img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

Toplotna ostrva u gradovima: Vodite računa o boji automobila

05. septembar 2025, 10:11 Jelena Kozbašić (Klima 101)
Gužva u saobraćaju Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Ilustracija
Copied

Temperature u gradu su više nego u njegovoj okolini zbog manjka zelenila i urbanizacije. A da li ste znali da ovom efektu doprinosi čak i boja vašeg automobila? Nova studija objašnjava u kojoj meri i na koji način

U gradovima širom sveta pojavljuju se toplotna ostrva – urbane sredine koje su toplije od okolnih ruralnih područja. Razlog je jednostavan: manje je zelenih površina koje hlade okolinu, a više zgrada, puteva i druge infrastrukture koje je zagrevaju.

Fenomen nije nov – naučnici ga izučavaju decenijama. Ipak, jedno novo istraživanje donosi iznenađujuće uvide, piše Klima 101.

Nedavno objavljena studija naučnika iz Portugala, Irske i Brazila pokazuje da efektu urbanog urbanih ostrva toplote doprinosi i – boja vašeg automobila tako što podiže živu u termometru u njegovoj blizini i do nekoliko stepeni Celzijusa.

Većina ranijih naučnih radova na ovu temu fokusirala se na ulogu zgrada, puteva i zagađenja vazduha. Međutim, doprinos ogromnog broja vozila u gusto naseljenim urbanim centrima ostrvima toplote nije detaljno ispitan. Sve do sada.

Tokom vrućina, ulazak u parkirani automobil deluje kao ulazak u zagrejanu pećnicu. Novo istraživanje rasvetljava da toplota vozila ne utiče samo na vozače i putnike, već i na okolinu, pojačavajući zagrevanje čitavih naselja.

Kako je sprovedena analiza?

Da bi utvrdili kako automobili učestvuju u zagrevanju gradova, grupa istraživača je, pomoću termometra, merila temperaturu vazduha oko dva automobila nakon dugog, sunčanog dana u Lisabonu.

Oba automobila bila su orijentisana od juga ka severu, ali su se razlikovala po boji: jedan je bio crni, a drugi beli.

Najveće razlike zabeležene su iznad crnog automobila, 20 cm od krova, gde je temperatura bila viša za 3,39 do 3,79 °C od referentne. Kod belog automobila, odstupanja su bila znatno manja, a u nekim delovima je čak bilo i hladnije u odnosu na referentnu temperaturu.

Studija potvrđuje da boja automobila značajno utiče na temperaturu okolnog vazduha. S obzirom na hiljade parkiranih vozila u gradovima, ovaj faktor može pojačati efekat urbanog toplotnog ostrva.

Uprkos tome što je studija inovativna u svom pristupu problemu urbanih ostrva toplote, rezultati suštinski ne treba da nas začude: veći deo spoljašnjosti vozila izrađuje se od tankog sloja metala koji apsorbuje toplotu mnogo brže od asfalta.

Povrh toga, poznato je da tamnije boje apsorbuju više sunčeve svetlosti, dok svetlije boje reflektuju više sunčevog zračenja. Tako crni automobili reflektuju samo oko 5-10% svetlosti, a beli i do 85%.

S tim u vezi, autori studije proračunali su da bi se apsorpcija sunčevog zračenja mogla dramatično smanjiti ako bi svi automobili u gradu bili svetlije boje. Ovo bi u nekim delovima skoro udvostručilo ukupni albedo, odnosno sposobnost materijala da reflektuje svetlost sunca.

Situacija u Beogradu

Beograd, kao najveći i najurbanizovaniji grad u Srbiji, posebno je pogođen efektom toplotnih ostrva. A koliki doprinos ovom fenomenu, kao nevidljivi pojačivač, daju automobili?

Slična analiza za sada nije sprovedena i kod nas, ali imamo podatke koji bi mogli da nam daju okvirnu sliku.

Prema JKP Parking servisu, na teritoriji deset beogradskih opština nalazi se preko 36.000 parking mesta u zoniranom području, a vozačima je na raspolaganju i oko 9.250 parking mesta u garažama i na parkiralištima.

Međutim, stvarni broj parkiranih vozila daleko je veći jer se parkira i na privatnim parkinzima, u tržnim centrima i drugim prostorima. Zaključno sa 2024. godinom, broj registrovanih automobila u Beogradu iznosio je 714.995, pokazuje izveštaj Republičkog zavoda za statistiku.

Mada su boje vozne flote manje uhvatljive, određeni utisak možemo dobiti na osnovu globalnih podataka.

Izveštaj nemačke kompanije BASF, jednog od najvećih proizvođača boja za automobile, kaže da su u Evropi, Bliskom istoku i Africi najpopularniji beli automobili (27% vozne flote), a zatim sivi (22%) i crni (20%). Mada ovo svakako nije namerna strategija protiv toplotnih ostrva, svetlije boje mogu indirektno doprineti smanjenju efekta.

Beograd sve snažnije oseća posledice urbanih toplotnih ostrva – tropske noći postaju sve učestalije, posebno u centralnim delovima grada, gde ih je između 40 i 50 godišnje, mnogo više nego u zelenim i prigradskim područjima. Dodatni izazov je što se posledice toplotnih ostrva i klimatskih promena međusobno pojačavaju, stvarajući začarani krug.

Prva mapa toplotnih ostrva u glavnom gradu jasno je ukazala na najkritičnije tačke poput Novog Beograda i centra grada. Ovo nisu samo gusto izgrađeni i naseljeni krajevi, već i krajevi sa mnogo parkiranih auta što dodatno doprinosi toploti.

Tagovi:

toplotna ostrva Ekologija Automobili
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Tržni centar Galerija

Hronika

17.novembar 2026. I. M.

Sedmoro dece teško povređeno u padu sa pokretnih stepenica u tržnom centru „Galerija“

Desetoro dece povređeno je u tržnom centru „Galerija" nakon pada sa pokretnih stepenica. Prema informacijama Hitne pomoći, sedmoro dece zadobilo je teške povrede

Pilot Vojske Srbije poginuo u padu aviona

Hronika

17.novembar 2026. B. B.

Pilot Vojske Srbije poginuo u padu aviona

Reč je o avionu "Mig-29", koji je pripadao 204. vazduhoplovnoj brigadi stacioniranoj na aerodromu u Batajnici

Vesti

16.novembar 2026. M.T.

Strazbur: Srbija nije zaštitila romskog dečaka od napada u Valjevu

Sud u Strazburu utvrdio je da Srbija nije zaštitila devetogodišnjeg romskog dečaka koji je 2016. u Valjevu ošamaren zbog sviranja harmonike. Inicijativa A 11 kaže da slučaj ukazuje na obrazac nekažnjivosti rasno motivisanih napada na Rome

mediji

Vesti

16.novembar 2026. A.M.

Kako Media Daily nominuje „najbolje sajtove u regiji”

Među 20 nominovanih portala Media Daily za najbolji regionalni portal našlo se i sedam iz Srbije, uključujući medije koje finansira Telekom

Direktor „Jovine“ gimnazije Radivoje P. Stojković

Vesti

16.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Direktor Jovine gimnazije razrešen dužnosti

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković potpisao je rešenje o razrešenju Radivoja Stojkovića sa mesta direktora novosadske Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“, saznaje „Vreme“

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure