
Sećanje na „Oluju”
Nakon „Oluje”: Devojčice iz budućnosti
„Oluja” se danas obeležava i kao progon i kao oslobođenje, dan za tugu i dan za slavlje. Sada kad više nisam ona mala Maja u Rumi koja nema ništa, znam vrednost vlastite istine
Veran Matić, novinar i humanitarac, angažovao se da pomogne porodicama žrtava majskih tragedija od pre dve godine. Sada za „Vreme” priča o svim ožiljcima društva koje vlast nije shvatila ozbiljno
Prošlo je dve godine od masovnih ubistava u OŠ „Vladislav Ribnikar” i Duboni i Malom Orašju, šest meseci od pada nadstrešnice. Niko nije prihvatio odgovornost, a delovanje režima svelo se na odbranu sopstvenih fotelja.
„U svakom od ovih slučajeva, samo smo u narednom danu – još traju 4. i 5. maj i 2. novembar. Političke elite, kao i društvene koje su prvenstveno vezane za vlast, odbile su da se ozbiljno bave tim temama, kao da je reč o izolovanim incidentima. Znali smo da postoji visok stepen neodgovornosti, ali sada je to pokazalo svoje nesagledive razmere”, govori Veran Matić u intervjuu za „Vreme” koje je na kioscima od četvrtka 8. maja.
Država bez punkta za pomoć porodicama
U pomoći porodicama žrtava u ranjenih, država nije mnogo uradila, a Matić kaže da nije postojao nikakav punkt koji bi pomogao porodicama, bilo da je reč o ekonomskim problemima, zdravstvenim, psihološkim…
„Sećam se da smo u jednom trenutku, kada smo shvatili da su žrtve Dubone i Malog Orašja potpuno zapostavljene, Saša (Mirković) i ja odlučili da odemo tamo, na svoju ruku, i pozvao sam kabinet premijerke, kako bih pitao za telefone porodica, a oni su mi rekli ‘mi to nemamo‘. Uspeli smo da dođemo do kontakta, odemo tamo, sa inicijalnom idejom da se roditelji ubijene dece iz ‘Ribnikara‘ i iz Dubone i Malog Orašja sretnu, da u tome, kroz zajedničko žalovanje, nađu snagu za iskorak. To se i dogodilo, što je bio jako potresan, katarzičan momenat”, govori Matić.
Do tada nije bio svestan o, kako kaže, kakvom se paklu radi, te kolika je tim ljudima pomoć potrebna.
„Ali to je uopšte slika odnosa prema žrtvama ovde, prema žrtvama iz ratova devedesetih, veteranima… Nepravda je ugrađena u sistem, i to prema najugroženijima. Tako je i sada – majka ubijenog u padu nadstrešnice morala je pre nekoliko dana da napusti zemlju”, govori Matić.
Suočavanje s prošlošću i koreni nasilja
Ako ne dođemo do ozbiljnog suočavanja sa prošlošću, sa snažnim programom stvaranja nenasilnog društva, promene će imati kratak rok trajanja, kaže Matić.
Govoreći o ukorenjenosti nasilja, Matić kaže da je sistem koji je uspostavio Slobodan Milošević devedesetih postavio toliko jake temelje da oni vladaju i danas.
„Ti temelji su vezani za centre moći, koji su opet vezani za tajne službe. Mi imamo niz paravojnih formacija, koje je formirao DB za vreme ratova, i zastrašujuće je šta je rađeno već prve godine rata na prostorima bivše Jugoslavije. Počinioci tih zločina ovde se slave kao heroji, iako su neki od njih odslužili svoje kazne, a percepcija političkih elita je da su te kazne bile nepravedne”, kaže Matić za „Vreme”.
Kako dodaje, bez razumevanja zla koje je činjeno u našoj neposrednoj istoriji u poslednje tri, četiri decenije, oduživanje žrtvama, bilo bi parcijalno i licemerno.
„Zakasnilo se i za ono što se dogodilo pre šest meseci, sve sada je nadoknada”, kaže Matić u intervjuu za „Vreme” koje je na kioscima od četvrtka 8. maja.
Ovde se možete prijaviti na štampano i digitalno izdanje.
„Oluja” se danas obeležava i kao progon i kao oslobođenje, dan za tugu i dan za slavlje. Sada kad više nisam ona mala Maja u Rumi koja nema ništa, znam vrednost vlastite istine
Najniže temperature danas od 12 do 21, a najviša od 27 stepeni na severozapadu i zapadu, do 35 stepeni na jugoistoku Srbije
Opština Raška će platiti 20.000 evra za koncert Jelene Karleuše, a Aleksinac 10.000 evra za nastup Saše Kovačevića. Ovo nije priča o honorarima estradnih zvezda, već o rasipnosti onih na vlasti po opštinama Srbije
Posle brojnih primedbi građana i stručne javnosti Urbanistički zavod je rešio da hale 2 i 3 Beogradskog sajma neće biti porušene. Poslednju reč, međutim, ima Komisija za planove
Američka kompanija Palantir razvila je softver za posve novu dimenziju elektronske špijunaže. Takvu distopijsku predstavu o totalnoj kontroli imali su do sada samo najmaštovitiji pisci SF romana
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve