Zbog nedostatka lekara specijalista, u majdanpečkoj Opštoj bolnici trenutno od 19 specijalista polovinu čine penzioneri, odnosno lekari koji se spremaju za penziju. Često se se dešava da pacijente nema ko da pregleda. Majdanpek nije nikakv izuzetak, akutni manjak lekara i medicinskih sestara muči mnoge gradove širom Srbije
Probem nedostatka lekara specijalista u majdanpečkoj Opštoj bolnici prisutan je već duži niz godina.
„Trenutno u našoj zdravstvenoj ustanovi od 19 specijalista, polovinu čine penzioneri, odnosno lekari koji se spremaju za penziju. Jedini način da se ovaj problem reši jeste pronalaženje sistemskih rešenja na nivou države“, kaže doktor Marko Radulović, v.d. direktora majdanpečke bolnice, prenosi „Radio televizija Bor„.
Iako se sa sličnim problemima suočavaju i druge zdravstvene ustanove u Srbiji u manjim sredinama poput majdanpečke, stanje je sve gore jer se malo ko odlučuje da posle završene specijalizacije radno angažovanje nastavi u manjim bolnicama u u provinciji.
Niko se ne vraća
V.d. direktora majdanpečke bolnice dodaje da je 11 lekara ove bonice na specijalizaciji, ali da je gorući problem što se gotovo niko od njih ne vraća u rodni grad.
„Vrtimo se krug i problem se ponavlja… Nadam se da će ministarka zdravlja i izvršna vlast naći rešenje za ove probleme koji su hronični u celoj Srbiji i da će sistemski da se rešava nedostatak kadra“, naglašava Radulović.
Doktori u Majdanpeku kažu da uskoro neće imati ko da leči građane, jer se situacija veoma loša.
O tome kakva je svakodnevica građana kojima je potreban pregled, govori i podatak da kada pacijenti pođu na pregled u opštu bolnicu Majdanpek, ne znaju da li će uopšte zateći lekara specijalistu.
Šta kažu građani?
„Ja sam srčani bolesnik, operisan sam pre 13 godina, tako da čim čujem da nema interniste, mene uhvati strah šta će biti sa nama”, kaže jedan od pacijenata.
„U Negotinu ne radi endokrinolog, nema termina i sada doktorka iz Milanovca daje uput ovde. Nema lekara”, dodaje drugi pacijent.
Ni lekarima nije lakše. Dr Dragoslav Aleksić, iako u penziji, jedini je pedijatar u ovoj bolnici.
Tvrdi da postiže sve, ali i da bi višemesečno dvadesetčetvoročasovno stanje pripravnosti opteretilo svakog.
„Dobra je saradnja, imam dobre uslove da radim, postoji sve što treba da obavljam posao kako treba”, navodi primarijus dr Dragoslav Aleksić, pedijatar iz Leskovca.
Na odeljenju oftamologijije nemaju nijednog lekara, intenzivna nega ne radi zbog nedostatka sestara, a još nekoliko odeljenja mogla bi uskoro da se zatvore jer je sedam specijalista najavilo odlazak, a četvoro se sa specijalizacije verovatno se neće vratiti. Željka Pavlović Pobrić jedna je od retkih koja će se nakon specijalizacije vratiti u svoj rodni grad.
„Ovim putem apelujem na čelnike ministarstva zdravlja, da se lekarima koji bi došli ovde da rade daju neke povlastice, određene vrste stimulacije, da se lekarima na specijalizaciji plaća odvojeni život”, ističe specijalizant radiologije Željka Pavlović Pobrić.
Foto: TanjugIlustracija
Pad broja stanovnika
Prema podacima prvog popisa u 21. veku majdanpečka opština je 2002. imala je 23.703 stanovnika, a devet godina kasnije na sledećem popisu 18.686 stanovnika. Prvi rezultati popisa sprovednog u oktobru pokazali su da je broj stanovnika u ovoj opštini i dalje u padu, sada ih je manje od 15 hiljada.
Nije za utehu ni što se, prema objavljenim podacima, u svakoj od opština Borskog okruga beleži pad broja stanovnika u odnosu na prethodni popis 2011. godine jer i pored toga, majdanpečka opština ima najmanji broj stanovnika, domaćinstava i stanova.
U opštini Majdanpek, prema popisu iz 2011. godine, čak više od polovine porodica sa decom ima samo jedno dete, dva deteta ima oko 30 odsto porodica, a zanemarljiv je procenat porodica sa tri i više deteta.
Osim smanjenjem broja stanovnika, ovo područje je zahvaćeno i procesom starenja.
Zagađenje
Poseban problem u ovom gradu predstavlja enormno zagađenje. Za Majdanpek stručnjaci govore da je primer sistemskog uništenja životne sredine.
Najveći pojedinačni zagađivač je svakako najveća lokalna industrija, nekadašnji državni Rudarsko-topioničarski basen Bor (RTB), koji je 2018. preuzela kompanija Ziđin Kuper.
Dok predstavnici lokalnih i republičkih vlasti ističu da sa rastom produkcije raste i broj zaposlenih, s pravom naglašavajući da Majdanpek zavisi od rudnika, nekadašnji zaposleni u RTB-u kao i opozicija upozoravaju na to da se ne zna koliko i u kom pravcu rudnici u Majdanpeku smeju da se šire, jer javnosti nisu dostupna ključna dokumenta, a nema ni prostornog plana područja posebne namene.
Aktivisti i opozicione stranke upozoravaju da se država pravi slepa na probleme ugrožavanja životne sredine, a da kineskom investitoru u tom smislu naročito gleda kroz prste.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pripadnici Specijalnih antiterorističkih jedinica sinoć su „neutralisali“ nauražanog 89-godišnjeg muškarca iz sela Topolnica kod Majdanpeka koji nije hteo da se preda. Prethodno je ubica iz puške ubio jedan bračni par i ranio još jednu osobu
Đačka ekskurzija u Grčku, na bazi pet polupansiona košta čak 62.900 dinara, cena za četvorodnevni boravak u Bosni i Hercegovini je 36.500, a za dva dana u Nišu treba izdvojiti 22.900 dinara. Zbog čega su ekskurzije tako skupe i da li roditelji mogu da izdrže toliki udarac po džepu
Visoka plata je jedan od najvećih motiva budućih brucoša prilikom odabira fakulteta. Zbog toga su, godinama unazad, najpopularniji fakulteti Univerziteta u Beogradu oni koji imaju veze sa informacionim tehnologijama. Ipak, ove godine je najveće iznenađenje bio Ekonomski fakultet, koji je zabeležio rekordan broj prijava
Veliki požar u maju ostavio je Čačak bez deponije pa će taj grad, prema najavama vlasti, privremeno odlagati svoje smeće u Kragujevcu. Kragujevčani žele da pomognu, ali podsećaju da već imaju ekološku bombu nadomak centra grada
Još jedan napad pitbula zabeležen je u Novom Sadu, ovog puta sa smrtnim ishodom. Problem držanja opasnih pasa u Srbiji nikada nije regulisan, vlasnici su retko zatvorski kažnjeni, prolaze sa prekršajnim prijavama i novčanim kaznama
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!