img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rak i detinjstvo

Strah i nada: Priče roditelja dece obolele od raka

26. septembar 2025, 17:08 Katarina Stevanović
Foto: Pexels Cottonbro
Mnoga teško bolesna deca ostavljena su na nemilost jer njihovi roditelji jedva preživljavaju bez plate
Copied

Više od 370 dece u Srbiji godišnje oboli od malignih bolesti. Dok lekari pružaju medicinsku negu, roditelji traže da se pojača psihološka podrška porodicama

Za većinu dece septembar donosi povratak u školske klupe, ali ovo je i mesec posvećen i deci i mladima obolelim od raka. Pod sloganom „Zlatni septembar”, svake godine se širom sveta obeležava podrška najmlađima koji se bore sa ovom bolešću.

Oko 370 dece godišnje u Srbiji dobije neku vrstu maligniteta, podaci su koje je ranije ove godine objavio Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Betut”.

U toj statistici su pre više godine bila deca Irine Čepinac Ban i Mileve Ličine.

Njihova deca sada su odrasla, a njih dve kroz udruženja koja su osnovale pomažu onima koji se suočavaju s brigama i problemima kroz koje su i same prošle.

Strah i krivica roditelja

Kada je Mileva Ličina saznala da njena kćerka ima Ewingov sarkom, najveći strah bio je neizvesnost – hoće li lečenje uspeti, kako će podneti terapiju i šta ih čeka u budućnosti.

„Strah i zabrinutost za život deteta bili su ogromni, i svaki dan bio je izazov. Svaki roditelj koji dobije dijagnozu da dete ima rak prolazi kroz ovo”, kaže Ličina za „Vreme”.

Strah za detetov život osetila je i Irina Čepinac Ban kada joj je saopštena dijagnoza leukemije kod njenog, tada, četvorogodišnjeg sina.

„Jedan od prvobitnih strahova je sumnja da smo mi, majke, krive za dečju bolest. Majke se uvek pitaju kako treba, da li je trebalo da mu dam ovaj čaj, a ne onaj čaj. Dakle, osnaživanje roditelja i podrška u podizanju samopouzdanja, u tim trenucima, je veoma važno”, govori Čepinac Ban.

Deca se boje sadašnjosti, roditelji budućnosti

Kako dodaje, tu se vidi razlika u strahu odraslih i dece.

„Ono čega se mi bojimo, deca se ne boje. Deca se boje trenutnih problema, boje se bola, odsustva iz škole, izolovanosti iz svoje prirodne sredine. Deca ne razmišljaju o tome što će biti za dvadeset, trideset godina. Ako roditelji nisu pripremljeni na adekvatan način, a realno ne mogu ni biti, jer niko od nas ne predviđa takvu nevolju, onda se dolazi u opasnost da roditelj prenosi sopstvene strahove na dete, što nije fer. Nije fer da se deca plaše naših strahova”, kaže Čepinac Ban.

Lečenje kćerke Mileve Ličine trajalo je mesecima i podrazumevalo je intenzivne terapije i česte hospitalizacije.

„Najteže je bilo gledati moju kćerku kako prolazi kroz bol i neizvesnost, ali i održavati snagu za nju i porodicu. Sada, iako je moja kćerka zdrava i ima dete, briga ostaje – za dugoročno zdravlje, moguće posledice lečenja i prilagođavanje njenog života nakon bolesti”, kaže Ličina.

Foto: Pixabay/Mylene2401
Septembar je mesec posvećen deci oboleloj od raka

Neznanje je mrak – važnost psihološke podrške

Šok, briga i neznanje – glavna su podsećanja na period kada je saznala dijagnozu Irina Čepinac Ban.

„Iz ugla roditelja, pre svega ono što sam naučila je da je neznanje mrak. Kad iz neznanja dođete u situaciju da vam zdravstveni radnici odjedanput pričaju mnoštvo nepoznatih izraza, termina, rečenica, roditelj čuje samo deo koji razume, a to je rak. Šta mi znamo o raku? Znamo da je rak smrtna bolest, a ne znamo da je procenat izlečenja veliki. Neophodno je da tokom razgovora zdravstvenih radnika sa roditeljima pacijenata bude prisutan i psiholog, koji će biti u mogućnosti da proceni šta roditelji razumeju i da pomogne u toj, veoma važnoj komunikaciji”, govori Irina Čepinac Ban.

U trenucima kada je saznavala od čega njeno dete boluje, takva podrška joj nije pružena.

„Psiholog nije potreban kao rame za plakanje, već da adekvatno pomogne da roditelji sve informacije pravilno razumeju. Ne može se od ružnog napraviti lepo. Ne može se izbeći šok i stres prilikom saopštavanja dijagnoze. Ali je moguće ublažiti udarac nakon pada od stresa i šoka”, kaže Čepinac Ban, koja vodi Udruženje roditelja dece obolele od malignih i drugih retkih bolesti „Zvončica” za decu koja se leče na Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta.

Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta u Beogradu u međuvremenu je dobio psihologa, ali prema rečima Irine Čepinac Ban, ta podrška ni sada nije dovoljna.

„Kod nas su prvi koraci trajali decenijama. Onda se postigao taj prvi korak, pa je Institut za majku i dete otvorio radno mesto za psihologa na hemato-onkološkom odeljenju. Onda su se tu menjali psiholozi jer ne mogu da opstanu kao pojedinci. Na papiru za neke standarde psiholog postoji, ali to nije dovoljno, neophodno je postojanje službe za psihonkologiju, sa više od jednog psihologa, jer niko ne može da opstane sam”, kaže Čepinac Ban.

Uloga udruženja

Da podrška koju zdravstveni sistem pruža nije dovoljna, priča i Mileva Ličina iz udruženja „Uvek sa decom“ koje pruža podršku roditeljima i deci koja se leče na Institutu za onkologiju u Beogradu.

„Zdravstveni sistem pruža svu potrebnu medicinsku negu, ali emotivna i psihološka podrška često nije dovoljna. Udruženje ‘Uvek sa decom’ je i u vreme kada se moja kćerka lečila bilo za nas neprocenjivo važno. Danas je podrška usmerena više nego tada na decu – kroz radionice, kampove i psihološko savetovanje, deca dobijaju osećaj da nisu sama, dok roditelji dobijaju emocionalnu i praktičnu podršku, savete i informacije koje olakšavaju svakodnevni život tokom lečenja”, kaže Ličina.

Udruženje roditelja dece obolele od malignih i drugih retkih bolesti „Zvončica” koje vodi Irina Čepinac Ban trudi se da regrutuje i edukuje psihologe kako bi mogli da idu na odeljenje hemato-onkologije, da se, kako kaže, igraju sa decom.

„A ta igra nije samo igra. To je mnogo više od igre. Igra je dečji posao, a naš zadatak je da deci omogućimo da obavljaju svoj posao na najbolji mogući način u datim okolnostima. Naši psiholozi su bili posebno edukovani, na koji način odabrati pravu igračku i pravi način za komunikaciju sa decom različitih uzrasta, zatim kako na adekvatan način da komuniciraju sa roditeljima, da znaju svoja ograničenja, da se o dijagnozama i prognozama ne raspravlja”, govori ona.

Snaga zajedništva

Podrška roditelja i dece koja prolaze kroz isto iskustvo je ključna, saglasne su sagovornice „Vremena”.

„Razmena iskustava, saveta i zajedničke aktivnosti u okviru udruženja osnažuju porodice, daju nadu i osećaj zajedništva. Danas gledam svoju kćerku kao mladu, uspešnu i srećnu majku – i zahvalni smo svima koji su nam tada pružili ruku pomoći”, kaže Ličina.

Njeno udruženje sprovodi brojne projekte i kampove za decu koja se leče od raka.

U roditeljskoj kući udruženja „Zvončica“ u poslednjih 15 godina boravilo je više od 700 porodica, a pomoć im je uvek potrebna. Zato imaju i  humanitarni broj za donacije kroz SMS poruke – 13 na 2407.

Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da svake godine između 275.000 i 400.000 dece i adolescenata širom sveta dobije dijagnozu raka.

Globalno, svakih 80 sekundi jedno dete dobije dijagnozu maligniteta, a prema podacima za Srbiju, prema kojima se godišnje registruje oko 370 slučajeva, svakog dana više od jednog deteta i njegovih roditelja saznaju takvu dijagnozu.

Tagovi:

Deca maligne bolesti rak Zdravlje Zdravlje dece
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Slučaj Nikoline Sinđelić

06.novembar 2025. N. M.

Od žrtve do optužene: Marko Kričak tužio Nikolinu Sinđelić

Komandant JZO Marko Kričak podneo je tužbu protiv studentkinje Nikoline Sinđelić, koja je u javnost iznela tvrdnje da ju je zlostavljao u garaži zgrade Vlade Srbije ispred koje se održavao protest

Miša Bačulov u gostovanju na Novoj S

Hapšenje

06.novembar 2025. N. M.

Miša Bačulov pušten da se brani sa slobode

Lider pokreta „Budi heroj”, Miša Bačulov ponovo je pušten da se brani sa slobode, nakon što je uhapšen dva puta u svega nekoliko dana

Podrška Dijani

06.novembar 2025. N. M.

Đoković, Grbić i Đorđević pružili podršku Dijani Hrki

Nova tura podrške Dijani Hrki, majci nastradalog Stefana, stigla je od bivših i sadašnjih sportista. Redom su, preko društvenih mreža, svoju podršku iskazali i Novak Đoković, Aleksandar Đorđević i Vladimir Grbić

Istraživanje

06.novembar 2025. M.S.

BIRN: Pazi, mreža masovnog nadzora, snimaju te biometrijske kamere!

Novo istraživanje BIRN-a, Glasa Šumadije, Ozon pressa, portala 021 i Južnih vesti otkriva mrežu institucija koje su u prethodne tri godine nabavljale invazivne video-nadzorne sisteme sa funkcijom prepoznavanja lica - protivzakonito

Srednjoškolski protesti

06.novembar 2025. I.M.

Pobuna gimnazijalaca: Podrška Dijani Hrki koju vlast ponižava

Veliki broj gimnazijalaca iz Beograda stigao je ispred Skupštine Srbije kako bi podržao Dijanu Hrku, koja peti dan štrajkuje glađu tražeći pravdu za tragično nastradalog sina u padu nadstrešnice

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure