Da li će radno vreme u Crnoj Gori biti sat kraće i od kada znaće se nakon pregovora koje vode Vlada, reprezentativni sindikati i poslodavci
Na poslednjem Socijalnom savetu Crne Gore najviše su zbog skraćivanja radnog vremena sa osam na sedam sati negodovali iz građevinskog i turističkog sektora koji već funkcioniše sezonski i s hroničnim nedostatkom radne snage, piše Dojče vele (DW).
„To bi podrazumevalo temeljnu reorganizaciju poslova, potenciranje prekovremenog rada i preraspodele radnog vremena (za šta postoje ozbiljna zakonska ograničenja) i dodatne troškove ili nova zapošljavanja koja mnogi ne mogu da finansiraju. Skraćenje radnog vremena za većinu poslova u turizmu apsolutno nije moguće“, navode iz Unije poslodavaca Crne Gore.
travel-3187685_1280U turističkom sektoru se naročito bune protiv skraćenja radnog vremena / Foto: Сергей Петров/Pixabay
Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, s druge strane, kažu da od 1. januara ove godine do danas Inspekcija rada nije evidentirala potrebu za uvođenjem prekovremenog rada u privrednom sektoru.
„Proces implementacije će biti pažljivo planiran, u saradnji sa sindikatima, poslodavcima, akademskom zajednicom i drugim relevantnim akterima. Fokusirani smo na analize koje će pokazati kako se sedmočasovni radni dan može primeniti u praksi, bez ugrožavanja ekonomskih performansi“, saopštili su za DW iz kabineta ministarke Naide Nišić.
Sat manje i za državni posao
U javnom sektoru malene Crne Gore radi skoro 80 hiljada ljudi, što je trećina ukupno zaposlenih u zemlji. Prenatrpana, mahom partijska administracija, često je spora i neefikasna.
Iz privatnog sektora zbog toga državu pozivaju da se pre skraćivanja radnog vremena pozabavi optimizacijom javne uprave, povećanjem njene efikasnosti, ali i suzbijanjem sive ekonomije i zloupotrebe bolovanja.
Montenegro Parliamentary ElectionMilojko Spajić: Pobornik tridesetpetočasovne radne nedelje / Foto: AP Photo/Risto Bozovic
Deo rešenja, međutim, u resoru ministarke Nišić vide upravo u smanjenju broja radnih sati.
„Savremeni evropski trendovi i brojna istraživanja potvrđuju da kraće radno vreme ne znači nižu efikasnost – naprotiv, ono vodi ka većem zadovoljstvu zaposlenih, manjoj stopi bolovanja, većoj motivaciji i većoj dugoročnoj koristi za poslodavce i društvo u celini“ , navode iz Ministarstva.
Jedini u Evropi?
Ukoliko izmene Zakona o radu koje predviđaju uvođenje sedmočasovnog radnog vremena dobiju podršku većine u Parlamentu, Crna Gora će, prema našem istraživanju, postati prva država u regionu i Evropi koja je zakonski definisala radno vreme od sedam sati.
Francuska je najpoznatiji primer skraćenog radnog vremena sa zakonskom normom od 35 sati sedmično (što u proseku iznosi 7 sati dnevno), ali to nije eksplicitno definisano kao „sedmočasovno radno vreme“.
Obećanje o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena prvi put je izneo lider PES-a i premijer Milojko Spajić, povodom Međunarodnog praznika rada pre dve godine.
Tad je najavio da će skraćenje radnog vremena sa 40 na 35 sati nedeljno predložiti kao deo programa „Evropa sad 2“, na kojem je vladajući PES zasnivao predizbornu kampanju.
Nakon formiranja Vlade, Spajić je više puta najavljivao skraćenje radnog vremena, čak i do kraja prošle godine, ali se još čeka da se to i desi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zakazana je nova elektronska sednica za usvajanje Prostornog plana za širenje Beograda na vodi. Inicijativa „Beograd ostaje“ poziva Beograđane da to ne dozvole
Iako površinski kop Zapadni Kostolac još nije otvoren, a možda nikada ni neće biti, od meštana Dubravice već se traži da donesu odluke o preseljenju. Jer, ako se ovaj kop otvori, celo selo će biti progutano
Više javno tužilaštvo tereti dvojicu muškaraca za nasilje prema policiji tokom protesta 28. juna u Beogradu. Jedan je, prema navodima, bacao kamenice, a drugi napao pripadnika Žandarmerije i pokušao da mu istrgne štit
Studenti u Srbiji suočeni su sa neizvesnošću i pritiscima tokom višemesečnih protesta i blokada, što značajno utiče na njihovu motivaciju, osećaj kontrole i buduće planove. Uz gubitak motivacije, studenti uspevaju da pronađu snagu u aktivizmu i novim iskustvima. Psihološkinja kaže da je ova situacija izazov za mentalno zdravlje mladih, ali i prilika za rast samosvesti i jačanje identiteta
Snežana C. koja je nožem povredila dekanku Filozofskog fakulteta u Nišu Nataliju Jovanović na sudu je zamolila za oproštaj ističući da je bila pod uticajem sadržaja televizije „Informer“
Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!