img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Život na ulici

Srbija bez podataka koliko ljudi je bez krova nad glavom

11. oktobar 2024, 16:43 S.Z.
Foto: Tanjug / Vladimir Šporčić
Ukolko nemaju ličnu kartu beskućnici u Beogradu ne mogu da dobiju ni obrok u Narodnoj kuhinji
Copied

Poslednji popis iz stanovništva 2022. ne daje podatak koliko je ljudi u Srbiji bez krova nad glavom, a prema onom iz 2011. bilo ih je više od 17.800. Neadekvatan popis ovakvih slučajeva ne odražava stvarnost niti razmere problema, tvrde članice Mreže organizacija za borbu protiv beskućništva

Popisom iz 2011. godine registrovano je 445 takozvanih primarnih beskućnika odnosno onih koji žive na ulici, dok je broj sekundarnih beskućnika tj. onih koji žive u neuslovnim objektima  ili neformalnim naseljima 17.842, piše Nova ekonomija.

Kako naglašavaju iz organizacije „Inicijativa A11“ koja je članica Mreže organizacija protiv beskućništva, popis stanovništva, kao ni drugi zvanični izvori podataka ne beleže beskućništvo na adekvatan način. Kako procenjuju samo u Beogradu ih ima više od 4.000.

„Metodologija popisivanja ljudi koji su u situaciji beskućništva se nije promenila iako smo mi upozoravali na to da je metodologija neadekvatna. Ljudi koji su u situaciji beskućništva se ne popisuju direktno na mestima gde oni borave i žive, već se popis vrši preko institucija kojima su se ljudi u situaciji beskućništva obraćali za pomoć”, rekao je Marko Vasiljević za Novu ekonomiju iz organizacije Inicijativa A11.

Problem sa pristupom, kako je rekao, je u tome što mnogi ljudi bez krova nad glavom nikada nisu tražili pomoć od bilo koje institucije, pa su podaci o njihovom broju, prema mišljenju Vasiljevića, potcenjeni i da njih ima daleko više, što dokazuju i podaci organizacija koje rade direktno sa beskućnicima.

Kuda idu svi ti ljudi?

Predstavnik Inicijative A11 Marko Vasiljević rekao je u razgovoru za Novu ekonomiju da se osobama u situaciji beskućništva uglavnom nude privremena rešenja, odnosno prihvatilišta koja imaju manje kapaciteta nego što su stvarne potrebe za njim.

Sa druge strane, boravak u ovakvim institucijama je vremenski ograničen, odnosno dozvoljen je samo šest meseci i na taj način se trajan problem beskućništva ne rešava.

„Trajan problem bi se rešio jedino kroz razvijanje priuštivih modela socijalnog stanovanja i prepoznavanje osoba u situaciji beskućništva kao posebno ranjive kategorije koje će imati neku vrstu prioriteta u pogledu stambenog zbrinjavanja u okviru sistema socijalnog stanovanja”, rekao je Vasiljević.

U većim gradovima nema mnogo prihvatilišta. Za odrasla i stara lica, prihvatilišta u kojima smeštaj mogu potražiti osobe u situaciji beskućništva postoje u 12 jedinica lokalne samouprave.

Mnogi od njih, prema rečima Vasiljevića, ne mogu da dobiju ni institucionalnu podršku jer su „van sistema”, a uzrok tome je što ne mogu da prijave prebivalište.

„Ako nemate prebivalište, vi ne možete da imate lični dokument, a kada nemate ličnu kartu (dokument) ne možete da pristupite ni jednom pravu iz oblasti socijalne zaštite, odnosno nijednoj socijalnoj usluzi”, rekao je on.

Tako beskućnici ne mogu da ostvare ni prava na minimalna novčana socijalna davanja, a kako nisu korisnici socijalnih davanja, oni onda ne mogu ni da koriste Narodnu kuhinju.

„Često ljudi ostaju potpuno van sistema. Postoji zakonsko rešenje, ali postoje i brojni problemi u njegovoj primeni. Tako ljudi koji su u stanju beskućništva mogu da prijave prebivalište na adresi nadležnog centra za socijalni rad. Međutim, najčešće se dešava da u policiji ne žele da prihvate ovu vrstu zahteva i šalju ih ponovo u socijalnu službu”, kazao je Vasiljević.

Dodao je da ih onda u nadležnom Centru za socijalni rad ponovo upućuju na Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) odnosno policiju i da taj proces nekada traje i po nekoliko meseci.

Samim šetanjem od institucije do institucije i pribavljanjem saglasnosti, ljudi odustaju od ideje o prebivalištu i tako ostaju na ulici bez bilo kakve mogućnosti ostvarivanja socijalnih prava i podrške.

Tako se na ulici oslanjaju na pomoć nevladinih organizacija ili na ”Solidarnu kuhinju”, organizaciju koja deli besplatne obroke osobama bez krova nad glavom i bez administrativnih uslova, ili pak odlaze do Srpske pravoslavne crkve koja takođe deli obroke.

Gradonačelink Beograda je pre godinu dana izjavio da kapaciteti Prihvatilišta za odrasla i stara lica nikada nisu popunjeni i da ne postoji potreba za većim kapacitetom od 104, koliko ovo prihvatilište ima.

Međutim, upravo ovo prihvatilište i mogu da koriste samo oni koji su „registrovani” u sistemu odnosno oni koji imaju ličnu kartu. Upravo zbog administrativnih prepreka, prema rečima predstavnika nevladinih organizacija, ovaj broj i nije popunjen.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Beskućnici Narodna kuhinja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Vlasnik kompanije Igl Hils Mohamed Alabar kaže da od države Srbije nije dobio ništa, iako mu je ustupila više od 300 hektara zemljišta bez nadoknade.

Beograd na vodi

18.decembar 2025. B. B.

Beograd na vodi: Za Alabara neviđena divota, za mnoge Beograđane ruglo i simbol pronevera

„Sve što pamtim je da su migranti prolazili, sedeli na zemlji, neki od njih su ličili na kriminalce. To je sve čega se sećam. Bilo bi neprijatno šetati pored te reke. Kao da živite u kamenom dobu“, opisao je vlasnik kompanije Igl Hils Mohamed Alabar kako pamti lokaciju na kojoj je sagradio Beograd na vodi

Korisnicima koji su u svojim privatnim porukama na Viberu koristili reči kao „pare“ ili „plata“, počele su da iskaču reklame za keš kredit Procvredit banke

Reklamiranje

18.decembar 2025. R. V.

Procredit banka reklamom na Viberu razljutila i uplašila građane

Korisnicima koji su u svojim privatnim porukama na Viberu koristili reči kao „pare“ ili „plata“, počele su da iskaču reklame za keš kredit Procvredit banke

Životinje

18.decembar 2025. K. S.

Šta se zna o pomoru životinja u zoološkom vrtu na Paliću?

U proteklih nekoliko dana pojavili su se navodi o pomoru životinja u zoološkom vrtu na Paliću. Deo zaposlenih krivi rukovodstvo, uprava odbacuje optužbe

Redakcije nedeljnika „Vreme“ i dnevnog lista „Danas“ posetili su studenti treće i četvrte godine sportskog novinarstva Fakulteta za sport.

Studenti

17.decembar 2025. B. B.

Studenti sportskog novinarstva u poseti redakciji Vremena

Redakcije nedeljnika „Vreme“ i dnevnog lista „Danas“ posetili su studenti treće i četvrte godine sportskog novinarstva Fakulteta za sport

„Otpor studenata i profesora DUNP-a je toliko snažan, čist i pravedan da nužno izaziva strah i zavist vlasti

Državni univerzitet u Novom Pazaru

17.decembar 2025. B. B.

Glumci poručili studentima i profesorima DUNP-a da nisu sami

„Otpor studenata i profesora DUNP-a je toliko snažan, čist i pravedan da nužno izaziva strah i zavist vlasti", naveli su glumci i istakli da studenti i profesori DUNP-a da nisu sami

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure