

Niš
Sprega režima i medija: Gradska toplana plaća „niškom Informeru“ milione
Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara




Srbija beleži rekordan broj dijagnoza velikog kašlja poslednjih godina, bolesti koja po decu može biti fatalna. “Za infekcije sprečive vakcinacijama važno je da stanovništvo bude vakcinisano”, kaže za "Vreme" epidemiolog Zoran Radovanović
U toku je sezona slinavih noseva, gripa i drugih bolesti. Ali, u Srbiju se vratio i veliki kašalj, bolest koja je do sada mogla biti iskorenjena. Ta zarazna bolest koju izaziva bakterija poznata je i kao “magareći kašalj”.
Od početka godine završno sa prvom nedeljom decembra u Srbiji je registrovano 458 slučajeva velikog kašlja.
Kako za “Vreme” upozorava epidemiolog Zoran Radovanović, to je broj utvrđenih slučajeva, a stvarni je veći. Jer ili se ljudi ne jave lekaru ili im nije postavjlena tačna dijagnoza ili im pak nije popunjena prijava o obolevanju.
Velikim kašljem mogu se zaraziti i odrasli. Međutim, Radovanović naglašava da, ukoliko roditelji ne vakcinišu svoje dete, kod malih pacijenata je moguć i smrtni ishod što se i dešavalo u Srbiji u prethodnim godinama.
“Zaražavanje odraslih je neminovnost, ali je važno da se zaštite odojčad i mala deca, jer među njima infekcija može da se završi fatalno”, upozorava Radovanović.
Pojava velikog kašlja u Srbiji
U prvoj deceniji ovog veka prijavljivanje velikog kašlja u Srbiji svodilo se na niske dvocifrene brojeve, kaže Radovanović i dodaje da je to posledica dobrog obuhvata vakcinom, ali u većoj meri i odsustva aktivnog traganja za obolelima.
Dalje objašnjava da, kada je u Vojvodini uveden aktivni nadzor nad ovom bolešću, u javnosti se predstava o učestalosti velikog kašlja izmenila. Te je tako 2018. godine prijavljen 351 bolesnik u celoj zemlji, od kojih je 300 poticalo sa područja Pokrajine.
Ove godine učestalost obolevanja od velikog kašlja je dostigla rekord, a prema rečima našeg sagovornika takav skok odlikuje i druge infekcije disajnih organa.
“Razlog su izolacija, fizičko razdvajanje, nošenje maski i slične mere sprovođene zbog pandemije kovida. Od početka 2020. godine povećana je i populacija osetljivih grupa, tako da je porast obolevanja bio neminovan”, naglašava on.
Međutim, iz ovog razloga brojnije su i druge respiratorne infekcije. Pa tako Radovanović kaže da tekući, deveti talas kovida traje još od avgusta, te da se narednih sedmica očekuje i dodatni porast broja zaraženih.
“Na pomolu je i epidemijski talas sezonskog gripa.”
Prevencija – vakcinom
Najznačajniji način prevencije jeste imunizacija. Kako se navodi na sajtu Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, vakcine kod velikog kašlja se obično daju u kombinaciji sa vakcinama protiv difterije i tetanusa.
“Za infekcije sprečive vakcinacijama važno je da stanovništvo bude vakcinisano”, kaže Zoran Radovanović i dodaje da su tom merom iskorenjene mnoge zarazne bolesti poput velikih boginja, malih boginja i drugih, ali i eliminisane su difterija, tetanus, kao i svedene na minimum neke bolesti poput velikog kašalja.
Objašnjava i da se vakcinacija odojčadi sprovodi sa navršenih šest ili osam sedmica života, a da se u tom kritičnom periodu od dolaska iz porodilišta do davanja prve doze vakcine odojče u mnogim razvijenim zemljama štiti tako što se vakcinišu svi odrasli ukućani.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara


Srbija će, po svemu sudeći, dobiti novi univerzitet sa imenom „Sveti Sava“, a osnivaju ga Vlada i SPC. Kada će, gde i s kojim tačno ciljem ova nova visokoškolska ustanova biti osnovana, zasad nije poznato


Televizija je u Srbiji dominantan medij koji gleda čak 96,7 odsto ispitanika, ali je kredibilnim izvorom informacija smatra samo 36,9 odsto. Štampu nikada ne čita čak 77,4 odsto građana, dok je svakodnevno prati svega 1,3 odsto. Kojim medijima građani veruju, kako utiču na njih i da li uspevaju da prepoznaju štetne sadržaje


Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet


Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve