img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dan borbe protiv homofobije

„Sports Free“: Poziv fudbalerima da u petak progovore o svojoj homoseksualnosti

16. мај 2024, 11:40 Andreas Šten-Cimons (DW)
Dan borbe protiv homofobije 17. maj Foto: Unsplash/Daniel James
Dan borbe protiv homofobije 17. maj
Copied

Na Dan borbe protiv homofobije brojni profesionalni fudbaleri navodno će otvoreno da progovore o svojoj homoseksualnosti. Kritičari se plaše da inicijativa Markusa Urbana „Sports Free“ neće imati dugotrajan efekat, te da će samo na kratko da osvetli problem, a da zapravo ništa neće da promeni u vezi s raširenom homofobijom. Nemački fudbalski savez (DFB) nije uključen u inicijativu

U petak 17. maja, na Dan borbe protiv homofobije, brojni profesionalni fudbaleri navodno će otvoreno da progovore o svojoj homoseksualnosti. Iza toga stoji inicijativa Markusa Urbana „Sports Free“, piše Dojče vele.

Šta je to „Sports Free“?

Reč je o inicijativi koja se zalaže za vidljivost i prihvatanje kvir-sportista u profesionalnom sportu. Pokretač inicijative je „Diversero“, globalna zajednica za različitost i protiv zlostavljanja. Voditelj i jedan od inicijatora kampanje „_Sports Free“_ je Markus Urban.

Ko je Markus Urban?

Urban je 2007. bio prvi bivši fudbaler u Nemačkoj koji je javno otkrio da je homoseksualac. U to vreme je, međutim, već odavno završio aktivnu karijeru.

Urban, rođen 1971. u tadašnjoj Demokratskoj Republici Nemačkoj (DDR) i bio je jedan od najtalentovanijih mladih fudbalera u svojoj zemlji. Igrao je kao vezni igrač za FC Rot-Vajs iz Erfurta u pokrajini Tiringiji, u prvoj ligi za mlade timove DDR-a, kao i za nekoliko juniorskih reprezentacija DDR-a.

Početkom 1990-ih zamalo je postao profesionalac, ali je odlučio da ne nastaviti karijeru profesionalnog fudbalera, jer je pritisak skrivanja homoseksualnosti za njega bio preveliki.

Šta se namerava?

Za 17. maj 2024, Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije, interfobije i transfobije (IDAHOBIT), inicijativa pruža platformu na kojoj profesionalni sportisti mogu javno da priznaju svoju homoseksualnost odnosno „queerness“.

„Organizujemo grupni coming-out i tražimo od društva da razmisli o vrednostima inkluzije“, navodi se na veb-stranici. Datum je najavljen još u novembru 2023.

„Gradimo neku vrstu zida digitalne galerije“, objasnio je Urban u nedavnom intervjuu za magazin „Štern“. „Tamo igrači, treneri, sudije ili drugi ljudi iz profesionalnog fudnalskog okruženja mogu da podele svoje priče.“

Nakon toga, 17. svakog narednog meseca slaviće se širom sveta „_Sports Free Day“_, kako bi se podigla svest o izazovima s kojima se kvir-sportisti suočavaju. Ali, posebna pažnja će 17. maja biti posvećena profesionalnim fudbalerima koji su homoseksualci.

„To je mala revolucija“, rekao je Urban za DW u aprilu. Kaže da očekuje „lančanu reakciju“. „To će biti veoma važno za mnogu decu, mlade i odrasle širom sveta. Za njih će nakon toga postojati novi uzori.“

Čega se plaše gej-fudbaleri?

Homofobija je još uvek raširena u muškom fudbalu. Navijači često skandiraju protiv homoseksualaca, a i igrači isto tako često na terenu imaju pogrdne komentare, poput: „Kakvo je to bilo pedersko dodavanje?“ Ili: „Igraš kao gej!“

Markus Urban i njegove kolege kažu da se mnogi homoseksualni igrači više plaše reakcija na terenu i u svlačionici, nego reakcija navijača na tribinama.

Osim toga, mnogi igrači su uvereni da bi „nakon autovanja pali u nemilost u svetu sporta“, objašnjava Urban. Zbog toga se, kaže, kriju, vode dvostruki život, ponekad imaju za javnost lažne devojke, a s drugim muškarcima sastaju se samo u tajnosti.

Koji su se fudbalski profesionalci već autovali?

Uz Urbana, u Nemačkoj je to bio najistaknutiji bivši reprezentativac Tomas Hiclšperger. Ali, on je o svojoj homoseksualnosti otvoreno progovorio tek 2014. godine, nakon što je završio svoju aktivnu karijeru. Do sada se nijedan aktivni profesionalni fudbaler u Nemačkoj nije „autovao“.

U svakom slučaju, veoma malo aktivnih profesionalaca u svetu javno je priznalo svoju homoseksualnost. Prvi je bio Englez Džastin Fashanu 1990. Bio je to tragičan slučaj. Fashanu se suočio s mržnjom i odbacivanjem. Oduzeo je sebi život 1998. nakon što ga je 17-godišnjak optužio za silovanje.

Nakon što se Fashanu „autovao“, dugo je trebalo da američki nogometaš Kolin Martin objavi da je homoseksualac. To se dogodilo 2018. godine. Usledili su Australijanac Džoš Kavalo (oktobar 2021), Englez Džejk Danijels (maj 2022.) i Čeh Jakub Jankto (februar 2023). I u drugim zemljama postoje neki aktivni igrači u poluprofesionalnom, višem amaterskom rangu koji su se „autovali“.

Šta kritičari kažu o planiranom grupnom „autovanju“?

Kritičari se plaše da Urbanova inicijativa neće imati dugotrajan efekat, da će samo na kratko da osvetli problem, a da zapravo ništa neće da promeni u vezi s raširenom homofobijom. „To je samo skretanje pažnje, jer ljudima pruža osećaj da se problem rešava i da se nešto menja, iako se to u stvarnosti ne događa“, požalio se australijski istraživač obrazaca ponašanja Erik Denikon u intervjuu za nemački radio Dojčlandfunk (DLF). On se godinama bavi istraživanjem homofobije u sportu.

Ima i kritika iz Nemačkog fudbalskog saveza (DFB), koji nije uključen u inicijativu. „Nažalost, ono što mi nedostaje u vezi s tom kampanjom jeste širi savez koji podržava čitavu tu stvar“, kaže Kristijan Rudolf koji je u DFB zadužen za rodnu i seksualnu raznolikost.

Od 36 profesionalnih klubova prve i druge Bundeslige, do sada se inicijativi „Sports Free“ pridružilo samo osam klubova: Štutgart, Hanover, Osnabrik, Frajburg, Borusia Dortmund, Hofenhajm, Union Berlin i Zankt Pauli.

Šta očekivati 17. maja?

To je teško predvideti. Ipak, kako se približavao taj datum, tako je skepsa postajal sve veće i pitanje da li će se željeno grupno „autovanje“ istaknutih fudbalskih profesionalaca zaista i dogoditi. Inicijator Markus Urban također je nedavno smanjio očekivanja i malo se povukao.

„Aktivni profesionalni fudbaleri još uvek su uzdržani“, rekao je on u intervjuu za „Štern“ i takođe priznao da nije imao direktnih kontakata s gej-fudbalerima koji su profesionalci, pa čak ni putem SMS-a ili kratkih poruka. „Postoji povezanost, ali se odvija u tajnosti“, kaže Urban i ukazuje da mora „mukotrpno“ da komunicira preko trećih strana. „Igrači su izuzetno oprezni. Niko se ne usuđuje da izađe u javnost“, kaže Urban i dodaje da je potreban krajnji oprez.

Ovog petka će se, dakle, videti da li je kampanja samo izazvala veliku pažnju medija ili će zaista da ima dugotrajan efekat i da poboljša položaj homoseksualnih fudnalskih profesionalaca.

Tagovi:

Dan borbe protiv homofobije fudbaleri homoseksualci gej sportisti LGBT Fudbal
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Beograd

10.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Direktor Gradskog zavoda kaže da Mome Kapora 2 može da se ruši, a na sajtu piše da ne može

Aleksandar Ivanović, direktor Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i jedan od okrivljenih u slučaju Generalštab, dozvolio je rušenje kuće na Vračaru u Mome Kapora 2 iako na sajtu ove institucije piše da je to „nepokretnost u postupku utvrđivanja za kulturno dobro“

Veran Matić

Veran Matić

10.фебруар 2026. B. B.

Direktor biroa Reportera bez granica: Vučić odgovoran ako se Veranu Matiću nešto desi

Veran Matić jeste u opasnosti. Prvi akter koji je odgovoran za njegovu bezbednost je država, jer je on državljanin Srbije, kaže Pavol Salaj, direktor biroa Reportera bez granica

Novac

Fiskalni savet

10.фебруар 2026. B. B.

Fiskalni savet: Reforma platnih razreda nije podbacila u primeni, već u samoj koncepciji

Umesto objektivnog vrednovanja rada, težište je preneto na pregovore o visini koeficijenata, ocenio je Fiskalni savet

Muzej logora

Studenti

10.фебруар 2026. B. B.

Niški studenti pozvali na komemorativnu šetnju posvećenu žrtvama nacističkog terora

Cilj okupljanja je podsećanje da zaborav vodi ponavljanju zločina i da je sećanje na žrtve neraskidivo povezano sa savremenom borbom za slobodu, pravdu i ljudsko dostojanstvo, naveli su niški studenti

Zoran Pašalić

Zaštitnik građana

10.фебруар 2026. B. B.

Zaštitnik građana pokrenuo postupak povodom smrti devojčice iz Čačka

Zaštitnik građana Zoran Pašalić će pribaviti potrebne informacije i dokumentaciju radi utvrđivanja svih činjenica i okolnosti u vezi sa smrću devojčice koja je umrla nakon rutinske operacije trećeg krajnika u bolnici u Čačku

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure