img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ugrožene vrste

Vratiće se lešinari?

27. децембар 2023, 13:55 N.R.
Foto: Wikipedia
Copied

Populacija beloglavog supa u Srbiji se polako oporavila, a sada ornitolozi imaju plan da vrate i druge vrste lešinara koje su odavde istrebljene otrovima – crnog strvinara i orla bradana

Populacija beloglavog supa u Srbiji se polako oporavila, a sada ornitolozi imaju plan da vrate i druge vrste lešinara koje su odavde istrebljene otrovima – crnog strvinara i orla bradan

Od četiri vrste lešinara, koji su pre više od šezdesest godina živeli na teritoriji Srbije, sada je ostao samo beloglavi sup, čija se populacija polako oporavlja, rekao kaže predstavnik Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Uroš Stojiljković.

Podseća da su u Srbiji nekada boravili crni strvinar, beloglavi sup, bela kanja i orao bradan, ali da su tri od četiri vrste lešinara izumrle zbog kampanja trovanja vukova, koje su bile aktuelne pedesetih i šezdesetih godine prošlog veka.

Ljudi i dalje truju životinje

Iako su te ptice na vrhu lanca ishrane i nemaju prirodne neprijatelje, do njihovog regionalnog nestanka je došlo tako što su se hranile uginulim životinjama, koje su u sebi imale taj otrov, objasnio je Stojiljković.

„Posledice kampanja trovanja živimo i dalje, s obzirom na to da je preostao jedino beloglavi sup, čija se populacija na jugu i zapadu Srbije od devedesetih godina polako oporavlja, zahvaljujući posebnom programu“, naveo je on za FoNet.

Kako je precizirao, na početku devedesetih je ostalo petnaestak parova, a sada ih ima oko 130.

Kampanja trovanja više nema, ali ljudi i dalje veoma neodgovorno koriste otrove, ukazao je Stojiljković. Kaže, ljudi truju šakale i lisice, ali otrov pogađa i druge životinje.

Na uništavanje staništa lešinara u planinskim predelima utiče i izgradnja ski parkova, putne infrastrukture, žičara i vidikovaca. „Takvo ugrožavanje staništa odmah šalje i životinjama poruku da nisu dobrodošle na određenom području i onda one odatle nestaju“, upozorava Stojiljković.

Kako da se oporavi populacija?

Govoreći o planu za oporavak populacije lešinara, on je pomenuo plan povratka crnog strvinara i beloglavog supa na teritoriju istočne Srbije.

„Naši terenski ornitolozi su zabeležili iznad Stare planine čak 11 beloglavih supova i jednog crnog strvinara koji su tu često u preletu, zato što se njihova populacija u Bugarskoj takođe oporavila“, rekao je Stojiljković.

Ornitolozi iz Bugarske vratili su u prirodu crnog strvinara, a sada kreće i veliki evropski projekat gde će u prirodu vratiti i orla bradana. „Treba da obezbedimo što više manjih hranilišta da bi ptice tu ostale i da bi se vratile na ono što je njihovo izvorno stanište“, napominje Stojiljković.

Trenutno se ispituje teritorija istočne Srbije, rekao je on i ocenio da je veoma važno da se u akciju uključe i poljoprivrednici i stočari. Oni imaju animalni otpad, koji ne znaju gde da odlože.

„Sistem kafilerija ili zakopavanja uginulih životinja nije dovoljno dobro organizovan i zato bi organizovanje hranilišta ujedno rešilo i problem stočarima, a bilo bi značajno i za oporavak lešinara“, zaključuje Stojiljković.

 

N.R/FoNet

Tagovi:

Ugrožena vrsta Beloglavi sup Životinski svet
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Terazije na Terazijama

Urbanizam

30.јун 2026. I.M.

Šapićevo „iznenađenje“: Nova skulptura „Terazije“ postavljena u centru tokom noći

Tokom noći na kružnom toku na Terazijama postavljena je skulptura vage sa dva tasa, kao novi simbol Beograda koji je najavio gradonačelnik Aleksandar Šapić

Prosveta

30.јун 2026. M. L. J.

Na petnaest fakulteta nije popunjen čak ni budžet

Prema poslednjim podacima Univerziteta u Beogradu, trenutno je čak 15 fakulteta ostalo nepopunjeno, a na nekima od njih ima dosta budžetskih mesta

Vrućina, leto, žega

Vremenska prognoza

30.јун 2026. I.M.

Srbija na vrhuncu toplotnog talasa: Crveni alarm i temperature do 40 stepeni

Srbija se danas nalazi pod udarom najjačeg toplotnog talasa ovog leta, uz crveno meteorološko upozorenje i temperature koje dostižu i 40 °C

Društvene mreže

29.јун 2026. Ričard Konor

Zavisnost od Instagrama i TikToka: Zašto ne možemo da prestanemo da skrolujemo

Zašto je tako teško ostaviti telefon iz ruke i prekinuti beskonačno skrolovanje? Naučnici upozoravaju da algoritmi društvenih mreža koriste način na koji funkcioniše ljudski mozak, dok bi razvoj veštačke inteligencije mogao da učini sadržaj još privlačnijim i teže odoljivim

CgatGPT

Polemika

29.јун 2026. Dragan Radovančević

Veštačka inteligencija: O euforiji i skepsi

Ako dam programu veštačke inteligencije da napiše prvu ruku, ali onda provedem veče brišući i dopisujući… ko je autor onoga što ostane? Ili je to ipak pogrešno pitanje?

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure