img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mediji

U Srbiji od početka godine već 50 zabeleženih napada na novinare

28. март 2024, 14:43 DW
Nebezbedan rad novinara u Srbiji Pexels / Brett Sayles
Nebezbedan rad novinara u Srbiji
Copied

Uvrede, zastrašivanja, pretnje, pa čak i fizički nasrtaji na novinare u Srbiji ne prestaju. Na meti napada su zbog izveštavanja, iznošenja mišljenja i stavova, ali ponekad i samo zato što su – novinari

Poslednji izveštaj Nezavisnog udruženja novinara Srbije pokazuje da je indeks bezbednosti dodatno opao u 2023. godini, a u 2024. već je zabeleženo 50 novih napada, piše Dojče Vele.

„Od početka godine smo zabeležili 17 pretnji i ako se ovim tempom nastavi, za dva meseca ćemo premašiti broj od 20-30 ozbiljnih pretnji koje obično beležimo na godišnjem nivou“, objašnjava NUNS-ov pravnik i istraživač Rade Đurić.

Osim statistike, menja se i model napada. Slučajevi novinarki Televizije N1 Vanje Đurić i Ksenije Pavkov, kao i poslednji napadi na novinare i predstavnike Nezavisnog društva novinara Vojvodine Ane Lalić i Dinka Gruhonjića, pokazuju da su individualni napadi mnogo intenzivniji i organizovaniji.

Tako je, primera radi, montirani snimak govora Ane Lalić i Dinka Gruhonjića prvo pokrenuo komentare na društvenim mrežama, potom je emitovan na televiziji s nacionalnom frekvencijom, a u napade su se uključili i predstavnici vladajuće partije, da bi situacija kulminirala zahtevima studentskih predstavnika da Gruhonjić bude izbačen s fakulteta na kom je zaposlen i ispisivanjem grafita na ulazu u zgradu u kojoj živi.

Nekažnjivost ohrabruje napade

Predsednica Evropske federacije novinara Maja Sever smatra da su odgovorni za takvu situaciju politički autoriteti koji, umesto da smiruju situaciju, dodatno raspiruju vatru, pa onajln-hajke, umesto uobičajena dva do tri dana, sada traju mnogo duže i ne zna se gde im je kraj.

„Je li normalno živeti na način da ti neko napiše da će te silovati ili zaklati? Je li normalno živeti da ne znaš šta te čeka kad ujutro izlaziš iz svog stana? Nije jedan novinar ili novinarka u egzilu iz Srbije. Nekoliko ljudi je, ili u egzilu, ili ide u egzil, ili je nedavno bio u egzilu, zbog pretnji koji su prešle granicu i postale zaista ugrožavajuće za život tih ljudi i njihovih porodica“, kaže Sever za DW.

S druge strane, brojni mehanizmi koje je država uspostavila poslednjih godina ne daju opipljive rezultate, pokazuju NUNS-ove analize. Ključni razlozi za to su mali broj tužilaca i to što policija ne sarađuje.

„Znam da policajac zapravo neće uopšte da postupi po nalogu, iako mu tužilac kaže da postupa. Nego on zove svog pretpostavljenog koji mu kaže da postupi ili ne postupi po nalogu. I onda recimo Pavla Bihalija ne mogu šest meseci da nađu da uzmu izjavu“, kaže Đurić.

Sve manjkavosti sistema pokazale su se na slučaju Dinka Gruhonjića, veruje Maja Sever, kome policija nije obezbedila zaštitu, niti pokušala da spreči počinioce koji su dva puta ispisali grafit na ulazu u njegovu zgradu.

„Jasno je da nema prave odluke, političke volje koje će se spustiti na nivo izvršne vlasti da se ti ljudi zaštite. Taj slučaj koji pratimo ovih dana, upravo poručuje: Ne, niste sigurni, ne, institucije neće stati iza vas i zaštititi vas. I naravno da će i kod drugih koleginica i kolega izazvati dodatnu nesigurnost, što u konačnici može samo da šteti građanima, jer tako nesigurni novinari ne mogu slobodno da rade“, dodaje Sever.

Novinari odustaju

A novinari na pretnje već počinju da sležu ramenima. Rade Đurić kaže da i najuporniji novinari odustaju od prijavljivanja, zato što ne vide efekte.

„Jedna koleginica mi je rekla da ona više kroz taj proces viktimizacije ne želi da prolazi. Jer, ako se i postigne neka osuđujuća presudu, to su uglavnom sporazumi o priznanju krivice. Ali, i kad se prizna nešto, oštećeni ne dobija informaciju da je ovaj stvarno priznao. I niko novinara ne pita da li je kao oštećeni zadovoljan time što je počinilac priznao“, dodaje Đurić.

Prema podacima tužilaštva, 60 odsto slučajeva napada na novinara koji su se desili od 2016. do 2024. je procesuirano. Predsednik komisije za istraživanje ubistva novinara Veran Matić kaže i da se broj presuda iz godine u godinu polako povećava.

„U prošloj godini, od 75 otvorenih slučajeva koje je evidentiralo tužilaštvo, devet je presuda, dakle osuda na određene kazne. Ali, postoji veliki broj prijava koje se tretiraju kao rešene i kada tužilaštvo odbaci prijavu. Međutim, imamo i drugi pozitivan trend, a to je da se smanjuje broj tih odbačaja“, kaže Matić za DW.

On objašnjava da je jedan od razloga za lošu statistiku i suženo tumačenje zakona prema kom se kao pretnje tretiraju samo one direktne, a počinioci su to naučili i koriste druge jezičke konstrukcije kako bi to izbegli.

„Zbog toga smo mi pokrenuli pre dve godine inicijativu za izmenu krivičnog zakonika, kako bi se proširile i indikacije za ugrožavanje bezbednosti novinara, uveli nove termini, nove definicije ugrožavanja bezbednosti, kako bi sudije dobile preciznije zakone po kojima mogu suditi nasilnicima“, dodaje Matić.

Pogledi opet uprti u EU

Država još jedino reaguje na pritiske spolja. Poslednje slučajeve napada na novinare osudile su brojne međunarodne organizacije. Evropska federacija novinara ponudila je i sastanak predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, predsednici Skupštine Ani Brnabić i predstavnicima resornog ministarstva.

„Ono što bih ja mogla u razgovoru s političkim funkcionerima u Srbiji, jeste da zaista ponudim nekakva konkretna evropska iskustva, mehanizme zaštite, očekivanja. Ali – ni pisma, ni razglednica, kako bismo mi rekli. Nikakvog odgovora“, kaže Sever.

Pritisak bi mogao da dođe i od Evropske unije koja je pre dva dana usvojila poseban Evropski zakon o slobodi medija koji ima za cilj da reguliše najosetljivije tačke na evropskoj medijskoj sceni.

„Srbija, iako nije članica, takođe to mora da prepozna i uvažiti kao znak. Nadam se da će Evropa imati dovoljno snage da i zemlju koja je na putu ka Evropskoj uniji prisili da taj svoj put prilagodi i usaglasi s regulativom koja je donesena na evropskom nivou“, kaže Sever.

„Ali ono što pogotovo vi u Srbiji vrlo dobro znate – sam taj regulatorni okvir nije rešenje problema, ukoliko ne postoji prava politička volja da se on i sprovodi i da se novinarstvo poštuje, uvažava i štiti kao javno dobro koje služi građanima, a ne političarima, njihovim političkim interesima i takmičenjima, što, nažalost, sve više viđamo i kod vas i kod nas, i u drugim evropskim zemljama“, zaključuje predsednica Evropske federacije novinara Maja Sever.

Tagovi:

Bezbednost EU Mediji napadi na novinare NUNS
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.мај 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Anti-SLAPP konferencija

Mediji

27.мај 2025. M.S.

Anti-SLAPP konferencija: Srbija među pet država sa najviše SLAPP tužbi

Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure