Zbog previsokih računa za struju moguće je zatvaranje zgrade Prirodno-matematičkih fakulteta na Studentskom trgu. Konačna odluka biće doneta sredinom maja, kaže za „Vreme“ dekan Hemijskog fakulteta Goran Roglić
Da Hemijski fakultet nema dovoljno sredstava za plaćanje osnovnih troškova, među kojima su najveći struja i grejanje, Vlada Srbije, Ministarstvo prosvete, Ministarstvo energetike i rudarstva, kao i Rektorat upoznati su još od 2021.godine kada im je poslat dopis o ovom problemu, kaže za „Vreme“ dekan ovog fakulteta prof. dr Goran Roglić.
„Ove godine fakultet treba da obezbedi 30 miliona dinara iz sopstvenih sredstava za plaćanje ovih računa. Samo za januar, računi za struju i grejanje iznosili su 5 miliona dinara, od kojih je država pokrila 1,6 miliona“, kaže Roglić i naglašava da se cifre o kojima govori odnose samo na Hemijski fakultet, koji koristi 60 odsto zgrade Prirodno-matematičkih fakulteta, te toliko i plaća.
Cimeri
U zgradi na Studentskom trgu smešteni su u celosti Hemijski i Fakultet za fizičku hemiju, a deo prostora koriste Matematički, Fizički, Biološki, Geografski i Rudarsko-geološki fakultet. Roglić objašnjava da na nivou cele zgrade postoji samo jedno brojilo.
„Sa ostalim fakultetima u zgradi imamo džentlmenski dogovor, svako plaća srazmerno površini koju koristi. U problemu su i Fizički i Fakultet za fizičku hemiju, ali najveći izdaci su za Hemijski koji ima najveću površinu“, rekao je dekan i dodao da su to i fakulteti sa najmanje samofinansirajućih studenata.
Za pomenuta tri fakulteta se godinama unazad prijavljuje manje studenata nego što ima mesta, tako da je većina upisanih na budžetu. Prošle godine Hemijski fakultet upisalo je 122 studenta, od toga samo 13 samofinansirajućih.
Od školarina Hemijski fakutet godišnje prihoduje oko 21 milion dinara, objašnjava Roglić i dodaje da osim računa za stuju i grejanje od tog novca treba platiti sredstva za higijenu, kao i opremu za studenske vežbe, za koje od države fakultet ne dobija ni dinar.
Sudbonosna sednica
„Najveći problem je struja koja je od 2022. godine poskupela za 100 odsto, a sredstva koja od Ministarstva prosvete dobijamo za energentske usluge su ostala na nivou iz 2019”, kaže dekan uz napomenu da fakultet plaća 120 evra po MWh, odnosno da je reč o takozvanoj industrijskoj ceni struje koja je znatno viša od one za domaćinstva.
Fakultet ima sredstva da plati troškove samo do maja ove godine, te će sredinom tog meseca na sednici Senata Univerziteta u Beogradu biti doneta konačna odluka o sudbini zgrade PMF-a.
„Jedino rešenje je da Ministarstvo prosvete preuzme plaćanje računa. Fakultet može da uđe u dug, ali naša procena je da to nije u interesu fakulteta, mi smo ozbiljna institucija i nećemo to dozvoliti”, naglasio je dekan Hemijskog fakulteta.
Ministarstvo prosvete i Ministarstvo finasija su više puta probijali rokove koje su obećali za pronalaženje rešenja, kaže Roglić, a problem postoji na nivou čitavog Beogradskog univerziteta, jer većina fakulteta sva sredstva troši na račune, umesto na podizanje kvaliteta nastave.
Energetsko rasipanje
Kao dodatan probem dekan Hemijskog fakulteta navodi staru stolariju, zbog čega se uz centralno grejanje, prostorije moraju dogrevati uz pomoć struje. Zbog toga je potrebno ulaganje i u zamenu prozora.
“To je dugoročno rešenje, zagovaramo ga već drugo. Još 2021. godine tražili smo sastanak sa tadašnjom ministarkom Zoranom Mihajlović, a projekat za zgradu postoji od 2015. godine”, kaže Roglić.
Sa Ministarstvom rudarstva i energetike nedavno su započeti dugo iščekivani pregovori na ovu temu. Procena je da bi se velika ulaganja koja su potrebna zarad energetske efikasnosti, mogla vratiti za sedam godina kroz smanjenje računa za struju i grejanje. Ipak, pre svega ostaje da druga nadležna ministarstva donesu rešenje za tekuću godinu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put
Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima
Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“
Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama
Posle dugogodišnjeg problema s bubrezima, legendarni košarkaški trener Duško Vujošević, otputovao je u Minsk, glavni grad Belorusije, gde će dobiti novi bubreg
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!