img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ugrožene vrste

Vratiće se lešinari?

27. decembar 2023, 13:55 N.R.
Foto: Wikipedia
Copied

Populacija beloglavog supa u Srbiji se polako oporavila, a sada ornitolozi imaju plan da vrate i druge vrste lešinara koje su odavde istrebljene otrovima – crnog strvinara i orla bradana

Populacija beloglavog supa u Srbiji se polako oporavila, a sada ornitolozi imaju plan da vrate i druge vrste lešinara koje su odavde istrebljene otrovima – crnog strvinara i orla bradan

Od četiri vrste lešinara, koji su pre više od šezdesest godina živeli na teritoriji Srbije, sada je ostao samo beloglavi sup, čija se populacija polako oporavlja, rekao kaže predstavnik Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Uroš Stojiljković.

Podseća da su u Srbiji nekada boravili crni strvinar, beloglavi sup, bela kanja i orao bradan, ali da su tri od četiri vrste lešinara izumrle zbog kampanja trovanja vukova, koje su bile aktuelne pedesetih i šezdesetih godine prošlog veka.

Ljudi i dalje truju životinje

Iako su te ptice na vrhu lanca ishrane i nemaju prirodne neprijatelje, do njihovog regionalnog nestanka je došlo tako što su se hranile uginulim životinjama, koje su u sebi imale taj otrov, objasnio je Stojiljković.

„Posledice kampanja trovanja živimo i dalje, s obzirom na to da je preostao jedino beloglavi sup, čija se populacija na jugu i zapadu Srbije od devedesetih godina polako oporavlja, zahvaljujući posebnom programu“, naveo je on za FoNet.

Kako je precizirao, na početku devedesetih je ostalo petnaestak parova, a sada ih ima oko 130.

Kampanja trovanja više nema, ali ljudi i dalje veoma neodgovorno koriste otrove, ukazao je Stojiljković. Kaže, ljudi truju šakale i lisice, ali otrov pogađa i druge životinje.

Na uništavanje staništa lešinara u planinskim predelima utiče i izgradnja ski parkova, putne infrastrukture, žičara i vidikovaca. „Takvo ugrožavanje staništa odmah šalje i životinjama poruku da nisu dobrodošle na određenom području i onda one odatle nestaju“, upozorava Stojiljković.

Kako da se oporavi populacija?

Govoreći o planu za oporavak populacije lešinara, on je pomenuo plan povratka crnog strvinara i beloglavog supa na teritoriju istočne Srbije.

„Naši terenski ornitolozi su zabeležili iznad Stare planine čak 11 beloglavih supova i jednog crnog strvinara koji su tu često u preletu, zato što se njihova populacija u Bugarskoj takođe oporavila“, rekao je Stojiljković.

Ornitolozi iz Bugarske vratili su u prirodu crnog strvinara, a sada kreće i veliki evropski projekat gde će u prirodu vratiti i orla bradana. „Treba da obezbedimo što više manjih hranilišta da bi ptice tu ostale i da bi se vratile na ono što je njihovo izvorno stanište“, napominje Stojiljković.

Trenutno se ispituje teritorija istočne Srbije, rekao je on i ocenio da je veoma važno da se u akciju uključe i poljoprivrednici i stočari. Oni imaju animalni otpad, koji ne znaju gde da odlože.

„Sistem kafilerija ili zakopavanja uginulih životinja nije dovoljno dobro organizovan i zato bi organizovanje hranilišta ujedno rešilo i problem stočarima, a bilo bi značajno i za oporavak lešinara“, zaključuje Stojiljković.

 

N.R/FoNet

Tagovi:

Beloglavi sup Ugrožena vrsta Životinski svet
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Vladan Đokić

Protest

27.januar 2026. B. B.

Rektor Đokić: Režim izopačenošću udara na najmlađe i najobrazovanije

„Istorija je pokazala da nijedna vlast kao ova sadašnja nije postupala prema članovima akademske zajednice ovako osiono, osvetnički i zlobno zbog toga što akademska zajednica nije pristala na ćutanje“, rekao je rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić

Uglješa Mrdić

„Mrdićevi zakoni“

27.januar 2026. B. B.

U sredu glasanje o „Mrdićevim zakonima“

O setu pravosudnih zakona koje je podneo poslanik Srpske napredne stranke Uglješe Mrdića Skupština Srbije glasa 28. januara

Dijana Hrkalović

Dijana Hrkalović

27.januar 2026. B. B.

Odložen početak ponovljenog suđenja Dijani Hrkalović

Početak ponovljenog suđenja nekadašnjoj državnoj sekretarki u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dijani Hrkalović odložen je zbog zahteva za izuzeće postupajućeg tužioca Milenka Mandića

Studentski protest

Studentski protesti

26.januar 2026. I.M.

Beogradski studenti najavili bojkot nastave u znak podrške novosadskim kolegama

U utorak, 27. januara, studenti su najavili bojkot nastave kako bi skrenuli pažnju na narušavanje akademske autonomije i slobode mišljenja. Okupljanje je najavljeno na raskrsnici ispred fakulteta u 11.52 i uveče ispred Rektorata

Duga kolona kamiona

Zapadni Balkan i EU

26.januar 2026. B. B.

Kamiondžije protiv Brisela: Počela blokada graničnih prelaza sa EU

Zbog problema sa novim sistemom ulaska i izlaska iz Evropsku uniju kamiondžije iz Srbije, Crne Gore i BiH počeli su u podne blokadu teretnih terminala graničnih prelaza prema zemljama Šengena

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure