
Protesti
Studenti iz cele Srbije na protestu u Novom Pazaru
Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru organizuju protest 21. decembra u tom gradu, a njima će se pridružiti kolege iz Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša
Foto: Wikipedia
Populacija beloglavog supa u Srbiji se polako oporavila, a sada ornitolozi imaju plan da vrate i druge vrste lešinara koje su odavde istrebljene otrovima – crnog strvinara i orla bradana
Populacija beloglavog supa u Srbiji se polako oporavila, a sada ornitolozi imaju plan da vrate i druge vrste lešinara koje su odavde istrebljene otrovima – crnog strvinara i orla bradan
Od četiri vrste lešinara, koji su pre više od šezdesest godina živeli na teritoriji Srbije, sada je ostao samo beloglavi sup, čija se populacija polako oporavlja, rekao kaže predstavnik Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Uroš Stojiljković.
Podseća da su u Srbiji nekada boravili crni strvinar, beloglavi sup, bela kanja i orao bradan, ali da su tri od četiri vrste lešinara izumrle zbog kampanja trovanja vukova, koje su bile aktuelne pedesetih i šezdesetih godine prošlog veka.
Ljudi i dalje truju životinje
Iako su te ptice na vrhu lanca ishrane i nemaju prirodne neprijatelje, do njihovog regionalnog nestanka je došlo tako što su se hranile uginulim životinjama, koje su u sebi imale taj otrov, objasnio je Stojiljković.
„Posledice kampanja trovanja živimo i dalje, s obzirom na to da je preostao jedino beloglavi sup, čija se populacija na jugu i zapadu Srbije od devedesetih godina polako oporavlja, zahvaljujući posebnom programu“, naveo je on za FoNet.
Kako je precizirao, na početku devedesetih je ostalo petnaestak parova, a sada ih ima oko 130.
Kampanja trovanja više nema, ali ljudi i dalje veoma neodgovorno koriste otrove, ukazao je Stojiljković. Kaže, ljudi truju šakale i lisice, ali otrov pogađa i druge životinje.
Na uništavanje staništa lešinara u planinskim predelima utiče i izgradnja ski parkova, putne infrastrukture, žičara i vidikovaca. „Takvo ugrožavanje staništa odmah šalje i životinjama poruku da nisu dobrodošle na određenom području i onda one odatle nestaju“, upozorava Stojiljković.
Kako da se oporavi populacija?
Govoreći o planu za oporavak populacije lešinara, on je pomenuo plan povratka crnog strvinara i beloglavog supa na teritoriju istočne Srbije.
„Naši terenski ornitolozi su zabeležili iznad Stare planine čak 11 beloglavih supova i jednog crnog strvinara koji su tu često u preletu, zato što se njihova populacija u Bugarskoj takođe oporavila“, rekao je Stojiljković.
Ornitolozi iz Bugarske vratili su u prirodu crnog strvinara, a sada kreće i veliki evropski projekat gde će u prirodu vratiti i orla bradana. „Treba da obezbedimo što više manjih hranilišta da bi ptice tu ostale i da bi se vratile na ono što je njihovo izvorno stanište“, napominje Stojiljković.
Trenutno se ispituje teritorija istočne Srbije, rekao je on i ocenio da je veoma važno da se u akciju uključe i poljoprivrednici i stočari. Oni imaju animalni otpad, koji ne znaju gde da odlože.
„Sistem kafilerija ili zakopavanja uginulih životinja nije dovoljno dobro organizovan i zato bi organizovanje hranilišta ujedno rešilo i problem stočarima, a bilo bi značajno i za oporavak lešinara“, zaključuje Stojiljković.
N.R/FoNet

Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru organizuju protest 21. decembra u tom gradu, a njima će se pridružiti kolege iz Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša

Polovina mladih uzdržavala se od učešća u protestima u proteklih 12 meseci. Od onih koji nisu, skoro petinu je vređala policija, a više od četvrtine mladih trpelo je uvrede učesnika kontra-protesta. Među državnim institucijama najveće poverenje mladih zavredila je Vojska Srbije - poražavajućih 2,29

Krizno izveštavanje sa studentskih i drugih protesta koji su počeli novembra prošle godine ogolilo je svu spremnost režima da fizičkom silom i pritiscima odgovori na rad novinara

Ako se zna da je interesovanje građana za aktivnosti vezane za administraciju uvek visoko na početku i pred kraj nekog takvog procesa, nameće se pitanje da li će sistem za onlajn legalizaciju objekata ponovo „pasti“ pred kraj roka
U Zemunskoj gimnaziji se u fiskulturnoj sali odvalio deo plafona, potvrdili su za „Vreme“ nastavnici ove škole i članovi Saveta roditelja. Niko nije povređen, ali zabrinjava činjenica da je zgrada kompletno renovinara 2022. godine
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve