img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Požari u Srbiji

Vlada utvrdila novčane iznose za vlasnike izgorelih kuća u požarima

10. jul 2025, 20:20 M. M.
Požari u Srbiji Foto: Južne vesti/Lj. M.
Najkritičnije je u Topličkom okrugu
Copied

Vlada Srbije donela je uredbu prema kojoj vlasnici oko 170 kuća koje su oštećene i izgorele u požaru mogu da dobiju pomoć od 200.000 do 4.000.000 dinara, u zavisnosti od stepena oštećenja

Vlasnici oko 170 kuća koje su oštećene i izgorele u požarima prethodnih dana od države bi trebalo da dobiju bespovratnu novčanu pomoć, koja će se kretati od 200.000 do 800.000 dinara, predviđeno je uredbom Vlade Srbije, prenela je N1.

Tačan iznos pomoći zavisi od stepena oštećenja. Oni čije su kuće potpuno izgorele mogu da dobiju od tri do četiri miliona dinara.

Kada će im pomoć biti isplaćena – nije precizirano, ali se u uredbi objašnjava postupak prijave i utvrđivanje štete.

Šta piše u uredbi?

Mere utvrđene ovim programom sprovode se na delu teritorije Republike Srbije u jedinicama lokalne samouprave obuhvaćenim Odlukom o proglašenju elementarne nepogode, koju je Vlada donela na sednici održanoj 10. jula 2025. godine za sledeće jedinice lokalne samouprave: gradovi Prokuplje, Kruševac, Čačak, Kragujevac i Bor i opštine: Bojnik, Lebane, Ivanjica,

„Tokom juna, a posebno u periodu između 7. i 9. jula 2025. godine, zabeležene su ekstremno visoke temperature praćene udarima vetra orkanske jačine koje su pogodovale nastanku, širenju i razbuktavanju požara velikih razmera“, navodi se u Uredbi o utvrđivanju državnom programa pomoći i obnove izgorelih i oštećenih porodičnih stambenih objekata u svojini građana usled dejstva požara u junu i julu 2025.

Lokalne samouprave procenile su da je u požarima proteklih dana oštećeno oko 170 stambenih objekata u vlasništvu građana.

Koliki iznos pomoći će dobiti vlasnici oštećenih i uništenih kuća, zavisi od kategorije oštećenja.

Potpuno uništene kuće

Naime, prema Uputstvu o jedinstvenoj metodologiji za procenu šteta od elementarnih nepogoda, na koju se poziva i ova uredba, u šestu kategoriju oštećenja spadaju „zgrade kojima je razoren konstruktivni sistem ili su porušene“.

To znači da bi građani kojima je požar potpuno uništio kuće, od države trebalo da dobiju od tri do četiri miliona dinara bespovratne pomoći, u zavisnosti od broja članova domaćinstva.

Uredba predviđa pomoć od:
– 3.000.000 dinara, za domaćinstva od jednog do dva člana;
– 3.500.000 dinara, za domaćinstva od tri do četiri člana;
– 4.000.000 dinara, za domaćinstva od pet i više članova.

Pod razorenim sistemom masivnih konstrukcija podrazumeva se „oštećenje svih nosećih zidova u pojedinim etažama i njihovo delimično rušenje. Ovde spadaju i manje zgrade izgrađene od materijala koji se ne smatra masivnom konstrukcijom (zidovi bez maltera, ćerpič i sl.)“.

Oštećene kuće, ali neuništene u potpunosti

Kada je reč o pomoći građanima kojima požar nije u potpunosti uništio kuće (oni van šeste kategorije), novac će se isplaćivati u zavisnosti u kojoj od pet kategorija oštećenja se nalaze.

Tako je predviđeno davanje bespovratnih novčanih sredstava:
1) za prvu kategoriju oštećenja – 200.000 dinara;
2) za drugu kategoriju oštećenja – 300.000 dinara;
3) za treću kategoriju oštećenja – 400.000 dinara;
4) za četvrtu kategoriju oštećenja – 500.000 dinara;
5) za petu kategoriju oštećenja – 800.000 dinara.

Kojoj kategoriji pripada oštećenje građani mogu da pronađu na sajtu Parvno informacionog sistena u Uputstvu o jedinstvenoj metodologiji za procenu štete od elementarnih nepogoda.
Prema pomenutom Uputstvu, oštećenja se mogu svrstati u pet kategorija.

Prva kategorija

„Prvoj kategoriji pripadaju zgrade sa manjim oštećenjem krovnog pokrivača, opšava, maltera, stakla i dimnjaka. Pod manjim oštećenjem podrazumeva se oštećenje manjih površina krovnog pokrivača; pojave manjih pukotina na omalterisanim površinama – delimično opao malter; delimično popucala stakla i oštećen dimnjak. Kod poplava, u prvu kategoriju bi se uvrstile zgrade sa manjim oštećenjem, a koje su pod vodom bile 24 h. Pod manjim oštećenjem podrazumevaju se manja oštećenja maltera, stolarije i stakla, kao i podne obloge“, stoji u Uputstvu.

Druga kategorija

Prema Uputstvu „ovde spadaju zgrade koje su znatno oštećene. Pod znatnijim oštećenjem podrazumeva se: oštećenje veće površine krovnog pokrivača, opšivača, stakla, rušenje dimnjaka i pojava znatnijih površina ispucalog i opalog maltera sa zidova i tavanica, kao i pojava manjih pukotina u nosećim zidovima i mnogih pukotina u pregradnim zidovima“.

Treća kategorija

Treća kategorija „obuhvata zgrade sa većim oštećenjem krovne konstrukcije (kod kosih krovova), zidova, ispune, kalkanskih (zabatnih) zidova, nazitka, venaca i pregradnih zidova i stolarije“.

Objašnajva se da pod većim oštećenjem podrazumeva „veće oštećenje, odnosno deformisanje nosećih elemenata krovne konstrukcije (vešaljke, stolice, rožnjače i rogovi), manje pukotine u armiranim betonskim stubovima, veće rušenje pojedinih pregradnih zidova, nazitka, venaca i pojava većih pukotina na navedenim delovima zgrade; veće oštećenje pojedinih delova stolarije i deformisanje položaja stolarije“.

„U kategoriju zgrada oštećenih poplavom mogu se svrstati zgrade sa većim oštećenjem koje su pod vodom bile 24 h ili duže. Pod većim oštećenjem podrazmeva se oštećenje fasade zgrade, veće deformacije stolarije, ispucao i opao malter sa zidova i tavanica, oštećenje zidova u trenutkuk nailaska bujice, kao i razna oštećenja instalacija“, navodi se u Uputstvu.

Četvrta kategorija

U četvrtu kategoriju „spadaju zgrade sa obimnijim oštećenjem stubova i krovne konstrukcije (kod kosih krovova), zidova ispune i pregradnih zidova, kao i instalacija. Pod obimnijim oštećenjem stubova podrazumevaju se brojne pukotine, a kod krovne konstrukcije podrazumeva se rušenje pojedinih njenih delova, odnosno njeno izrazito deformisanje“.

„Pod obimnijim oštećenjem zidova ispune i pregradnih zidova podrazumeva se delimično rušenje većeg broja tih zidova, rušenje i velike deformacije. Pod oštećenjem instalacija podrazumeva se oštećenje koje onemogućava funkcionisanje instalacije usled kvarova nastalih kao posledica zemljotresa“, piše u Uputstvu.

Peta kategorija

„Ovde spadaju zgrade kod kojih je došlo do oštećenja ili deformacija pojedinih konstruktivnih elemenata, uz pojavu oštećenja iz prethodne kategorije, kao i oštećenja instalacija. Pod pojmom oštećenja konstruktivnih elemenata podrazumeva se oštećenje ili deformacija noseće konstrukcije pojedinih stubova sa dijagonalnim pukotinama, pukotine na čvorovima konstrukcija i druga oštećenja konstrukcija koja se mogu sanirati. Pojave navedenih oštećenja odnose se i na vertikalne komunikacije (stepeništa i liftovi)“, stoji u Uputstvu.

Kako se prijavljuje šteta?

„Postupak za pružanje pomoći pokreće se prijavom štete u skladu sa Zakonom o obnovi nakon elementarne i druge nepogode“, navodi se u novoj uredbi.

Ovaj zakon kaže da jedinica lokalne samouprave „bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od proglašenja prestanka elementarne i druge nepogode, poziva građane da prijave nastalu štetu u roku koji ne može biti kraći od 15 ni duži od 60 dana od dana objavljivanja poziva”.

Izuzetno, u slučaju sprečenosti, prijava štete se može izvršiti u roku od 15 dana od dana prestanka sprečenosti, a najkasnije u roku od šest meseci od dana objavljivanja poziva, stoji u zakonu.

Procena štete

Kada je reč o proceni štete, zakon predviđa da jedinica lokalne samouprave „bez odlaganja obrazuje potreban broj komisija koje vrše procenu štete nastale nakon elementarne i druge nepogode na stvarima građana“…

U upravo usvojenoj uredbi predviđa se da Ministarstvo za javna ulaganja „vrši verifikaciju procene štete, koju su izvršile komisije koje je obrazovala jedinica lokalne samouprave, u skladu sa Zakonom”.

„Po prijavi štete, izvršenom utvrđivanju, proceni i verifikaciji štete organ jedinice lokalne samouprave nastavlja postupak za utvrđivanje prava na državnu pomoć, pozivom stranci da se izjasni o verifikovanom zapisniku o proceni štete i drugim relevantnim okolnostima od značaja za utvrđivanje prava na državnu pomoć. Prvostepeno rešenje o pravu na pomoć, po sprovedenom postupku, primenom kriterijuma i merila iz ovog državnog programa pomoći i obnove, donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave i dostavlja ga podnosiocu zahteva”, stoji u uredbi.

Podnosilac zahteva može da se žali protiv prvostepenog rešenja – žalba se podnosi Komisiji za utvrđivanje štete od elementarnih nepogoda koja donosi konačno rešenje.

Protiv konačnog rešenja može se pokrenuti upravni spor.

Protiv odluke Upravnog suda može se podneti zahtev za preispitivanje sudske odluke Vrhovnom sudu.

Isplata će biti kad Ministarstvu stigne konačno rešenje

„Ministarstvo za javna ulaganja će po prijemu konačnih rešenja o državnoj pomoći vršiti isplatu primaocu pomoći na njegov tekući račun naveden u prvostepenom rešenju jedinice lokalne samouprave koje se dostavlja ministarstvu”, navodi se u uredbi.

Vlada Srbije je procenila da su potrebna sredstva za sprovođenje ove uredbe 600 miliona dinara.

Izvor: N1

Tagovi:

Novčana pomoć Požari Požari u Srbiji Vlada Srbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Pretplata

31.jul 2025. R.V.

Dvobroj „Vremena“ i veliki letnji popust!

Pretplatite se na „Vreme“ do polovine avgusta i platite barem 20 odsto manje. U zla vremena po novinarstvo, redakcija polaže nade u svoje čitaoce

Ilustracija: Studentski protesti traju mesecima

Upis na fakultete

31.jul 2025. M. M.

„Skandalozno“ pitanje na prijemnom ispitu: „Koji su zahtevi blokadera?“

Glavni skandal u prorežimskim medijima trenutno je pitanje koje je brucoše sačekalo na prijemnom ispitu na Filozofskom fakultetu u Beogradu: „Koji su zahtevi studenata u blokadi?“

Novi broj „Vremena“

Dvobroj „Vremena“

31.jul 2025. D.L./F.M./N. R.

Pad Krajine: Trideset godina u istoj koloni

Tri decenije od „Oluje“ i pada Krajine, mnogi prognanici nikada nisu zapravo napustili onu kolonu. Kako je to bilo i kako je danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Od kada je najavljeno potencijalno rušenje Beogradskog sajma, stručnjaci upozoravaju na posledice koje će osećati i naredne generacije

Proširenje Beograda na vodi

30.jul 2025. M. M.

Vlast ipak odustala od potpunog rušenja Sajma: Hale 2 i 3 ostaju, menja se namena

Nadležna komisija donela je odluku da Hale 2 i 3 Beogradskog sajma ipak budu sačuvane, uprkos prvobitnoj odluci da budu porušene u svrhe proširenja Beograda na vodi

Upis na fakultet

30.jul 2025. M. L. J.

Ministrovanje Dejana Vuka Stankovića: Kako sa maksimalnim brojem bodova ne možeš da upišeš fakultet

U Srbiji je od ove godine nemoguće studirati dva fakulteta, ako drugi upisujete godinu dana kasnije, čak i na samofinansiranju

Komentar
Razaranje identita Beograda
Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure