Cilj Zakona o obnovi prirode je da se obnovi najmanje 20 odsto kopnenih i morskih područja do 2030. i narušenih ekosistema do 2050. godine - šume, močvare, reke
Stupio je na snagu evropski Zakon o obnovi prirode, čiji je cilj da se staništa vrate u njihovo prirodno stanje.
Cilj Zakona je da se obnovi najmanje 20 odsto kopnenih i morskih područja Evropske unije do 2030. i narušenih ekosistema do 2050. obnavljanjem šuma, ponovnim natapanjem močvara i vraćanjem reka u njihovo prirodno stanje slobodnog toka.
Zakon se smatra kontroverznim posebno zbog straha od teških ograničenja za poljoprivrednike, navodi Hina.
Foto: TanjugJutro na Zlataru
Evropska komisija je saopštila da će države članice same odlučiti koje će se konkretne mere sprovoditi na njihovoj teritoriji.
Prema podacima EU, oko 80 odsto staništa je u lošem stanju, za 10 odsto vrsta pčela i leptira preti izumiranje, 70 odsto tla je u lošem stanju.
Zakon je bio predmet duge i burne rasprave, a na kraju je većina glasala za ublaženu verziju zakonskog teksta, podseća Hina.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U osnovnoj školi „Banović Strahinja“ na Banovom brdu preliva se provereni recept režima osmišljen u "Petoj" i "Jovinoj" gimnaziji - nastavnike i roditelje prijavljuju policiji, obesmišljava se konkurs za direktora, održavaju se sednice van škole
Smeštaj u državnim domovima za stare poskupeo je i do 50 odsto, dok su penzije porasle znatno manje. Za mnoge porodice to znači da računica starosti postaje sve teža
Uz dva postojeća portala istog imena, na kioske sada stiže i nedeljnik „Kompas”, koji obećava „analizu u i razumevanje društvenih procesa“. Iz najave prvog broja već se može naslutiti na koju će stranu da vuče
Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Vladimir Vuletić kaže da je potpuno netačno saopštenje kojim ga pojedini studenti optužuju da je rad sa stručnom grupom usmeravao na „neprimeren“ način
Nekoliko desetina studenata i profesora Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici (UPKM) okupilo se na skupu u Severnoj Mitrovici zbog neizvesne sudbine ove obrazovne ustanove. Neki drugi građani pili su za to vreme kafu na mitrovačkom šetalištu
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao
Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!