img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dan borbe protiv homofobije

„Sports Free“: Poziv fudbalerima da u petak progovore o svojoj homoseksualnosti

16. maj 2024, 11:40 Andreas Šten-Cimons (DW)
Dan borbe protiv homofobije 17. maj Foto: Unsplash/Daniel James
Dan borbe protiv homofobije 17. maj
Copied

Na Dan borbe protiv homofobije brojni profesionalni fudbaleri navodno će otvoreno da progovore o svojoj homoseksualnosti. Kritičari se plaše da inicijativa Markusa Urbana „Sports Free“ neće imati dugotrajan efekat, te da će samo na kratko da osvetli problem, a da zapravo ništa neće da promeni u vezi s raširenom homofobijom. Nemački fudbalski savez (DFB) nije uključen u inicijativu

U petak 17. maja, na Dan borbe protiv homofobije, brojni profesionalni fudbaleri navodno će otvoreno da progovore o svojoj homoseksualnosti. Iza toga stoji inicijativa Markusa Urbana „Sports Free“, piše Dojče vele.

Šta je to „Sports Free“?

Reč je o inicijativi koja se zalaže za vidljivost i prihvatanje kvir-sportista u profesionalnom sportu. Pokretač inicijative je „Diversero“, globalna zajednica za različitost i protiv zlostavljanja. Voditelj i jedan od inicijatora kampanje „_Sports Free“_ je Markus Urban.

Ko je Markus Urban?

Urban je 2007. bio prvi bivši fudbaler u Nemačkoj koji je javno otkrio da je homoseksualac. U to vreme je, međutim, već odavno završio aktivnu karijeru.

Urban, rođen 1971. u tadašnjoj Demokratskoj Republici Nemačkoj (DDR) i bio je jedan od najtalentovanijih mladih fudbalera u svojoj zemlji. Igrao je kao vezni igrač za FC Rot-Vajs iz Erfurta u pokrajini Tiringiji, u prvoj ligi za mlade timove DDR-a, kao i za nekoliko juniorskih reprezentacija DDR-a.

Početkom 1990-ih zamalo je postao profesionalac, ali je odlučio da ne nastaviti karijeru profesionalnog fudbalera, jer je pritisak skrivanja homoseksualnosti za njega bio preveliki.

Šta se namerava?

Za 17. maj 2024, Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije, interfobije i transfobije (IDAHOBIT), inicijativa pruža platformu na kojoj profesionalni sportisti mogu javno da priznaju svoju homoseksualnost odnosno „queerness“.

„Organizujemo grupni coming-out i tražimo od društva da razmisli o vrednostima inkluzije“, navodi se na veb-stranici. Datum je najavljen još u novembru 2023.

„Gradimo neku vrstu zida digitalne galerije“, objasnio je Urban u nedavnom intervjuu za magazin „Štern“. „Tamo igrači, treneri, sudije ili drugi ljudi iz profesionalnog fudnalskog okruženja mogu da podele svoje priče.“

Nakon toga, 17. svakog narednog meseca slaviće se širom sveta „_Sports Free Day“_, kako bi se podigla svest o izazovima s kojima se kvir-sportisti suočavaju. Ali, posebna pažnja će 17. maja biti posvećena profesionalnim fudbalerima koji su homoseksualci.

„To je mala revolucija“, rekao je Urban za DW u aprilu. Kaže da očekuje „lančanu reakciju“. „To će biti veoma važno za mnogu decu, mlade i odrasle širom sveta. Za njih će nakon toga postojati novi uzori.“

Čega se plaše gej-fudbaleri?

Homofobija je još uvek raširena u muškom fudbalu. Navijači često skandiraju protiv homoseksualaca, a i igrači isto tako često na terenu imaju pogrdne komentare, poput: „Kakvo je to bilo pedersko dodavanje?“ Ili: „Igraš kao gej!“

Markus Urban i njegove kolege kažu da se mnogi homoseksualni igrači više plaše reakcija na terenu i u svlačionici, nego reakcija navijača na tribinama.

Osim toga, mnogi igrači su uvereni da bi „nakon autovanja pali u nemilost u svetu sporta“, objašnjava Urban. Zbog toga se, kaže, kriju, vode dvostruki život, ponekad imaju za javnost lažne devojke, a s drugim muškarcima sastaju se samo u tajnosti.

Koji su se fudbalski profesionalci već autovali?

Uz Urbana, u Nemačkoj je to bio najistaknutiji bivši reprezentativac Tomas Hiclšperger. Ali, on je o svojoj homoseksualnosti otvoreno progovorio tek 2014. godine, nakon što je završio svoju aktivnu karijeru. Do sada se nijedan aktivni profesionalni fudbaler u Nemačkoj nije „autovao“.

U svakom slučaju, veoma malo aktivnih profesionalaca u svetu javno je priznalo svoju homoseksualnost. Prvi je bio Englez Džastin Fashanu 1990. Bio je to tragičan slučaj. Fashanu se suočio s mržnjom i odbacivanjem. Oduzeo je sebi život 1998. nakon što ga je 17-godišnjak optužio za silovanje.

Nakon što se Fashanu „autovao“, dugo je trebalo da američki nogometaš Kolin Martin objavi da je homoseksualac. To se dogodilo 2018. godine. Usledili su Australijanac Džoš Kavalo (oktobar 2021), Englez Džejk Danijels (maj 2022.) i Čeh Jakub Jankto (februar 2023). I u drugim zemljama postoje neki aktivni igrači u poluprofesionalnom, višem amaterskom rangu koji su se „autovali“.

Šta kritičari kažu o planiranom grupnom „autovanju“?

Kritičari se plaše da Urbanova inicijativa neće imati dugotrajan efekat, da će samo na kratko da osvetli problem, a da zapravo ništa neće da promeni u vezi s raširenom homofobijom. „To je samo skretanje pažnje, jer ljudima pruža osećaj da se problem rešava i da se nešto menja, iako se to u stvarnosti ne događa“, požalio se australijski istraživač obrazaca ponašanja Erik Denikon u intervjuu za nemački radio Dojčlandfunk (DLF). On se godinama bavi istraživanjem homofobije u sportu.

Ima i kritika iz Nemačkog fudbalskog saveza (DFB), koji nije uključen u inicijativu. „Nažalost, ono što mi nedostaje u vezi s tom kampanjom jeste širi savez koji podržava čitavu tu stvar“, kaže Kristijan Rudolf koji je u DFB zadužen za rodnu i seksualnu raznolikost.

Od 36 profesionalnih klubova prve i druge Bundeslige, do sada se inicijativi „Sports Free“ pridružilo samo osam klubova: Štutgart, Hanover, Osnabrik, Frajburg, Borusia Dortmund, Hofenhajm, Union Berlin i Zankt Pauli.

Šta očekivati 17. maja?

To je teško predvideti. Ipak, kako se približavao taj datum, tako je skepsa postajal sve veće i pitanje da li će se željeno grupno „autovanje“ istaknutih fudbalskih profesionalaca zaista i dogoditi. Inicijator Markus Urban također je nedavno smanjio očekivanja i malo se povukao.

„Aktivni profesionalni fudbaleri još uvek su uzdržani“, rekao je on u intervjuu za „Štern“ i takođe priznao da nije imao direktnih kontakata s gej-fudbalerima koji su profesionalci, pa čak ni putem SMS-a ili kratkih poruka. „Postoji povezanost, ali se odvija u tajnosti“, kaže Urban i ukazuje da mora „mukotrpno“ da komunicira preko trećih strana. „Igrači su izuzetno oprezni. Niko se ne usuđuje da izađe u javnost“, kaže Urban i dodaje da je potreban krajnji oprez.

Ovog petka će se, dakle, videti da li je kampanja samo izazvala veliku pažnju medija ili će zaista da ima dugotrajan efekat i da poboljša položaj homoseksualnih fudnalskih profesionalaca.

Tagovi:

Dan borbe protiv homofobije Fudbal fudbaleri homoseksualci gej sportisti LGBT
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Nema zelenila: Izgradnja stanova u Beogradu na vodi

Ekologija

17.jun 2025. T. S.

Zabetonirani grad, vrele noći: Toplotna ostrva gutaju Beograd

Beograd se pregreva, vazduh je zagađen, a građani sve češće ne mogu da spavaju zbog vrućine. Manjak zelenila i betonizacija pogoršavaju efekat toplotnih ostrva. Iako sistemska rešenja postoje, gradske vlasti ne reaguju

Veliki broj Srba odlazi u Grčku

Selidbe u Grčku

17.jun 2025. Novak Marković

Odlazimo južnije, ali ne na odmor: Zašto se Srbi sve više sele u Grčku?

Nekada se na Grčku, iz ugla srpskog naroda, najviše gledalo kao na destinaciju za odmor od desetak dana, odličnu hranu i nešto od suvenira. Danas, sve veći broj ljudi, pogotovo mladih, ovu državu vidi kao novo mesto za život

Đokovićeva deca ići će u atinsku školu

Selidba Novaka Đokovića

17.jun 2025. Novak Marković

Porodica Đoković se seli u Atinu: Zašto Beograd nije opcija?

Izgleda da poseta Novaka Đokovića Atini ipak nije bila slučajna. Grci, sa ponosom, već nekoliko dana najavljuju da će se najbolji teniser u istoriji, zajedno sa suprugom Jelenom i decom Stefanom i Tarom, preseliti kod njih

Hronika

16.jun 2025. I.M.

Napadač na studente FDU priznao krivicu, dobio uslovnu kaznu od šest meseci

Milija Koldžić, okrivljeni za napad na studente i profesora Fakulteta dramskih umetnosti u novembru prošle godine, priznao je krivicu i dobio uslovnu kaznu zatvora od šest meseci sa rokom provere od dve godine, kao i novčanu kaznu od 50.000 dinara

Škole

16.jun 2025. M. L. J.

Raspust 2025: Za koga je škola gotova, a za koga ne

Letnji raspust počinje danas za osnovce u školama koje nisu štrajkovale. One škole u kojima su prosvetni radnici u borbi za svoja prava i pružajući podršku studentima odbijali da rade, radiće još nedelju dana

Komentar

Komentar

Smena Šolaka: Vučić će biti jedini urednik

Dramatičan apel zaposlenih u Junajted mediji pokazuje šta može da se desi kad medije kontrolišu režim i korporacije. Srbiji se dešava sada. Ako publika to ne prepozna, preti još crnji medijski mrak

Nemanja Rujević

Komentar

Tamni vilajet A. Vučića: Šta god da uradi, kajaće se

Aleksandru Vučiću sada ostaju samo stari, provereni metodi klasičnih diktatura jer ove moderne metode zaluđivanja i trovanja javnosti trokiraju. I to mu se, međutim, obija o glavu

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Vučić, čovek-orkestar

Ne brani Vučić državu, već sebe od države. Sa bubnjem na leđima i gitarom u rukama ovaj čovek-orkestar izvodi dve-tri iste pesme bez sluha, uz falširanje i ispadnje iz ritma. Takvi su mu i vlast i politika. U najkraćem – opasni po okolinu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1797
Poslednje izdanje

Izbori u Kosjeriću i Zaječaru

Kako je naprednjački brod počeo da tone Pretplati se
Moj dan u Kosjeriću

Ljudi koji drugim ljudima buše gume

Vlast i njena retorika

Strašilo je u ogledalu

Feljton: Kosovska ideologija (I)

Lazar Hrebeljanović – od vojskovođe do sveca

Duh vremena: Josif Brodski (1)

“Kakvu biografiju pišu našem Riđem!”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure