img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravstvo

Slučaj preminule devojke iz Kaluđerice: Hitna pomoć 20 godina čeka umrežavanje

22. март 2024, 16:42 Sanja Zrnić
Foto: Tanjug/ Jaroslav Pap
Ilustracija
Copied

Nedavni slučaj devojke Sare Petković (22) iz Kaluđerice, koja je preminula čekajući Hitnu pomoć zbog napada astme, ponovo je vratio fokus na pitanje umrežavanja i teritorijalne nadležnosti tih službi

O umrežavanju svih hitnih službi i jednom broju za Hitnu medicinsku pomoć, u Srbiji se priča skoro dve decenije.

Sarini roditelji kažu da je od prvog poziva do dolaska ekipe prošlo 40 minuta, ali Sara je preminula u dvorištu svoje kuće.

Dejan Zejnula predsednik pokreta „Pravo na život – Meri“ kaže za „Vreme” da je veoma diksutabilan zvaničan podatak da Hitna pomoć izlazi na teren u proseku od osam minuta. Jer se prečesto da dešava da građani po nekoliko puta zovu, a pomoć im se ukazuje tek od momenta kada služba prihvati poziv.

Sagovornik „Vremena” objašnjava da su pre dve godine Skupštini Srbije predali Predlog zakona o hitnoj medicinskoj pomoći, koji predviđa uvođenje jedinstvenog broja za celu teritoriju Srbije i da u svakom okrugu u Srbiji postoji jedan dispečerski centar.

„Srbija bi tako imala 25 dispečerskih centara, a pozivom 194 dobijao bi se dispečerski centar za taj upravni okrug. Dispečerski centri bi međusobno bili povezani za slučaj masovnih nesreća“, kaže Zejnula za „Vreme”.

Dodaje da bi Sara možda bila živa da je taj predlog barem neko uzeo u razmatranje.

„Mnogo života je u poslednjih nekoliko godina izgubljeno zbog neorganizovanosti. Imamo skoriji primer u Leksovcu gde su psovali porodicu koja je zvala Hitnu pomoć i nisu izašli na teren, umrla je baka.

Ljudi su širom Srbije umirali jer Hitna nije na vreme izašla ili se nije uopšte pojavila”, kaže Zejnula.

Ljudi umiru zbog birokratskih propusta

O reorganizaciji službe hitne pomoći poslednji put se govorilo 2022. godine. Govorilo se se tada da je plan reorganizacije razrađen kroz projekat „Plan optimizacije mreže ustanova zdravstvene zaštite“, koji je rađen sa Svetskom bankom.

Tada je rečeno da će Srbija preuzeti danski model rada hitne službe koji bi podrazumevao nova vozila Hitne pomoći u kojima je biti GPS sistem, helikopterske jedinice, bolje obučene medicinske tehničare, ali i vozače.

Zejnula kaže da je danas u Srbiji sve prepušteno rukovodiocima hitnih službi, a da nema jedinstvenog akta o organizaciji i radu tih službi.

„U birokratskim propustima se gube životi. Slučaj Sare Petković nije jedini, toga ima mnogo više. Mi imamo hitne službe koje nemaju mogućnost snimanja razgovora. Vi možete reći da neko krvari i da je u nesvesti, ali posle nemate dokaz da ste zvali i šta ste od simptoma naveli. Postavlja se pitanje kako je Ministarstvo zdravlja moglo da im dodeli rešenje o obrazovanju službi Hitne pomoći, ako ne ispunjavaju osnovne uslove za rad“, kaže on.

Pojašnjava da u Srbiji postoji oko 150 službi hitne pomoći i četiri zavoda (Beograd, Niš, Kragujevac i Novi Sad).

„U zavodima imamo dispečerski centar, ali to je samo u četiri zavoda. U 150 službi vi imate lekare i zdravstvene radnike i oni odlučuju da li će izaći na teren. Naša ideja je da svaki okrug ima dispečerski centar. Recimo Kolubarski okrug, gde imate Valjevo, Osečinu, UB, Mionicu, Ljig i Lajkovac. Ideja je da postoji dispečerski centar Valjevo,koji ima uvid u ekipe na terenu, i šalje najbližu ekipu. Oni koordinišu rad terenskih ekipa. Tako ne bi imali više 150 službi koje će da se javljati na telefon, već 25″, naveo je on.

Čija je odgovornost?

Zakon o zdravstvenoj zaštiti je usvojen 2019. Godine.

„U njemu jasno piše, način i organizaciju rada potpisuje ministar. Dakle, način i organizacija rada treba da postoji kao akt.

Mi pet godina taj akt nemamo i sve se svodi na intuiciju i slobodnu procenu samih direktora zdravstvenih ustanova.

Ovo je odgovornost na prvom mestu Ministarstva i ministra zadravlja. Mi smo kao organizacija imali dobru saradnju sa prethodnim ministrom Lončarem. Od kada je došla ministarka Danica Grujičić ukazivali smo i na propuste Ministarstva i slali predloge, nikada nismo dobili odgovor”, priča Zejnula za „Vreme”.

Kao dodatni problem navodi to što Ministartsvo pokušava da isključi organizacije i pacijente iz unapređenja sistema, uz obrlazloženje da nismo medicinski obrazovani.

„Ali zaboravlja se da radi o našim životima”, kaže Zejnula.

Kada građanin pozove 194 prema Zakonu pomoć treba da mu bude pružena.

Prema odredbama Zakona, ukoliko je neopravdan zahtev, pozivalac snosi troškove izaska službe na teren.

„Omogućite nam da platimo tropškove ako smo pogrešili pozvali Hitnu pomoć bez preke potrebe. U različitim zakonima je to sve vrlo dobro ‘nabacano’, ali se ne primenjuje”, kaže Zejnula.

Ministarstvo zdravlja uputilo je inspekciju da utvrdi da li je bilo propusta u radu Hitne pomoći zbog kojih je preminula 22-godišnja devojka iz Kaluđerice.

Tagovi:

Hitna pomoć Jedinstveni broj hitne pomoći
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure