img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Život na ulici

Srbija bez podataka koliko ljudi je bez krova nad glavom

11. октобар 2024, 16:43 S.Z.
Foto: Tanjug / Vladimir Šporčić
Ukolko nemaju ličnu kartu beskućnici u Beogradu ne mogu da dobiju ni obrok u Narodnoj kuhinji
Copied

Poslednji popis iz stanovništva 2022. ne daje podatak koliko je ljudi u Srbiji bez krova nad glavom, a prema onom iz 2011. bilo ih je više od 17.800. Neadekvatan popis ovakvih slučajeva ne odražava stvarnost niti razmere problema, tvrde članice Mreže organizacija za borbu protiv beskućništva

Popisom iz 2011. godine registrovano je 445 takozvanih primarnih beskućnika odnosno onih koji žive na ulici, dok je broj sekundarnih beskućnika tj. onih koji žive u neuslovnim objektima  ili neformalnim naseljima 17.842, piše Nova ekonomija.

Kako naglašavaju iz organizacije „Inicijativa A11“ koja je članica Mreže organizacija protiv beskućništva, popis stanovništva, kao ni drugi zvanični izvori podataka ne beleže beskućništvo na adekvatan način. Kako procenjuju samo u Beogradu ih ima više od 4.000.

„Metodologija popisivanja ljudi koji su u situaciji beskućništva se nije promenila iako smo mi upozoravali na to da je metodologija neadekvatna. Ljudi koji su u situaciji beskućništva se ne popisuju direktno na mestima gde oni borave i žive, već se popis vrši preko institucija kojima su se ljudi u situaciji beskućništva obraćali za pomoć”, rekao je Marko Vasiljević za Novu ekonomiju iz organizacije Inicijativa A11.

Problem sa pristupom, kako je rekao, je u tome što mnogi ljudi bez krova nad glavom nikada nisu tražili pomoć od bilo koje institucije, pa su podaci o njihovom broju, prema mišljenju Vasiljevića, potcenjeni i da njih ima daleko više, što dokazuju i podaci organizacija koje rade direktno sa beskućnicima.

Kuda idu svi ti ljudi?

Predstavnik Inicijative A11 Marko Vasiljević rekao je u razgovoru za Novu ekonomiju da se osobama u situaciji beskućništva uglavnom nude privremena rešenja, odnosno prihvatilišta koja imaju manje kapaciteta nego što su stvarne potrebe za njim.

Sa druge strane, boravak u ovakvim institucijama je vremenski ograničen, odnosno dozvoljen je samo šest meseci i na taj način se trajan problem beskućništva ne rešava.

„Trajan problem bi se rešio jedino kroz razvijanje priuštivih modela socijalnog stanovanja i prepoznavanje osoba u situaciji beskućništva kao posebno ranjive kategorije koje će imati neku vrstu prioriteta u pogledu stambenog zbrinjavanja u okviru sistema socijalnog stanovanja”, rekao je Vasiljević.

U većim gradovima nema mnogo prihvatilišta. Za odrasla i stara lica, prihvatilišta u kojima smeštaj mogu potražiti osobe u situaciji beskućništva postoje u 12 jedinica lokalne samouprave.

Mnogi od njih, prema rečima Vasiljevića, ne mogu da dobiju ni institucionalnu podršku jer su „van sistema”, a uzrok tome je što ne mogu da prijave prebivalište.

„Ako nemate prebivalište, vi ne možete da imate lični dokument, a kada nemate ličnu kartu (dokument) ne možete da pristupite ni jednom pravu iz oblasti socijalne zaštite, odnosno nijednoj socijalnoj usluzi”, rekao je on.

Tako beskućnici ne mogu da ostvare ni prava na minimalna novčana socijalna davanja, a kako nisu korisnici socijalnih davanja, oni onda ne mogu ni da koriste Narodnu kuhinju.

„Često ljudi ostaju potpuno van sistema. Postoji zakonsko rešenje, ali postoje i brojni problemi u njegovoj primeni. Tako ljudi koji su u stanju beskućništva mogu da prijave prebivalište na adresi nadležnog centra za socijalni rad. Međutim, najčešće se dešava da u policiji ne žele da prihvate ovu vrstu zahteva i šalju ih ponovo u socijalnu službu”, kazao je Vasiljević.

Dodao je da ih onda u nadležnom Centru za socijalni rad ponovo upućuju na Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) odnosno policiju i da taj proces nekada traje i po nekoliko meseci.

Samim šetanjem od institucije do institucije i pribavljanjem saglasnosti, ljudi odustaju od ideje o prebivalištu i tako ostaju na ulici bez bilo kakve mogućnosti ostvarivanja socijalnih prava i podrške.

Tako se na ulici oslanjaju na pomoć nevladinih organizacija ili na ”Solidarnu kuhinju”, organizaciju koja deli besplatne obroke osobama bez krova nad glavom i bez administrativnih uslova, ili pak odlaze do Srpske pravoslavne crkve koja takođe deli obroke.

Gradonačelink Beograda je pre godinu dana izjavio da kapaciteti Prihvatilišta za odrasla i stara lica nikada nisu popunjeni i da ne postoji potreba za većim kapacitetom od 104, koliko ovo prihvatilište ima.

Međutim, upravo ovo prihvatilište i mogu da koriste samo oni koji su „registrovani” u sistemu odnosno oni koji imaju ličnu kartu. Upravo zbog administrativnih prepreka, prema rečima predstavnika nevladinih organizacija, ovaj broj i nije popunjen.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Beskućnici Narodna kuhinja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure