
Rak i detinjstvo
Strah i nada: Priče roditelja dece obolele od raka
Više od 370 dece u Srbiji godišnje oboli od malignih bolesti. Dok lekari pružaju medicinsku negu, roditelji traže da se pojača psihološka podrška porodicama
Nakon izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića da siromašni u Srbiji žive značajno bolje nego ranije, postavili smo pitanje: na osnovu kojih informacija je došao do tog podatka i kako Srbija uopšte meri siromaštvo
„Oni koji su bili izrazito siromašni ili manje izrazito siromašni ili dovoljno siromašni, oni danas žive značajno bolje i stopa siromaštva je neuporedivo niža”, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u jednom od niza gostovanja na televiziji Pink.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u 2023. godini stopa rizika od siromaštva iznosila je 19,9 posto i, u odnosu na 2022. godinu, bila je niža za 0,3 procentna poena.
Međutim, šta znače ovi podaci i da li je siromaštvo zaista smanjeno?
Apsolutno siromaštvo se više ne meri
Koordinator za zagovaranje Inicijative A 11 Marko Vasiljević za „Vreme” kaže da je pitanje koliko su brojevi kojima raspolažemo statistički značajni, odnosno u kojoj meri oni odražavaju realno stanje na terenu.
„Mi smo prestali da merimo apsolutno siromaštvo, a taj podatak je vrlo važan pokazatelj koliko imamo građana koji ne mogu da zadovolje osnovne potrebe za hranom, odećom i krovom nad glavom”, ukazuje naš sagovornik.
Vlada Srbije je do kraja 2021. godine imala Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva koji je merio apsolutno siromaštvo. Međutim, pošto to telo više ne postoji, a prema rečima našeg sagovornika ne postoji ni volja da se ponovo formira, onda ne znamo koliko ima apsolutno siromašnih u Srbiji.
„Mi merimo ono što se naziva ’relativnim siromaštvom’. Relativno siromaštvo nam pokazuje koliko smo mi siromašni u odnosu na nekakav standard koji postoji u određenoj zemlji. U ovom slučaju u našoj zemlji. Tako da biti relativno siromašan u nekoj zemlji Evropske unije i biti relativno siromašan u Srbiji nije ista stvar zato što merimo u odnosu na nacionalni standard”, objašnjava Vasiljević.
Zašto je važno da imamo precizne podatke?
Zato bismo na taj način mogli da kreiramo politike i mere za iskorenjavanje ovog problema, objašnjava naš sagovornik.
„Zašto se zapravo prestalo sa merenjem apsolutnog siromaštva? Republički Zavod za statistiku na ovo pitanje odgovovara da je to posledica usklađivanja sa evropskim statističkim sistemom i usklađivanjem nekakve navodno međunarodno uporedive metodologije”, ukazuje on.
Međutim, smatra Vasiljević, to ne bi bila prepreka da postoji politička volja da se uđe u iskrenu borbu protiv siromaštva.
Godinama Vlada Srbije nije donela Strategiju za borbu protiv siromaštva, kao ni Strategiju socijalne zaštite, ukazuje naš sagovornik i dodaje: „Postavlja se pitanje u kojoj meri je Vlada opredeljena u pravcu rešavanja ovih problema”.
Unicef: 800.000 apsolutno siromašnih u Srbiji
Procene Unicefa bile su da u Srbiji živi oko 800.000 građana u apsolutnom siromaštvu.
Vasiljević kaže da iako ove procene nisu sasvim pouzdane, ukoliko one postoje i ukazuju na tako dramatične podatke povećanja broja ljudi koji žive u apsolutnom siromaštvu, onda je to dodatni razlog koji bi trebalo da opredeli Zavod za statistiku da razmotri mogućnost ponovnog praćenja apsolutnog siromaštva.
„Tako veliki broj apsolutno siromašnih u Srbiji svakako zaslužuje pažnju i nas koji se bavimo tim problemom, odnosno radimo direktno sa ljudima koji žive u ekstremnom siromaštvu, ali pre svega institucija koje bi morale da preduzmu odgovarajuće mere, da donesu strateška dokumenta, da revidiraju postojeći model socijalne zaštite i socijalne podrške onim ljudima koji se nalaze u toj situaciji”, naglašava Marko Vasiljević.
I zaključuje: „Ne možemo biti bez ikakve reakcije i potpuno slepi na tako dramatične podatke. Upravo zbog toga bi bilo važno da, s obzirom na i inače nizak životni standard u Srbiji, mi dalje pratimo broj apsolutno siromašnih”.
Više od 370 dece u Srbiji godišnje oboli od malignih bolesti. Dok lekari pružaju medicinsku negu, roditelji traže da se pojača psihološka podrška porodicama
Petoro mladih stradalo je samo prošlog vikenda, a od početka godine više od 100 ljudi. Dok statistika upozorava, stručnjaci poručuju da bi spas moglo da donese ograničenje brzine na 30 kilometara na sat, ali da li je to primenljivo u Srbiji
„Prvih mesec-dva-tri postoje državne rezerve, pa se u lancu snabdevanja neće momentalno desiti nestašica goriva. Ipak, ako to potraje, doći će do nestašice koja može da podigne cenu goriva“, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković
Premijer Đuro Macut je najavio da „od iduće nedelje kreće u dijalog sa univerzitetima“
„Srbija je sve pokušala – razgovarano je sa američkom i sa ruskom stranom, iznosila predloge i tražili rešenja, ali nije do nas jer je zemlja mala i ne može postavljati uslove“, rekao je ministar finansija Siniša Mali.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve