Zbog previsokih računa za struju moguće je zatvaranje zgrade Prirodno-matematičkih fakulteta na Studentskom trgu. Konačna odluka biće doneta sredinom maja, kaže za „Vreme“ dekan Hemijskog fakulteta Goran Roglić
Da Hemijski fakultet nema dovoljno sredstava za plaćanje osnovnih troškova, među kojima su najveći struja i grejanje, Vlada Srbije, Ministarstvo prosvete, Ministarstvo energetike i rudarstva, kao i Rektorat upoznati su još od 2021.godine kada im je poslat dopis o ovom problemu, kaže za „Vreme“ dekan ovog fakulteta prof. dr Goran Roglić.
„Ove godine fakultet treba da obezbedi 30 miliona dinara iz sopstvenih sredstava za plaćanje ovih računa. Samo za januar, računi za struju i grejanje iznosili su 5 miliona dinara, od kojih je država pokrila 1,6 miliona“, kaže Roglić i naglašava da se cifre o kojima govori odnose samo na Hemijski fakultet, koji koristi 60 odsto zgrade Prirodno-matematičkih fakulteta, te toliko i plaća.
Cimeri
U zgradi na Studentskom trgu smešteni su u celosti Hemijski i Fakultet za fizičku hemiju, a deo prostora koriste Matematički, Fizički, Biološki, Geografski i Rudarsko-geološki fakultet. Roglić objašnjava da na nivou cele zgrade postoji samo jedno brojilo.
„Sa ostalim fakultetima u zgradi imamo džentlmenski dogovor, svako plaća srazmerno površini koju koristi. U problemu su i Fizički i Fakultet za fizičku hemiju, ali najveći izdaci su za Hemijski koji ima najveću površinu“, rekao je dekan i dodao da su to i fakulteti sa najmanje samofinansirajućih studenata.
Za pomenuta tri fakulteta se godinama unazad prijavljuje manje studenata nego što ima mesta, tako da je većina upisanih na budžetu. Prošle godine Hemijski fakultet upisalo je 122 studenta, od toga samo 13 samofinansirajućih.
Od školarina Hemijski fakutet godišnje prihoduje oko 21 milion dinara, objašnjava Roglić i dodaje da osim računa za stuju i grejanje od tog novca treba platiti sredstva za higijenu, kao i opremu za studenske vežbe, za koje od države fakultet ne dobija ni dinar.
Sudbonosna sednica
„Najveći problem je struja koja je od 2022. godine poskupela za 100 odsto, a sredstva koja od Ministarstva prosvete dobijamo za energentske usluge su ostala na nivou iz 2019”, kaže dekan uz napomenu da fakultet plaća 120 evra po MWh, odnosno da je reč o takozvanoj industrijskoj ceni struje koja je znatno viša od one za domaćinstva.
Fakultet ima sredstva da plati troškove samo do maja ove godine, te će sredinom tog meseca na sednici Senata Univerziteta u Beogradu biti doneta konačna odluka o sudbini zgrade PMF-a.
„Jedino rešenje je da Ministarstvo prosvete preuzme plaćanje računa. Fakultet može da uđe u dug, ali naša procena je da to nije u interesu fakulteta, mi smo ozbiljna institucija i nećemo to dozvoliti”, naglasio je dekan Hemijskog fakulteta.
Ministarstvo prosvete i Ministarstvo finasija su više puta probijali rokove koje su obećali za pronalaženje rešenja, kaže Roglić, a problem postoji na nivou čitavog Beogradskog univerziteta, jer većina fakulteta sva sredstva troši na račune, umesto na podizanje kvaliteta nastave.
Energetsko rasipanje
Kao dodatan probem dekan Hemijskog fakulteta navodi staru stolariju, zbog čega se uz centralno grejanje, prostorije moraju dogrevati uz pomoć struje. Zbog toga je potrebno ulaganje i u zamenu prozora.
“To je dugoročno rešenje, zagovaramo ga već drugo. Još 2021. godine tražili smo sastanak sa tadašnjom ministarkom Zoranom Mihajlović, a projekat za zgradu postoji od 2015. godine”, kaže Roglić.
Sa Ministarstvom rudarstva i energetike nedavno su započeti dugo iščekivani pregovori na ovu temu. Procena je da bi se velika ulaganja koja su potrebna zarad energetske efikasnosti, mogla vratiti za sedam godina kroz smanjenje računa za struju i grejanje. Ipak, pre svega ostaje da druga nadležna ministarstva donesu rešenje za tekuću godinu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mitropolit Pahomije svedočio je u optužnici protiv teologa Blagoja Pantelića da sa njim nije komunicirao 22 godine, a lično mu je umeđuvremenu bio uručio stipendiju, tvrdi Pantelić. SPC na to nije reagovalo
Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru organizuju protest 21. decembra u tom gradu, a njima će se pridružiti kolege iz Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša
Polovina mladih uzdržavala se od učešća u protestima u proteklih 12 meseci. Od onih koji nisu, skoro petinu je vređala policija, a više od četvrtine mladih trpelo je uvrede učesnika kontra-protesta. Među državnim institucijama najveće poverenje mladih zavredila je Vojska Srbije - poražavajućih 2,29
Krizno izveštavanje sa studentskih i drugih protesta koji su počeli novembra prošle godine ogolilo je svu spremnost režima da fizičkom silom i pritiscima odgovori na rad novinara
Ako se zna da je interesovanje građana za aktivnosti vezane za administraciju uvek visoko na početku i pred kraj nekog takvog procesa, nameće se pitanje da li će sistem za onlajn legalizaciju objekata ponovo „pasti“ pred kraj roka
Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti
Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!