img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gužve u Beogradu

RTS: Zašto srpski vozači vole da legnu na sirenu

04. decembar 2025, 09:26 I.M.
Foto: FoNet / Marko Dragoslavić
Redovni prizor na beogradskim ulicama
Copied

Iako sirene na ulicama Beograda čujemo svakodnevno, većina vozača ih koristi iz nestrpljenja, a ne iz potrebe. Stručnjaci podsećaju da zakon jasno određuje situacije kada je zvučno upozorenje obavezno — i kada za preterano trubljenje sleduje kazna

Zvuk sirene čujemo svakodnevno, naročito u ulicama gde su saobraćajne gužve česte. Tada vozači trube uglavnom jer su nestrpljivi.

Taksista Aleksandar Bjeletić isprićao je šta izaziva trubljenje.

„Kada stojite na semaforu, dvoje, troje kola kreću sporo jer su sada na redu, njih ne interesuje da li će neko iza njih da stigne da prođe. U Italiji za isti vremenski interval prođe pet puta više vozila nego kod nas na semaforu. Zato što su oni spremni kao za trke da jednostavno kao na traci krenu ubrzano da bi taj saobraćaj bio što obrže obavljen“, kaže Bjeletić za RTS.

A da li je žurba dovoljan razlog?

Stručnjaci objašnjavaju da zaista postoje situacije kada je vozač u obavezi da koristi sirenu, na primer, kada pored puta primeti dete ili biciklistu.

„Takođe je upotreba znaka upozorenja obavezna pre ulaska u nepreglednu i uzanu krivinu i pre dolaska na prevoj gde je mimoilaženje vozila nebezbedno. Vozač koji pretiče vozilo ispred sebe dužan je da koristi zvučni znak upozorenja“, rekao je Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja.

Prema zakonu o bezbednosti saobraćaja, ukoliko vozač preteruje sa upotrebom sirene, može da plati kaznu od 5.000 dinara.

„Imamo određen broj vozača kojima sama vožnja predstavlja stresnu radnju i ukoliko neki od vozačau njegovoj blizini pretera sa zvučnim upozorenjem može izazvati kod tog vozača paničnu reakciju koja može dovesti do nekih neprijatnih situacuja“, napomenuo je Koković.

Može li saobraćajni znak ućutkati sirene?

Saobraćajni znak koji zabranjuje davanje zvučnih signala postavljen je na nekoliko lokacija u Beogradu i to u zonama zdravstvenih ustanova, kao što su Univerzitetska dečja klinika i GAK Narodni front.

Ukoliko Sekretarijat za zaštitu životne sredine na određenoj lokaciji utvrdi prekoračenje dozvoljenog nivoa buke i merenje pokaže da je tu potrebno postaviti saobraćajni znak koji zabranjuje upotrebu sirene, postavlja ga Sekretarijat za saobraćaj.

Inače, saobraćaj je najveći izvor komunalne buke u Beogradu, pre svega – kretanje vozila, zvuk motora, a sirena je samo deo toga.

„Zakon kaže da su granice 55 decibela, 65 decibela noću, uglavnom za sve ulice u Beogradu. Postoje neki izuzeci, ali to je generalna granica. Ova granica nije prekoračena na svim tačkama, štaviše nekih 50 odsto tačaka koje mi kontrolišemo, pokazuje prekoračenje, 50 odsto ne pokazuje“, navodi Milan Kontatrević, inženjer zaštite životne sredine.

Vozači u Indiji su poznati po tome što mnogo trube, zbog čega je policija u Mumbaju 2020. godine primenila probni sistem pod nazivom „kazneni signal“. Svaki put kada zvuk sirene automobila pređe 85 decibela, semafor se resetuje, odnosno crveno svetlo se produžava, što za one koji su skloni trubljenju, znači mnogo duža čekanja.

Izvor: RTS

Tagovi:

Automobili Gužve u saobraćaju Sirene Trubljenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Policija

Hronika

23.mart 2026. I.M.

Serija napada u Beogradu: Molotovljevi kokteli i bombe kao svakodnevica

Provala nasilja u Beogradu tokom poslednjih meseci, uključujući eksplozivne naprave i paljevine, sve više podseća na kriminalni talas devedesetih

Zdravstvo

23.mart 2026. Bojan Bednar

„Medicinske pustinje“ i manjak pedijatara u Srbiji: Planskog rešenja ni od korova

U Evropskoj uniji jedan pedijatar dolazi na 600 do 1000 dece, dok je u Srbiji taj odnos 1700 dece na jednog pedijatra. Problem i što su doktori za decu neravnomerno raspređeni, kaže za „Vreme“ prof. dr Georgios Konstantinidis, predsednik Udruženja pedijatara Srbije

Nedim Sejdinović

Asocijacije onljan medija

23.mart 2026. K. S.

Sejdinović: Zajedno protiv „lokalnih informera“, hakerskih i svih drugih napada

Na skupštini u Kragujevcu izabran je novi Upravni i Nadzorni odbor Asocijacije onlajn medija (AOM), a za njegovog predsednika novinar „Vremena“ Nedim Sejdinović. Najavljena je jača podrška nezavisnim medijima i digitalnoj bezbednosti

Politika i kriminal

23.mart 2026. B. B.

Provala nasilja u Čačku: Prebijanje, ranjavanje, ubistvo i svi ti maskirani muškarci

Zbog provale nasilja i kriminala u Čačku mnogi prave porođenja sa devedestim godinama. Policija i tužilaštvo se uglavnom ne izjašnjavaju, a građani strepe za svoju bezbednost

Kosovo

22.mart 2026. M. L. J.

Srpski univerzitet na Kosovu: Korak do gašenja na očigled vlasti u Beogradu

Situacija za profesore i studente na Kosovu je katastrofalna i tragična, a ako se kosovski Zakon o strancima dosledno primeni postoji bojazan da će se Univerzitet u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici ugasiti, rečeno je na tribini studenata u blokadi ispred Rektorata Univerziteta u Beogradu

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure