen na sajtu Bele kuće.

Ove tarife deo su Trampove strategije za smanjenje trgovinskog deficita Sjedinjenih Država, preneo je Rojters.

Kako je saopšteno iz Bele kuće, tarife su „recipročne“ i uvode se u cilju rešavanja trenutne trgovinske neravnoteže sa različitim trgovinskim partnerima.

PKS: Razočaravajuća odluka za Srbiju

Pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije Bojan Stanić je rekao da se na sajtu Bele kuće pojavio spisak na kojem stoji da je Srbija dobila carine od 35 odsto, odnosno da je zadržano na niovu kao što je bilo u pismu koje je poslato pre mesec dana, prenosi RTS.

„Bitno je naglasiti da glavne pregovore vodi država i samim tim moramo sačekati zvanično saopštenje zvaničnika da bismo mogli da vidimo kakvi su detalji, da li se to odnosi na sve proizvode koji idu iz Srbije tamo ili postoje neki izuzeci“, rekao je Stanić.

Stanić navodi da je, po njegovom mišljenju sa pozicije privrede, odluka SAD razočaravajuća za Srbiju.

„U poslednjih deset godina značajno smo unapređivali ekonomske odnose. Imamo rast u razmeni spoljno-trgovinske robe sa Amerikom za preko 20 odsto. Nema potrebe, ali ima izgleda političkih razloga, da se taj rast ograniči. Mnogi naši privrednici neće tamo biti konturentni, imajući u vidu da je na ovoj listi Srbija među deset odsto zemalja sa najvišim carinama“, rekao je Stanić za RTS.

Stanić veruje da šansa za pregovore u narednih sedam dana postiji, ali da je ostalo samo tehničko prilagođavanje, ne i suštinsko.

Srbija, inače, ima stopu od 74 odsto carina na uvezenu robu iz SAD-a.

Loš potez za svetsku privredu

Kako je ranije za „Vreme” objasnio ekonomista Ljubomir Madžar, uvođenje carina je loša mera koja će se odraziti na efikasnost svetske privrede u celini.

„To je situacija u kojoj svi gube na nešto duži period, a na kratak rok može da se desi da neko nešto ulovi, ali se posle to skupo plaća na gubicima na efikasnosti, jer carine su veliki neprijatelj efikasnosti privređivanja”, kazao je Madžar.

Odluka Trampove administracije inspirisana je, pored ostalog, i činjenicom da je u drugim delovima sveta proizvodnja mnogo jeftinija nego u Americi, „zato što su američke nadnice vrlo visoke i naravno da se isplati preseliti firmu u Kinu gde još ima mnogo jeftine, dobre i disciplinovane radne snage”.

„Što se efekata na Srbiju tiče, prvo i najsigurnije što može da se kaže je da ti efekti neće biti povoljni. S druge strane, mi nemamo neke preterano razvijene ekonomske veze sa Amerikom. Ona ne spada ni u prvih pet spoljnotrgovinskih partnera prema obimu spoljnotrgovinske razmene. Neki direktan efekat ne može biti velik, ali će prilično veliki biti indirektni efekti jer će ceo svet teže privređivati i postati manje efikasan nego što bi bio da nije tih ludih Trampovih carina”, pojasnio je Madžar.

Komentarišući visoke carine koje Srbija ima na robu koju uvozi iz SAD, Madžar je rekao da je u svetskim krugovima prihvaćeno da nerazvijene zemlje mogu da uvedu više carine.

„Prvo, one ne učestvuju mnogo u svetskim trgovinskim tokovima, pa se to i ne odrazi mnogo na celinu, a drugo, to je za njih dobro jer su veoma neefikasne. Sa niskom efikasnošću ne mogu da se probiju na svetsko tržište, a ta tolerancija asimetričnog sistema oporezivanja, tj. carinjenja, malo olakšava položaj nerazvijenih zemalja i otvara vrata svetskog tržišta. To je način da se nerazvijenim zemljama olakša pristup svetskom tržištu”, pojasnio je Madžar.

Rekonstrukcija globalne trgovine

Bela kuća je u dokumentu navela da je cilj carina „restrukturisanje globalne trgovine u korist američkih radnika“, a stupiće na snagu 7. avgusta, a ne 1. avgusta, kako je ranije najavljivano.

Carine na kanadsku robu povećane su sa 25 na 35 odsto, a kako navodi Radio Slobodna Evropa, biće na snazi od danas.

„Kao odgovor na kontinuiranu neaktivnost i odmazdu Kanade, predsednik Tramp je smatrao potrebnim da poveća carinu na Kanadu sa 25 na 35 odsto kako bi efikasno rešio postojeću vanrednu situaciju“, navela je Bela kuća, poručivši da Kanada nije sarađivala u suzbijanju fentanila i drugih ilegalnih droga.

Šta je izuzeto?

Od carina su izuzeti kanadski proizvodi obuhvaćeni trgovinskim sporazumom Sjedinjenih Američkih Država, Meksika i Kanade.

Kanadski premijer Mark Karni izjavio je u junu da će, u slučaju nepostizanja sporazuma do početka avgusta, Kanada verovatno uzvratiti dodatnim carinama na američki izvoz čelika i aluminijuma.

Više carine na kanadsku robu su u oštroj suprotnosti sa Trampovom odlukom da Meksiku odložo povećanje carina za 90 dana kako bi bilo više vremena za pregovore o širem trgovinskom sporazumu.

Rok Kini do 12. avgusta

Kina, pak, ima rok do 12. avgusta za postizanje dugotrajnog sporazuma s Trampovom administracijom, nakon što su Peking i Vašington u maju i junu postigli prve dogovore o okončanju rastućih uzajamnih carina i ukidanju zabrane uvoza retkih metala.

Roba iz svih drugih zemalja, koje nisu na listi, imaće carine od deset odsto.

Novi trgovinski rat?

Tramp je početkom aprila prodrmao svet vešću da uvodi recipročne carine na uvezenu robu u Sjedinjene Američke Države, stvarajući zabrinutost o novom carinskom ratu.

Najavio je tada osnovnu carinsku stopu od 10 odsto za većinu zemalja i dodatne carine koje se kreću do 50 odsto.

Carine je trebalo da stupe na snagu 9. jula, ali su odložene – prvo na 1. avgust, a sada za još nedelju dana.

 

Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

Tagovi:

Američke carine Donald Tramp globalna trgovina Izvoz Srbija Uvoz
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Inicijativa za opstanak poljoprivrednika Srbije

Poljoprivreda

05.октобар 2025. M.S.

Poljoprivrednici najavljuju dvodnevni protest

Oktobra, 13. i 14. poljoprivrednici su najavili dvodnevni protest zbog neisupnjenih zahteva. Koji su njihovi zahtevi?

Državni projekat

04.октобар 2025. I.M.

Nova ekonomija: Dodeljeni ugovori za procenu uticaja EXPO 2027.

Louis Berger i Ernst&Young Consulting radiće na analizama i planovima koji će definisati ekonomski, društveni i ekološki okvir Expo 2027 Beograd i buduću upotrebu sajamske infrastrukture

Ekonomija

04.октобар 2025. I.M.

NIS zatražio novo odlaganje američkih sankcija – odluka do 8. oktobra

Samo nekoliko dana pre isteka osmog odlaganja sankcija, NIS je Vašingtonu dostavio novi zahtev za produženje licence. Odluka mora biti doneta do 8. oktobra, javlja RTS

Žene u biznisu

03.октобар 2025. Katarina Pantelić

Kompanije sa ženama u menadžmentu su češće natprosečno profitabilne

Kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost

Brojila za struju

03.октобар 2025. Marija L. Janković

Dodatni troškovi nameštenog tendera: EDS morao da otvori i kol centar

Nakon propalog nameštenog tendera za brojila za struju i maltretiranja sopstvenih zaposlenih, EDS više ne zna kako da reši problem očitavanja električne energije. Sada za taj posao pokušava da „plati“ obične građane, ali su primorani da prebace deo para i na kol centar

Komentar

Komentar

Srbija-Albanija: Ko se plaši pumpanja još?

Već se nedeljama zna da režim neće dozvoliti još jedno „pumpanje“ sa tribina. Zato se nedeljama zna i da na utakmicu između Srbije i Albanije neće moći da uđe niko ko nije detaljno proveren. Kriterijum jeste bezbednost - ali politička

Marija L. Janković

Komentar

Za koga radi vreme?

Građani će nastaviti da svojim telima pritiskaju režim. Studenti možda obrnu još jedan krug po Srbiji. A opozicija ima samo jedan zadatak: da se ujedini

Ivan Milenković

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure