img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Elektrodistribucija

Skupa lekcija za EPS: Hakeri često napadaju energetski sistem

22. februar 2024, 14:39 S.Z/RTV
Foto: Unsplash
Copied

Prošlogodišnji hakerski napad koštao je EPS 8,5 triliona dinara. U odnosu na štetu koja može da bude načinjenja, nijedno ulaganje u bezbednost nije preskupo, kažu stručnjaci

Sajber napadi su svakodnevica u celom svetu, među najčešće hakovanim su energetske kompanije. 

Svakih 37 sekundi se dešava napad, naglašava Milan Čakarević, stručnjak za sajber bezbednost za RTV, a njegov kolega Matija Veljić ističe: 

„Ulaganje u bezbednost informatičkih sistema je skupo sve do trenutka kada shvatite da niste uložili dovoljno.“ 

Ipak, tek četiri odsto velikih svetskih firmi se osiguralo.

Budućnost zahteva povećanje udela zelene energije, cirkularnu ekonomiju i veštačku inteligenciju. 

Neophodna digitalizacija EPS-a

To i EPS-u nameće digitalizaciju celokupnog poslovanja i usluga koje pruža, što znači aktivno uključivanje potrošača. 

Iskustvo sa nedavnim hakerskim napadom opomena je EPS-u da ojača zaštitu od digitalnih pretnji.

Dušan Živković, v. d. generalnog direktora EPS-a rekao je da je šteta od hakerskih napada 2023. bila je 8,5 triliona.

Kompanije za proizvodnju i snabdevanje strujom, gasom, naftom, nuklerke, železare od vitalnog su značaja za život ljudi, pa su u vrhu hakerskih udara.

„Ulaganje u bezbednost informatičkih sistema je skupo sve do trenutka kada shvatite da niste uložili dovoljno“, zaključuje Veljić.

Stručnjak za informatičku bezbednost Ivan Marković, rekao je ranije za “Vreme” da zlonamerni hakeri uglavnom inicijalno dolaze do podataka kompromitujući korisničke mejl naloge i radne stanice, a sve to kroz targetirane „phishing“ napade.

“Dalje prodorom u sistem maliciozne grupe analiziraju kompromitovano okruženje i sakupljaju vitalne podatke o poslovanju, baze sa ličnim podacima, osetljive tehničke detalje i slično. Grupa koja je kompromitovala EPS praktikuje taktiku duple ucene, zaključaju podatke i kopiraju na svoje servere”, kaže Marković.

On dodaje da kritični sistemi naše zemlje nisu adekvatno zaštićeni. 

Kako kaže, potrebno je uraditi kompletnu reviziju, dovesti časne ljude na odgovorna mesta, i onda primeniti tehničke i organizacione mere prema preporukama industrije.

Oporavljanje od napada

Podsetimo, EPS je 19. decembra izdao saopštenje da se oporavlja od nezapamćenog hakerskog napada, kripto tipa, koji ni na koji način nije ugrozio proizvodnju, niti snabdevanje električnom energijom, a nesmetano su se odvijale i sve aktivnosti trgovine električnom energijom uz poštovanje preuzetih obaveza.

„Iz bezbednosnih razloga IT sistemi su stavljeni van funkcije sve dok IKT stručnjaci ne budu potpuno sigurni da je virus eliminisan. Apelujemo na strpljenje korisnika portala Uvid u račun, jer je usled preduzetih zaštitnih mera otežan rad portala“, saopštio je tada EPS.

Navedeno je i da su o hakerskom napadu obavešteni nadležni državni organi „koji preuzimaju mere iz svoje nadležnosti“.

Ko je odgovoran za podatke građana?

Kada su poslednji put podaci građana ukradeni od EPS-a Zeleno-levi front zahtevao je  odgovornost zbog kompromitovanih ličnih podataka građana Srbije nakon objavljivanja podataka koji su dostupni svima na internetu.

Tagovi:

EPS hakerski napadi Podaci
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Kako je novinaru RTV-a Predragu Ćurčiji moćnik koji ga je tužio ostao dužan oko milion dinara za sudske troškove

Slapp tužbe

09.mart 2026. I.M.

Osam godina sudskog mučenja: Kako je biznismen ostao dužan novinaru oko milion dinara

Novinar Predrag Ćurčija bio je deo spora protiv biznismena Vladimir Vrbaški koji je trajao osam godina. Iako je Apelacioni sud presudio u njegovu korist, troškovi i dalje nisu pokriveni

Crna Gora

09.mart 2026. I.M.

Milan Knežević: Crna Gora u zalihama ima više droge nego goriva

Milan Knežević reagovao je na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o zalihama naftnih derivata, ističući da u Crnoj Gori ima više droge nego goriva

Nadstrešnica
09.mart 2026. I.M.

Sud smanjio odštetu porodici stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu

Sud u Novom Sadu smanjio je odštetu dosuđenu članovima porodice jednog od nastradalih u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Umesto pet miliona dinara, sud je presudio da se isplati 3,5 miliona dinara, uz zakonsku kamatu

Ratni zločini

09.mart 2026. Marija L. Janković

Slučaj Toni Cetinski: Otkud Spens na listi bivših logora za Hrvate

Kako se novosadski Spens našao na listi mesta zatočenja hrvatskih zarobljenika tokom rata devesetih, objašnjavaju za „Vreme“ stručnjaci koji se decenijama bave ratnim zločinima. I zašto su ova mesta i danas polje takmičenja u raspirivanju mržnje

Bolnica u Smederevskoj Palanci

Zdravstvo

09.mart 2026. Katarina Stevanović

Bolnica u Smederevskoj Palanci: Šminkanje mrtvaca

Rekonstrukcija Opšte bolnice u Smederevskoj Palanci počela je 2020. uz obećanje da će za tri godine nastati jedna od najmodernijih bolnica u ovom delu zemlje. Šest godina kasnije, predsednik Srbije poredi je s javnim toaletom

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure