Studenti u Srbiji danas nisu „antidržavni elementi”, kako ih pojedini predstavnici vlasti i mediji žele predstaviti – naprotiv, oni su pravi branioci države u njenom najboljem mogućem obliku, onakve kakva bi trebalo da bude prema sopstvenim postojećim zakonima i Ustavu
Povod za mirne studentske proteste, koji se već tri meseca održavaju u više od 150 gradova i opština širom Srbije, bio je pad nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu, što je dovelo do smrti 15 ljudi i kada je teško povređeno dvoje građana.
Foto: Privatna arhivaMilomir Mandić
Protesti su počeli 1. novembra, najpre odavanjem petnaestominutne pošte žrtvama, ali nakon niza napada na studente, njihova masovnost, ali i podrška građana postajala je sve veća, tako da u ovom trenutku možemo da ih posmatramo kao širi autentičan društveni pokret.
Pored toga što su masovni, rasprostranjeni i dugotrajni, oni su se pokazali i kao vrlo žilavi Upravo i to ih, već sada, čini svetskim fenomenom.
Studenti traže ispunjenje četiri zahteva: objavljivanje dokumentacije o padu nadstrešnice, procesuiranje napadača na studente, odbacivanje optužbi protiv studenata učesnika protesta i veća izdvajanja iz budžeta za fakultete. Insistiraju na odgovornosti institucija i funkcionisanju pravne države, tako da u tom smislu ovi protesti nisu ideološki obojeni, već predstavljaju nešto dublje – izraz ustavnog patriotizma.
Ustavni patriotizam je koncept koji se često vezuje za postnacionalne ili pluralne demokratije, a podrazumeva lojalnost i privrženost poštovanju ustava, a ne državi kao apstraktnom entitetu. Za razliku od nacionalističkog patriotizma, koji često podrazumeva odanost državi, bez obzira na njene postupke, ustavni patriotizam nije slep – on se temelji na kritici vlasti uvek kada ona izneveri svoje ustavne i zakonske obaveze prema svojim građanima.
Ustavni patriotizam – šta znači i zašto je ključan za ove proteste?
Ustavni patriotizam posebno se razvio u Nemačkoj nakon Drugog svetskog rata kao odgovor na nacističku prošlost: umesto za naciju kao takvu, nemački građani se vezuju za vrednosti zapisane u Ustavu. Danas je Evropska unija primer zajednice u kojoj ljudi nisu povezani zajedničkom nacijom, već zajedničkim demokratskim normama.
Pojam „ustavni patriotizam” (nem. Verfassungspatriotismus) najviše se povezuje sa nemačkim filozofom Jirgenom Habermasom (Jürgen Habermas), koji je ovaj koncept razvio u kontekstu Nemačke posle Drugog svetskog rata, gde je nacionalni patriotizam bio kompromitovan nacističkim nasleđem. Habermas definiše „ustavni patriotizam” kao oblik patriotizma koji se zasniva na univerzalnim demokratskim vrednostima i vladavini prava definisanim ustavom.
Ali ustavni patriotizam nije ograničen samo na Nemačku ili zapadne demokratije – on se može pojaviti u bilo kom društvu gde su građani posvećeni vrednostima pravne države, čak i ako vlast ne poštuje te principe. U Srbiji danas, studentski protesti predstavljaju upravo takav oblik patriotizma: oni traže da država poštuje sopstvene zakone i institucije.
Studenti u Srbiji danas nisu „antidržavni elementi”, kako ih pojedini predstavnici vlasti i mediji žele predstaviti – naprotiv, oni su pravi branioci države u njenom najboljem mogućem obliku, onakve kakva bi trebalo da bude prema sopstvenim postojećim zakonima i Ustavu.
Pojam „ustavnog patriotizma” može se povezati sa studentskim zahtevima, jer je osnova njihovih zahteva poštovanje Ustava i zakona od strane svih institucija u Srbiji. Njihovi zahtevi su definisani kao pravni, a ne politički zahtevi. Ono što današnje studentske proteste čini jedinstvenim jeste to što oni ne traže promenu Ustava, već da ga vlast poštuje – što je odlika ustavnog patriotizma.
Studenti kao ustavobranitelji
Na osnovu svega navedenog, možemo reći da su studenti u Srbiji danas ustavobranitelji – branioci pravnog i institucionalnog poretka. Njihova borba nije partijska, nije motivisana klasičnim političkim sukobima, već je motivisana nefunkcionisanjem institucija (izvršne, sudske i zakonodavne vlasti), ali i zahtevom za pravdom, odgovornošću i funkcionisanjem države u skladu sa sopstvenim postojećim zakonima. Zato su ovi protesti borba za poredak koji bi trebalo da važi za sve.
U tom smislu:
– Ako vlast ignoriše zahteve studenata, ne ignoriše samo studente, već i same vrednosti na kojima bi država trebalo da počiva.
– Ako institucije ne ispune zahteve studenata, onda potvrđuju da ne funkcionišu u skladu sa sopstvenim pravilima tj. ustavom i zakonima, što dovodi u pitanje legitimitet celog sistema.
– Ako se studenti sada povuku, to ne bi značilo samo kraj jednog protesta, već poraz ideje da društvo može da se zasniva na pravdi i odgovornosti.
Paralela sa ustavobraniteljima u Srbiji u 19. veku
Studentski protesti u Srbiji danas mogu simbolički da se uporede sa ustavobraniteljima iz 19. veka, koji su vodili borbu za ustavne i pravne temelje države protiv samovolje vladara.
Ustavobranitelji su bili politička grupa u Srbiji sredinom 19. veka koja se zalagala za jačanje institucija i ograničavanje vlasti kneza, naročito tokom vladavine kneza Miloša Obrenovića i kneza Mihaila. Njihov cilj nije bio rušenje države, već njeno osnaživanje kroz institucije i ustavni poredak. Suprotstavljali su se autokratskoj vlasti i insistirali na zakonitosti, nezavisnim sudovima i vladavini prava.
Kao što su ustavobranitelji zahtevali da knez poštuje ustavne norme i ne vlada apsolutistički, tako i studenti danas zahtevaju da vlast poštuje zakone i ne deluje izvan institucionalnog okvira. Obe grupe nisu tražile revoluciju, već poštovanje postojećih zakona koji bi trebalo da štite građane od samovolje vlasti.
Studentski protesti u svetu – kada su studenti bili pokretači društvenihpromena?
Studentski pokreti širom sveta često su igrali ključnu ulogu u društvenim promenama. Primeri koji pokazuju kako su mladi ljudi menjali društvo kroz proteste:
1. Maj 1968. – Francuska revolucija studenata
Studentski protesti u Francuskoj, koji su počeli u maju 1968. godine, prevazišli su okvire univerziteta i postali masovni društveni pokret protiv establišmenta. Iako su protesti imali levičarski karakter, bavili su se širim pitanjima – pravima radnika, reformom obrazovanja i autoritarnim modelima vlasti. Završili su se generalnim štrajkom i ostavljajući trajni uticaj na francusko društvo.
2. Tiananmen 1989. – borba za demokratiju u Kini
Jedan od najpoznatijih studentskih protesta dogodio se u Kini, gde su studenti tražili demokratizaciju društva i veće slobode. Protesti su brutalno ugušeni vojnom silom, ali su ostali simbol borbe za ljudska prava u autoritarnim sistemima.
3. Protesti protiv rata u Vijetnamu – SAD
Tokom 1960-ih i 1970-ih, studenti širom SAD organizovali su proteste protiv rata u Vijetnamu, zahtevajući prekid američke intervencije. Ovi protesti su pokazali kako studenti mogu da deluju kao moralni kompas društva, ukazujući na nepravdu i tražeći odgovornost vlasti.
4. Studentski protesti u Srbiji 1996/97.
U novijoj istoriji Srbije, studentski protesti protiv izborne krađe 1996/97. godine, bili su uspešni i postali su ključni u borbi protiv autoritarnog režima Slobodana Miloševića. Studenti su tada odigrali važnu ulogu u borbi za demokratiju, insistirajući na poštovanju izborne volje građana.
5. Studentski protesti u Meksiku – masakr u Tlatelolku (1968)
Studentski pokret u Meksiku nastao je 1968. godine, kao reakcija na autoritarnu vlast koja je gušila slobode i demokratiju. Protesti su se intenzivirali pred Olimpijske igre u Meksiku, kada su studenti tražili veće slobode i demokratske reforme. Vlada je reagovala nasiljem – 2. oktobra 1968. godine dogodio se masakr na Trgu Tlatelolko, gde su vojska i policija pucali na studente i ubili stotine njih (broj žrtava nikada nije tačno utvrđen). Ovaj događaj ostao je simbol studentske borbe za demokratiju i odgovornost vlasti u celoj Latinskoj Americi.
Studenti kao moderni ustavobranitelji
Ključni zaključak je da studentski protesti u Srbiji danas nisu čin bunta protiv države, već njena odbrana od institucionalne korupcije i neodgovornosti vlasti. Ono što je ključno jeste da li će vlast prepoznati značaj njihovih zahteva ili će ih, kao što je često bio slučaj u istoriji, ignorisati i na taj način dodatno urušiti poverenje u institucije. Ako ih ignorišu, to ne znači samo da ne slušaju zahteve studenata – to znači da ignorišu i same ustavne principe na kojima bi država trebalo da počiva.
Zato ovi protesti nisu samo studentski – oni su borba za pravdu i vladavinu prava, borba koja će odrediti kakvo će biti društvo u budućnosti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nepoznati muškarac polomio je staklo na ulaznim vratima SKC-a i komadima stakla pokušao da gađa studente, saopštili su studenti koji blokiraju Studentski kulturni centar (SKC)
Poreska policija i UKP izvršili su pretrese u više od 50 firmi širom Srbije u sklopu akcije protiv korupcije. Među preduzećima pod istragom su i firme povezane sa ministrom Novicom Tončevim, kao i poznati beogradski restorani kojima se hvalio i predsednik Vučić
Vrtoglavi rast cena apartmana u Nišu podgrejao je sumnje da se studentima i građanima namerno otežava dolazak na protest 1. marta. Kao odgovor na skok cena, mnoge Nišlije pokrenule su inicijativu za besplatan smeštaj, ali tvrde da „botovi vlasti“ i taj gest solidarnosti pokušavaju da sabotiraju lažnim rezervacijama
Ilegalni dom za stare „Ivanović i sinovi” u Velikoj Moštanici naplaćivao 3.000 evra depozita stranim državljanima. Mesečna naknada u iznosila je od 55.000 dinara
Na listi uhapšenih zbog korupcije našlo se i dvoje funkcionera Komore medicinskih sestara. To su nova u nizu hapšenja državne akcije u borbi protiv korupcije
Odbor Festa je doneo odluku da taj festival više neće biti u februaru nego u septembru. Stiče se utisak da je rešavanje ovog sporednog problema zapravo samo najava rešavanja onog suštinskog
Lažov zna razliku između stvarnosti i laži. Zato i jeste lažov. Zato se smatra uračunljivim. Ali više nismo sigurni da Aleksandar Vučić tu razliku pravi
Ne postoje dve Srbije, već samo jedna koja se za Sretenje slila u Kragujevac. Ako se ne bude ratosiljala kleptokrata i lažnih proroka koji su je zajahali, neće je biti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!