img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Saobraćaj

Sve veći broj nesreća zbog vožnje pod dejstvom droge

19. jun 2024, 13:30 B. B.
Foto: Tanjug/Miloš Milojević
Copied

U ovoj godini drastično je porastao broj saobraćajnih nesreća koje su izazvali vozači pod dejstvom psihoaktivnih supstanci. Vozač ne mora da se povinuje zahtevu policije da ga testira na licu mestu, ali će onda u nadležnoj zdravstvenoj ustanovi morati da da uzorak krvi

Vozač automobila bez vozačke dozvole i pod dejstvom psihoaktivih supstanci oborio je u utorak uveče u Mileševskoj ulici na Vračaru majku koja je gurala kolica sa detetom, i to na pešačkom prelazu. Majka i dete su lakše povređeni, piše Radio-televizija Srbije.

To je samo još jedna u nizu velikog broja saobraćajnih nesreća koje su izazvali vozači koji su vozili drogirani. Prema podacima Uprave saobraćajne policije od januara do maja ove godine bilo ih je oko 1500, što je za trećinu više nego prošle godine.

U psihoaktivne supstance se ubrajaju droge i lekovi koji utiču na sposobnost vozača, na njegovu percepciju, koordinaciju, vreme za koje će reagovati i način na koji odlučuje u situaciji u kojoj se zatekne u saobraćaju.

Testiranje se može odbiti, ali…

Ukoliko policija zbog načina vožnje ili tokom rutinske kontrole zaustavi vozača i zahteva od njega da se testira na psihoaktivne supstance, vozač ne mora da se povinuje takvom zahtevu, ali to ne znači da neće biti testiran.

Advokat Aleksandar Aleksić kaže za „Vreme“ da u slučaju da vozač odbije testiranje na licu mesta policija može da ga privede po nalogu tužilaštva u bolnicu, odnosno u nadležnu ustanovu kako bi se iz uzorka krvi utvrdio stepen alkoholisanosti i prisustvo nedozvoljeih supstanci, odnosno narkotika.

„Ako pre vožnje vozač konzumira alkohol ili opojne droge ili druge nedozvoljene supstance obično se događa da njegove psihofizičke sposobnosti ne odgovaraju potrebnim reakcijama vozača u saobraćaju, da su mu reakcije nekotrolisane i zakasnele, čime se dovode u opasnost ostali učesnici u saobraćaju, posebno pešaci, i delimično ili potpuno se gube sposobnosti opažanja znakova i semafora“, kaže Aleksić.

On navodi da veštaci saobraćajnih nezgoda kao vreme reakcije prosečnog čoveka uzimaju jednu sekundu, da profesionalni vozači Formule 1 mogu da reaguju već posle 0,5 ili 0,6 sekundi, dok čoveku koji je pod dejstvom narkotika ili alkohola vreme reakcije može da bude značajno produženo.

„Na primer, pri brzini od 50 kilometara na sat, vozaču koji ugleda prepreku na putu ili pešaka koji pretrčava put na udaljenosti od 30 ili 40 metara, potrebno je ne više od 32 metra da zaustavi tehnički ispravno vozilo, a pri brzini od 40 kilometara na sat 25 metara, u zavisnosti od starosti vozila i kočnica. Ukoliko je vozač pod dejstvom narkotika nezgodu ne može da izbegne pravoremenom reakcijom, odnosno do nezgode obično dolazi jer vozač reaguje sa zakašnjenjem“, kaže Aleksić.

Novčane kazne, kazneni poeni, pa čak i zatvor

Zakonske sankcije za odbijanje testiranja na psihoaktivne supstance su novčana kazna do 120.000 dinara, 14 kaznenih poena, oduzimanje vozačke dozvole na osam meseci, a alternativno to može da bude zatvorska kazna od 30 dana.

Kazne za pozitivan test na psihoaktivne supstance su isključenje vozača iz saobraćaja na 24 sata, zadržavanje u službenim prostorijama policije do 12 sati, novčana kazna od 20.000 do 40.000 dinara ili zatvor do 30 dana, osam kaznenih poena i zabrana upravljanja motornim vozilom na najmanje šest meseci.

Foto: Tanjug/Tanja Valič
Foto: Tanjug/Tanja Valič
Foto: Tanjug/Tanja Valič

Testiranje na licu mesta i u zdravstvenoj ustanovi

Testiranje na drogu podrazumeva uzimanje uzorka pljuvačke, a testovima se može detektovati prisustvo amfetamina, kanabisa, kokaina, metamfetamina, opijata, metadona i benzodijazepina.

Za testiranje na psihoaktivne supstance koristi se Dreger dragtest 5000 (Dräger DrugTest 5000), kada se vozač testira na pljuvačku, a postoji i stručna analiza koja podrazumeva analizu krvi i urina vozača.

Prilikom analize Dregerom vozaču se daje mali uređaj, sličan pamučnom brisu, koji se stavlja u usta ispod desni, gde je koncentracija najveća. Uređaj se zatim stavlja u Dreger, a za rezultate treba sačekati oko 10 minuta. Taj test je pouzdan za detekciju prisustva nekih droga u pljuvački, ali može da bude osetljiv i na određene faktore kao što su nedavna konzumacija hrane ili pića.

Zabeleženi su slučajevi da su rezultati Dregera bili pogrešni, a takvi, incidenti, iako su retki, ističu pravo vozača da osporavaju rezultate testiranja. Vozači imaju pravo da na licu mesta, odmah nakon dobijanja rezultata, zatraže dodatno laboratorijsko testiranje ako veruju da je rezultat testa na Dregeru pogrešan.

To pravo omogućava vozačima da se zaštite od nepravednih optužbi i sankcija zbog pogrešnih rezultata testiranja.

Stručni pregled obavlja se u laboratoriji u zdravstvenoj ustanovi, a vreme potrebno za dobijanje rezultata može da varira u zavisnosti od laboratorijskih procedura i vrste testa. Takvi testovi su veoma pouzdani za detekciju prisustva psihoaktivnih supstanci, s obzirom na to da se radi o detaljnoj laboratorijskoj analizi.

Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima jasno ukazuje na to da je vožnja pod dejstvom psihoaktivnih supstanci ne samo ilegalna, već i izuzetno opasna, sa ozbiljnim posledicama za vozača i okolinu.

Tagovi:

Saobraćaj Kazne Saobraćajna nesreća droge Vozači
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Pruga

Hronika

22.februar 2026. K. S.

Železnička tragedija u Rakovici: Kobna „lakat krivina”

Tridesetogodišnja žene stradala je na pruzi u Rakovici kod takozvane „lakat krivina“, na čiju nebezbenos meštani godinama upozoravaju

Novi protest zbog izgradnje akvarijuma

Beogradski akvarijum

22.februar 2026. K. S.

Protest zbog akvarijuma: Građani na ulici, park pod policijskom zaštitom

Građani koji se protive izgradnji akvarijuma u parku Ušće okupili su se u nedelju ispred Prvog osnovnog suda u Beogradu, dok je policija u opremi za razbijanje demonstracija obezbeđivala ograđeni deo parka i sprečava prilaz sa više strana

Regruti Vojske Srbije stoje u uniformama

Vojni rok

22.februar 2026. N.R.

Naša vojska razume mlade: Može tetovaža, pirsing… i brkovi

Još se ne zna kada će vojni rok u Srbiji, ali se zna kako ima da izgleda budući regrut i koliko boja u kosi sme da ima vojnikinja

Traktori, blokada

Poljoprivreda

22.februar 2026. K. S.

Poljoprivrednici radikalizuju proteste: Od utorka nove blokade puteva

Posle gotovo dve nedelje na ulici i bezuspešnih pregovora s ministrom, od utorka, 24. februara, poljoprivrednici radikalizuju blokade

Mediji

22.februar 2026. K. S.

Novi portal stare strukture: „Snaga juga“ jedanaesti medij iste novosadske firme

U Registar medija 20. februara upisan je portal „Snaga juga“, najnoviji u nizu sajtova koje je od početka godine pokrenula kompanija Zaple Media Group. Kao i ostali portali iz iste produkcije, i ovaj deli istog glavnog urednika, dok podaci o redakciji i izdavaču nisu jasno istaknuti

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure