img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deca bez roditeljskog staranja

Zašto je prošle godine usvojeno najmanje dece u protekloj deceniji?

10. februar 2024, 13:31 B.G./RTS
Foto: Unsplash
Copied

Direktorka Komore socijalne zaštite Sandra Perić kaže da se razlozi mogu naći i u administrativnim preprekama, i u mentalitetu, kao i u emocionalnim barijerama

U Srbiji trenutno 306 dece čeka na usvajanje, a onih koji žele da usvoje dete ima duplo više, ali uprkos tome prošle godine je usvojeno najmanje dece u proteklih 10 godina.

Kako prenosi RTS, za poslednjih 10 godina, najviše dece iz sistema socijalne zaštite koja su dobila nove roditelje bilo je 2014. godine – skoro 200, ali je zato u 2023. usvojeno najmanje dece u poslednjoj deceniji – 62.

Statistika od 2018. do 2022. godine pokazuje da je najviše dece u prihvatilištima bilo 2019, a da je taj broj opadao sve do 2022. Među decom koja nemaju roditeljsku brigu svake godine je najviše onih školskog uzrasta – između pet i 12 godina.

Trenutno je u sistemu 306 dece za koje su nadležni utvrdili da su podobna za usvajanje, a podobnih usvojitelja, odnosno onih koji bi usvojili dete, ima 726.

I administracija i mentalitet

Direktorka Komore socijalne zaštite Sandra Perić rekla je za RTS da zabrinjava broj dece podobne za usvojenje, istakavši da je usvojenje najpotpuniji, najcelovitiji oblik zaštite za određeni broj dece, za koju je procenjeno da je to u njihovom najboljem interesu.

Komentarišući to što je u protekloj godini broj usvojene dece bio rekordno mali, Perić je navela da se razlozi mogu naći i u administrativnim preprekama, i u mentalitetu, kao i u emocionalnim barijerama.

„Od svega po malo… Ne bih rekla da su procedure komplikovane. Zaista imamo iskustva da često potencijalni usvojitelji čekaju i do godinu dana od podnošenja zahteva“, kazala je Perić i istakla da je u procesu usvajanja fokus uvek na detetu.

„Traže se podobni usvojitelji za konkretno dete, ne dete za određenog usvojitelja“, kaže Perić.

Napominje da je usvojenje ozbiljan i zahtevan institut, koji proizvodi krucijalne posledice za život deteta, te da je zato važno da se, pri određivanju usvojitelja, obrati pažnja na sve aspekte njihovog života, kao i da se pri proceni podobnosti gleda i motivacija para da se odluči na taj korak, koji je izuzetno izazovan.

Obuka

Pre nego što dođe do usvajanja, neophodno je da budući roditelji prođu obuku, na kojoj uče kako da izađu na kraj sa različitim izazovima sa kojima će se suočiti.

Govoreći o razlozima zbog kojih se ljudi u Srbiji retko odlučuju za usvajanje, Perić kaže da su predrasude jedan od razloga, ali ističe i da nisu svi podobni za to.

„Neko ko nema jasne motive, ko nije raščistio sa sobom granice do kojih može da ide… i šta može zaista da pruži tom detetu, način na koji može da prevaziđe određene barijere, jer to ipak nisu njihova biološka deca. Možda je zaista bolje da još malo razmisli pre nego što se odluči na taj korak“, kaže Perić.

One koji razmišljaju o tome da usvoje dete, ohrabruje da se obrate stručnjacima sa kojima bi mogli da popričaju o tome i saznaju nešto više.

Nema zvaničnih podataka koliko je u Srbiji punoletnih osoba koje nemaju decu. Podaci Zavoda statistiku pokazuju da, među osobama starijih od 15 godina, decu nema nešto više od 30 odsto.

Oko 18 odsto građana Srbije ima jedno dete. Broj onih koji se bore sa takozvanim sekundarnim sterilitetom, odnosno ne mogu da dobiju drugo dete nije poznat.

Savetovalište

Krajem prošle godine u Beogradu je počelo sa radom Savetovalište za usvajanje, namenjeno svima koji žele kroz usvajanje da prošire svoju porodicu i postanu roditelji, saoštilo je udruženje Šansa za roditeljstvo.

Savetovalište se nalazi u prostorijama Udruženja Šansa za roditeljstvo na adresi Kneza Miloša 6 u Beogradu i dodeljen mu je nacionalni broj 0800 300 038 koji svi iz Srbije mogu potpuno besplatno da pozovu.

„Veoma je bitno pružiti podršku ljudima koji u sebi imaju ideju i motivaciju da budu roditelji usvojenog deteta i da pruže porodičnu toplinu nekome koje je ona zaista potrebna. Podrška u svim fazama postupka usvajanja je potrebna i upravo to Savetovalište pruža“, izjavila je predstavnica Udruženja Dragana

Krstić. Kako je dodala, važno je da zainteresovani za usvajanje dobiju stručnu podršku, počev od odluke da se uđu u tu proceduru, preko prikupljanja dokumentacije i same procene podobnosti, pa sve do dolaska deteta u porodicu.

Tagovi:

Deca Roditelji usvajanje dece
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Kako je novinaru RTV-a Predragu Ćurčiji moćnik koji ga je tužio ostao dužan oko milion dinara za sudske troškove

Slapp tužbe

09.mart 2026. I.M.

Osam godina sudskog mučenja: Kako je biznismen ostao dužan novinaru oko milion dinara

Novinar Predrag Ćurčija bio je deo spora protiv biznismena Vladimir Vrbaški koji je trajao osam godina. Iako je Apelacioni sud presudio u njegovu korist, troškovi i dalje nisu pokriveni

Crna Gora

09.mart 2026. I.M.

Milan Knežević: Crna Gora u zalihama ima više droge nego goriva

Milan Knežević reagovao je na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o zalihama naftnih derivata, ističući da u Crnoj Gori ima više droge nego goriva

Nadstrešnica
09.mart 2026. I.M.

Sud smanjio odštetu porodici stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu

Sud u Novom Sadu smanjio je odštetu dosuđenu članovima porodice jednog od nastradalih u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Umesto pet miliona dinara, sud je presudio da se isplati 3,5 miliona dinara, uz zakonsku kamatu

Ratni zločini

09.mart 2026. Marija L. Janković

Slučaj Toni Cetinski: Otkud Spens na listi bivših logora za Hrvate

Kako se novosadski Spens našao na listi mesta zatočenja hrvatskih zarobljenika tokom rata devesetih, objašnjavaju za „Vreme“ stručnjaci koji se decenijama bave ratnim zločinima. I zašto su ova mesta i danas polje takmičenja u raspirivanju mržnje

Bolnica u Smederevskoj Palanci

Zdravstvo

09.mart 2026. Katarina Stevanović

Bolnica u Smederevskoj Palanci: Šminkanje mrtvaca

Rekonstrukcija Opšte bolnice u Smederevskoj Palanci počela je 2020. uz obećanje da će za tri godine nastati jedna od najmodernijih bolnica u ovom delu zemlje. Šest godina kasnije, predsednik Srbije poredi je s javnim toaletom

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure