img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Saobraćaj

Sve veći broj nesreća zbog vožnje pod dejstvom droge

19. jun 2024, 13:30 B. B.
Foto: Tanjug/Miloš Milojević
Copied

U ovoj godini drastično je porastao broj saobraćajnih nesreća koje su izazvali vozači pod dejstvom psihoaktivnih supstanci. Vozač ne mora da se povinuje zahtevu policije da ga testira na licu mestu, ali će onda u nadležnoj zdravstvenoj ustanovi morati da da uzorak krvi

Vozač automobila bez vozačke dozvole i pod dejstvom psihoaktivih supstanci oborio je u utorak uveče u Mileševskoj ulici na Vračaru majku koja je gurala kolica sa detetom, i to na pešačkom prelazu. Majka i dete su lakše povređeni, piše Radio-televizija Srbije.

To je samo još jedna u nizu velikog broja saobraćajnih nesreća koje su izazvali vozači koji su vozili drogirani. Prema podacima Uprave saobraćajne policije od januara do maja ove godine bilo ih je oko 1500, što je za trećinu više nego prošle godine.

U psihoaktivne supstance se ubrajaju droge i lekovi koji utiču na sposobnost vozača, na njegovu percepciju, koordinaciju, vreme za koje će reagovati i način na koji odlučuje u situaciji u kojoj se zatekne u saobraćaju.

Testiranje se može odbiti, ali…

Ukoliko policija zbog načina vožnje ili tokom rutinske kontrole zaustavi vozača i zahteva od njega da se testira na psihoaktivne supstance, vozač ne mora da se povinuje takvom zahtevu, ali to ne znači da neće biti testiran.

Advokat Aleksandar Aleksić kaže za „Vreme“ da u slučaju da vozač odbije testiranje na licu mesta policija može da ga privede po nalogu tužilaštva u bolnicu, odnosno u nadležnu ustanovu kako bi se iz uzorka krvi utvrdio stepen alkoholisanosti i prisustvo nedozvoljeih supstanci, odnosno narkotika.

„Ako pre vožnje vozač konzumira alkohol ili opojne droge ili druge nedozvoljene supstance obično se događa da njegove psihofizičke sposobnosti ne odgovaraju potrebnim reakcijama vozača u saobraćaju, da su mu reakcije nekotrolisane i zakasnele, čime se dovode u opasnost ostali učesnici u saobraćaju, posebno pešaci, i delimično ili potpuno se gube sposobnosti opažanja znakova i semafora“, kaže Aleksić.

On navodi da veštaci saobraćajnih nezgoda kao vreme reakcije prosečnog čoveka uzimaju jednu sekundu, da profesionalni vozači Formule 1 mogu da reaguju već posle 0,5 ili 0,6 sekundi, dok čoveku koji je pod dejstvom narkotika ili alkohola vreme reakcije može da bude značajno produženo.

„Na primer, pri brzini od 50 kilometara na sat, vozaču koji ugleda prepreku na putu ili pešaka koji pretrčava put na udaljenosti od 30 ili 40 metara, potrebno je ne više od 32 metra da zaustavi tehnički ispravno vozilo, a pri brzini od 40 kilometara na sat 25 metara, u zavisnosti od starosti vozila i kočnica. Ukoliko je vozač pod dejstvom narkotika nezgodu ne može da izbegne pravoremenom reakcijom, odnosno do nezgode obično dolazi jer vozač reaguje sa zakašnjenjem“, kaže Aleksić.

Novčane kazne, kazneni poeni, pa čak i zatvor

Zakonske sankcije za odbijanje testiranja na psihoaktivne supstance su novčana kazna do 120.000 dinara, 14 kaznenih poena, oduzimanje vozačke dozvole na osam meseci, a alternativno to može da bude zatvorska kazna od 30 dana.

Kazne za pozitivan test na psihoaktivne supstance su isključenje vozača iz saobraćaja na 24 sata, zadržavanje u službenim prostorijama policije do 12 sati, novčana kazna od 20.000 do 40.000 dinara ili zatvor do 30 dana, osam kaznenih poena i zabrana upravljanja motornim vozilom na najmanje šest meseci.

Foto: Tanjug/Tanja Valič
Foto: Tanjug/Tanja Valič
Foto: Tanjug/Tanja Valič

Testiranje na licu mesta i u zdravstvenoj ustanovi

Testiranje na drogu podrazumeva uzimanje uzorka pljuvačke, a testovima se može detektovati prisustvo amfetamina, kanabisa, kokaina, metamfetamina, opijata, metadona i benzodijazepina.

Za testiranje na psihoaktivne supstance koristi se Dreger dragtest 5000 (Dräger DrugTest 5000), kada se vozač testira na pljuvačku, a postoji i stručna analiza koja podrazumeva analizu krvi i urina vozača.

Prilikom analize Dregerom vozaču se daje mali uređaj, sličan pamučnom brisu, koji se stavlja u usta ispod desni, gde je koncentracija najveća. Uređaj se zatim stavlja u Dreger, a za rezultate treba sačekati oko 10 minuta. Taj test je pouzdan za detekciju prisustva nekih droga u pljuvački, ali može da bude osetljiv i na određene faktore kao što su nedavna konzumacija hrane ili pića.

Zabeleženi su slučajevi da su rezultati Dregera bili pogrešni, a takvi, incidenti, iako su retki, ističu pravo vozača da osporavaju rezultate testiranja. Vozači imaju pravo da na licu mesta, odmah nakon dobijanja rezultata, zatraže dodatno laboratorijsko testiranje ako veruju da je rezultat testa na Dregeru pogrešan.

To pravo omogućava vozačima da se zaštite od nepravednih optužbi i sankcija zbog pogrešnih rezultata testiranja.

Stručni pregled obavlja se u laboratoriji u zdravstvenoj ustanovi, a vreme potrebno za dobijanje rezultata može da varira u zavisnosti od laboratorijskih procedura i vrste testa. Takvi testovi su veoma pouzdani za detekciju prisustva psihoaktivnih supstanci, s obzirom na to da se radi o detaljnoj laboratorijskoj analizi.

Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima jasno ukazuje na to da je vožnja pod dejstvom psihoaktivnih supstanci ne samo ilegalna, već i izuzetno opasna, sa ozbiljnim posledicama za vozača i okolinu.

Tagovi:

Saobraćaj Kazne Saobraćajna nesreća droge Vozači
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Kako je novinaru RTV-a Predragu Ćurčiji moćnik koji ga je tužio ostao dužan oko milion dinara za sudske troškove

Slapp tužbe

09.mart 2026. I.M.

Osam godina sudskog mučenja: Kako je biznismen ostao dužan novinaru oko milion dinara

Novinar Predrag Ćurčija bio je deo spora protiv biznismena Vladimir Vrbaški koji je trajao osam godina. Iako je Apelacioni sud presudio u njegovu korist, troškovi i dalje nisu pokriveni

Crna Gora

09.mart 2026. I.M.

Milan Knežević: Crna Gora u zalihama ima više droge nego goriva

Milan Knežević reagovao je na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o zalihama naftnih derivata, ističući da u Crnoj Gori ima više droge nego goriva

Nadstrešnica
09.mart 2026. I.M.

Sud smanjio odštetu porodici stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu

Sud u Novom Sadu smanjio je odštetu dosuđenu članovima porodice jednog od nastradalih u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Umesto pet miliona dinara, sud je presudio da se isplati 3,5 miliona dinara, uz zakonsku kamatu

Ratni zločini

09.mart 2026. Marija L. Janković

Slučaj Toni Cetinski: Otkud Spens na listi bivših logora za Hrvate

Kako se novosadski Spens našao na listi mesta zatočenja hrvatskih zarobljenika tokom rata devesetih, objašnjavaju za „Vreme“ stručnjaci koji se decenijama bave ratnim zločinima. I zašto su ova mesta i danas polje takmičenja u raspirivanju mržnje

Bolnica u Smederevskoj Palanci

Zdravstvo

09.mart 2026. Katarina Stevanović

Bolnica u Smederevskoj Palanci: Šminkanje mrtvaca

Rekonstrukcija Opšte bolnice u Smederevskoj Palanci počela je 2020. uz obećanje da će za tri godine nastati jedna od najmodernijih bolnica u ovom delu zemlje. Šest godina kasnije, predsednik Srbije poredi je s javnim toaletom

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure