
Građevinarstvo
Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi
U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11
Poslednji popis iz stanovništva 2022. ne daje podatak koliko je ljudi u Srbiji bez krova nad glavom, a prema onom iz 2011. bilo ih je više od 17.800. Neadekvatan popis ovakvih slučajeva ne odražava stvarnost niti razmere problema, tvrde članice Mreže organizacija za borbu protiv beskućništva
Popisom iz 2011. godine registrovano je 445 takozvanih primarnih beskućnika odnosno onih koji žive na ulici, dok je broj sekundarnih beskućnika tj. onih koji žive u neuslovnim objektima ili neformalnim naseljima 17.842, piše Nova ekonomija.
Kako naglašavaju iz organizacije „Inicijativa A11“ koja je članica Mreže organizacija protiv beskućništva, popis stanovništva, kao ni drugi zvanični izvori podataka ne beleže beskućništvo na adekvatan način. Kako procenjuju samo u Beogradu ih ima više od 4.000.
„Metodologija popisivanja ljudi koji su u situaciji beskućništva se nije promenila iako smo mi upozoravali na to da je metodologija neadekvatna. Ljudi koji su u situaciji beskućništva se ne popisuju direktno na mestima gde oni borave i žive, već se popis vrši preko institucija kojima su se ljudi u situaciji beskućništva obraćali za pomoć”, rekao je Marko Vasiljević za Novu ekonomiju iz organizacije Inicijativa A11.
Problem sa pristupom, kako je rekao, je u tome što mnogi ljudi bez krova nad glavom nikada nisu tražili pomoć od bilo koje institucije, pa su podaci o njihovom broju, prema mišljenju Vasiljevića, potcenjeni i da njih ima daleko više, što dokazuju i podaci organizacija koje rade direktno sa beskućnicima.
Kuda idu svi ti ljudi?
Predstavnik Inicijative A11 Marko Vasiljević rekao je u razgovoru za Novu ekonomiju da se osobama u situaciji beskućništva uglavnom nude privremena rešenja, odnosno prihvatilišta koja imaju manje kapaciteta nego što su stvarne potrebe za njim.
Sa druge strane, boravak u ovakvim institucijama je vremenski ograničen, odnosno dozvoljen je samo šest meseci i na taj način se trajan problem beskućništva ne rešava.
„Trajan problem bi se rešio jedino kroz razvijanje priuštivih modela socijalnog stanovanja i prepoznavanje osoba u situaciji beskućništva kao posebno ranjive kategorije koje će imati neku vrstu prioriteta u pogledu stambenog zbrinjavanja u okviru sistema socijalnog stanovanja”, rekao je Vasiljević.
U većim gradovima nema mnogo prihvatilišta. Za odrasla i stara lica, prihvatilišta u kojima smeštaj mogu potražiti osobe u situaciji beskućništva postoje u 12 jedinica lokalne samouprave.
Mnogi od njih, prema rečima Vasiljevića, ne mogu da dobiju ni institucionalnu podršku jer su „van sistema”, a uzrok tome je što ne mogu da prijave prebivalište.
„Ako nemate prebivalište, vi ne možete da imate lični dokument, a kada nemate ličnu kartu (dokument) ne možete da pristupite ni jednom pravu iz oblasti socijalne zaštite, odnosno nijednoj socijalnoj usluzi”, rekao je on.
Tako beskućnici ne mogu da ostvare ni prava na minimalna novčana socijalna davanja, a kako nisu korisnici socijalnih davanja, oni onda ne mogu ni da koriste Narodnu kuhinju.
„Često ljudi ostaju potpuno van sistema. Postoji zakonsko rešenje, ali postoje i brojni problemi u njegovoj primeni. Tako ljudi koji su u stanju beskućništva mogu da prijave prebivalište na adresi nadležnog centra za socijalni rad. Međutim, najčešće se dešava da u policiji ne žele da prihvate ovu vrstu zahteva i šalju ih ponovo u socijalnu službu”, kazao je Vasiljević.
Dodao je da ih onda u nadležnom Centru za socijalni rad ponovo upućuju na Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) odnosno policiju i da taj proces nekada traje i po nekoliko meseci.
Samim šetanjem od institucije do institucije i pribavljanjem saglasnosti, ljudi odustaju od ideje o prebivalištu i tako ostaju na ulici bez bilo kakve mogućnosti ostvarivanja socijalnih prava i podrške.
Tako se na ulici oslanjaju na pomoć nevladinih organizacija ili na ”Solidarnu kuhinju”, organizaciju koja deli besplatne obroke osobama bez krova nad glavom i bez administrativnih uslova, ili pak odlaze do Srpske pravoslavne crkve koja takođe deli obroke.
Gradonačelink Beograda je pre godinu dana izjavio da kapaciteti Prihvatilišta za odrasla i stara lica nikada nisu popunjeni i da ne postoji potreba za većim kapacitetom od 104, koliko ovo prihvatilište ima.
Međutim, upravo ovo prihvatilište i mogu da koriste samo oni koji su „registrovani” u sistemu odnosno oni koji imaju ličnu kartu. Upravo zbog administrativnih prepreka, prema rečima predstavnika nevladinih organizacija, ovaj broj i nije popunjen.
Izvor: Nova ekonomija
U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11
Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe
Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti
Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice
U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve