img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Saobraćaj

Sve veći broj nesreća zbog vožnje pod dejstvom droge

19. jun 2024, 13:30 B. B.
Foto: Tanjug/Miloš Milojević
Copied

U ovoj godini drastično je porastao broj saobraćajnih nesreća koje su izazvali vozači pod dejstvom psihoaktivnih supstanci. Vozač ne mora da se povinuje zahtevu policije da ga testira na licu mestu, ali će onda u nadležnoj zdravstvenoj ustanovi morati da da uzorak krvi

Vozač automobila bez vozačke dozvole i pod dejstvom psihoaktivih supstanci oborio je u utorak uveče u Mileševskoj ulici na Vračaru majku koja je gurala kolica sa detetom, i to na pešačkom prelazu. Majka i dete su lakše povređeni, piše Radio-televizija Srbije.

To je samo još jedna u nizu velikog broja saobraćajnih nesreća koje su izazvali vozači koji su vozili drogirani. Prema podacima Uprave saobraćajne policije od januara do maja ove godine bilo ih je oko 1500, što je za trećinu više nego prošle godine.

U psihoaktivne supstance se ubrajaju droge i lekovi koji utiču na sposobnost vozača, na njegovu percepciju, koordinaciju, vreme za koje će reagovati i način na koji odlučuje u situaciji u kojoj se zatekne u saobraćaju.

Testiranje se može odbiti, ali…

Ukoliko policija zbog načina vožnje ili tokom rutinske kontrole zaustavi vozača i zahteva od njega da se testira na psihoaktivne supstance, vozač ne mora da se povinuje takvom zahtevu, ali to ne znači da neće biti testiran.

Advokat Aleksandar Aleksić kaže za „Vreme“ da u slučaju da vozač odbije testiranje na licu mesta policija može da ga privede po nalogu tužilaštva u bolnicu, odnosno u nadležnu ustanovu kako bi se iz uzorka krvi utvrdio stepen alkoholisanosti i prisustvo nedozvoljeih supstanci, odnosno narkotika.

„Ako pre vožnje vozač konzumira alkohol ili opojne droge ili druge nedozvoljene supstance obično se događa da njegove psihofizičke sposobnosti ne odgovaraju potrebnim reakcijama vozača u saobraćaju, da su mu reakcije nekotrolisane i zakasnele, čime se dovode u opasnost ostali učesnici u saobraćaju, posebno pešaci, i delimično ili potpuno se gube sposobnosti opažanja znakova i semafora“, kaže Aleksić.

On navodi da veštaci saobraćajnih nezgoda kao vreme reakcije prosečnog čoveka uzimaju jednu sekundu, da profesionalni vozači Formule 1 mogu da reaguju već posle 0,5 ili 0,6 sekundi, dok čoveku koji je pod dejstvom narkotika ili alkohola vreme reakcije može da bude značajno produženo.

„Na primer, pri brzini od 50 kilometara na sat, vozaču koji ugleda prepreku na putu ili pešaka koji pretrčava put na udaljenosti od 30 ili 40 metara, potrebno je ne više od 32 metra da zaustavi tehnički ispravno vozilo, a pri brzini od 40 kilometara na sat 25 metara, u zavisnosti od starosti vozila i kočnica. Ukoliko je vozač pod dejstvom narkotika nezgodu ne može da izbegne pravoremenom reakcijom, odnosno do nezgode obično dolazi jer vozač reaguje sa zakašnjenjem“, kaže Aleksić.

Novčane kazne, kazneni poeni, pa čak i zatvor

Zakonske sankcije za odbijanje testiranja na psihoaktivne supstance su novčana kazna do 120.000 dinara, 14 kaznenih poena, oduzimanje vozačke dozvole na osam meseci, a alternativno to može da bude zatvorska kazna od 30 dana.

Kazne za pozitivan test na psihoaktivne supstance su isključenje vozača iz saobraćaja na 24 sata, zadržavanje u službenim prostorijama policije do 12 sati, novčana kazna od 20.000 do 40.000 dinara ili zatvor do 30 dana, osam kaznenih poena i zabrana upravljanja motornim vozilom na najmanje šest meseci.

Foto: Tanjug/Tanja Valič
Foto: Tanjug/Tanja Valič
Foto: Tanjug/Tanja Valič

Testiranje na licu mesta i u zdravstvenoj ustanovi

Testiranje na drogu podrazumeva uzimanje uzorka pljuvačke, a testovima se može detektovati prisustvo amfetamina, kanabisa, kokaina, metamfetamina, opijata, metadona i benzodijazepina.

Za testiranje na psihoaktivne supstance koristi se Dreger dragtest 5000 (Dräger DrugTest 5000), kada se vozač testira na pljuvačku, a postoji i stručna analiza koja podrazumeva analizu krvi i urina vozača.

Prilikom analize Dregerom vozaču se daje mali uređaj, sličan pamučnom brisu, koji se stavlja u usta ispod desni, gde je koncentracija najveća. Uređaj se zatim stavlja u Dreger, a za rezultate treba sačekati oko 10 minuta. Taj test je pouzdan za detekciju prisustva nekih droga u pljuvački, ali može da bude osetljiv i na određene faktore kao što su nedavna konzumacija hrane ili pića.

Zabeleženi su slučajevi da su rezultati Dregera bili pogrešni, a takvi, incidenti, iako su retki, ističu pravo vozača da osporavaju rezultate testiranja. Vozači imaju pravo da na licu mesta, odmah nakon dobijanja rezultata, zatraže dodatno laboratorijsko testiranje ako veruju da je rezultat testa na Dregeru pogrešan.

To pravo omogućava vozačima da se zaštite od nepravednih optužbi i sankcija zbog pogrešnih rezultata testiranja.

Stručni pregled obavlja se u laboratoriji u zdravstvenoj ustanovi, a vreme potrebno za dobijanje rezultata može da varira u zavisnosti od laboratorijskih procedura i vrste testa. Takvi testovi su veoma pouzdani za detekciju prisustva psihoaktivnih supstanci, s obzirom na to da se radi o detaljnoj laboratorijskoj analizi.

Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima jasno ukazuje na to da je vožnja pod dejstvom psihoaktivnih supstanci ne samo ilegalna, već i izuzetno opasna, sa ozbiljnim posledicama za vozača i okolinu.

Tagovi:

Saobraćaj Kazne Saobraćajna nesreća droge Vozači
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Policija

27.mart 2026. B. B.

Kriminalistička policija na Filozofskom fakultetu u Beogradu

Desetak pripadnika Uprave kriminalističke policije ušlo je u zgradu Filozofskog fakulteta u Beogradu ispred koje je pronađeno beživotno telo dvadesetpetogodišnje devojke

Injekcija, maska, sveće, eutanazija

Eutanazija

27.mart 2026. Katarina Stevanović

Dobrovoljna smrt: Da li bi u Srbiji trebalo uvesti pravo na eutanaziju?

Eutanazija je dozvoljena samo u nekoliko evropskih zemalja. Srbija nije među njima. Koji su argumenti za, a koji protiv prava na dobrovoljnu smrt

Počela je rekonstrukcija dogašaja u slučaju Danke Ilić

Danka Ilić

27.mart 2026. B. B.

Potvrđena optužnica u slučaju Danke Ilić

Dejan Dragijević i Srđan Janković osumnjičeni su da su ubili dvogodišnju devojčicu Danku Ilić

Atomobil na kome krupnim belim slovima na plavoj podlozi piše policija

Hronika

27.mart 2026. N. M.

Miša Omega pronađen mrtav u stanu na Paliluli

Telo kontroverznog biznismena Milomira Joksimovića zvanog Miša Omega pronađeno je sinoć u stanu u kome je živeo u beogradskoj opštini Palilula

Katanac

Bankrot

27.mart 2026. B. B.

Nova ekonomija: Bankrotiralo „Vino Župa“, 230 radnika ostalo bez posla

Akcionarsko društvo „Vino Župa“ za proizvodnju i promet vina, alkoholnih pića, sokova, koncentrata i baza otišlo je u stečaj po rešenju Privrednog suda u Beogradu

Komentar

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure