img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ugrožene vrste

Vratiće se lešinari?

27. decembar 2023, 13:55 N.R.
Foto: Wikipedia
Copied

Populacija beloglavog supa u Srbiji se polako oporavila, a sada ornitolozi imaju plan da vrate i druge vrste lešinara koje su odavde istrebljene otrovima – crnog strvinara i orla bradana

Populacija beloglavog supa u Srbiji se polako oporavila, a sada ornitolozi imaju plan da vrate i druge vrste lešinara koje su odavde istrebljene otrovima – crnog strvinara i orla bradan

Od četiri vrste lešinara, koji su pre više od šezdesest godina živeli na teritoriji Srbije, sada je ostao samo beloglavi sup, čija se populacija polako oporavlja, rekao kaže predstavnik Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Uroš Stojiljković.

Podseća da su u Srbiji nekada boravili crni strvinar, beloglavi sup, bela kanja i orao bradan, ali da su tri od četiri vrste lešinara izumrle zbog kampanja trovanja vukova, koje su bile aktuelne pedesetih i šezdesetih godine prošlog veka.

Ljudi i dalje truju životinje

Iako su te ptice na vrhu lanca ishrane i nemaju prirodne neprijatelje, do njihovog regionalnog nestanka je došlo tako što su se hranile uginulim životinjama, koje su u sebi imale taj otrov, objasnio je Stojiljković.

„Posledice kampanja trovanja živimo i dalje, s obzirom na to da je preostao jedino beloglavi sup, čija se populacija na jugu i zapadu Srbije od devedesetih godina polako oporavlja, zahvaljujući posebnom programu“, naveo je on za FoNet.

Kako je precizirao, na početku devedesetih je ostalo petnaestak parova, a sada ih ima oko 130.

Kampanja trovanja više nema, ali ljudi i dalje veoma neodgovorno koriste otrove, ukazao je Stojiljković. Kaže, ljudi truju šakale i lisice, ali otrov pogađa i druge životinje.

Na uništavanje staništa lešinara u planinskim predelima utiče i izgradnja ski parkova, putne infrastrukture, žičara i vidikovaca. „Takvo ugrožavanje staništa odmah šalje i životinjama poruku da nisu dobrodošle na određenom području i onda one odatle nestaju“, upozorava Stojiljković.

Kako da se oporavi populacija?

Govoreći o planu za oporavak populacije lešinara, on je pomenuo plan povratka crnog strvinara i beloglavog supa na teritoriju istočne Srbije.

„Naši terenski ornitolozi su zabeležili iznad Stare planine čak 11 beloglavih supova i jednog crnog strvinara koji su tu često u preletu, zato što se njihova populacija u Bugarskoj takođe oporavila“, rekao je Stojiljković.

Ornitolozi iz Bugarske vratili su u prirodu crnog strvinara, a sada kreće i veliki evropski projekat gde će u prirodu vratiti i orla bradana. „Treba da obezbedimo što više manjih hranilišta da bi ptice tu ostale i da bi se vratile na ono što je njihovo izvorno stanište“, napominje Stojiljković.

Trenutno se ispituje teritorija istočne Srbije, rekao je on i ocenio da je veoma važno da se u akciju uključe i poljoprivrednici i stočari. Oni imaju animalni otpad, koji ne znaju gde da odlože.

„Sistem kafilerija ili zakopavanja uginulih životinja nije dovoljno dobro organizovan i zato bi organizovanje hranilišta ujedno rešilo i problem stočarima, a bilo bi značajno i za oporavak lešinara“, zaključuje Stojiljković.

 

N.R/FoNet

Tagovi:

Životinski svet Ugrožena vrsta Beloglavi sup
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Uroš Blažić

Masovno ubistvo

04.maj 2026. B. B.

Treća godišnjica masakra u Malom Orašju i Duboni

Uroš Blažić naoružan automatskom puškom i pištoljem u Malom Orašju i Duboni ubio je devetoro mladih ljudi

Tragedija u „Ribnikaru“

03.maj 2026. Tijana Stanić / B. B.

Tri godine od amoka u „Ribnikaru“: Jedno tmurno jutro

Hronologija masovnog ubistva u „Ribnikaru“ i dešavanja koja su usledila

Autobusi

Javni saobraćaj

03.maj 2026. B. B.

Vozila GSP-a „na meti“ bahatih vozača

Vozači GSP-a svakodnevno su izloženi riziku zbog bahatosti pojedinaca

Košutnjak

03.maj 2026. B. B.

Sajt za uvid u izradu Prostornog plana prekoputa Košutnjaka

Prvi put u plansko-urbanističkoj praksi građanima je omogućen neprekidni javni uvid u postupak izrade Prostornog plana područja posebne namene

Tragedija u „Ribnikaru“

03.maj 2026. B. B.

Majka žrtve: Sunovrat srpskog društva počeo „Ribnikarom“, a ne padom nadstrešnice

„Za pad nadstrešnice je lakše upreti prstom i tražiti krivca u vlasti, a u slučaju 'Ribnikar' sve se svelo na patologiju jedne porodice“, smatra Ninela Radičević, majka jedne od žrtava masovnog ubistva u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure