img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

Škola i stres: Srednjoškolci traže manje usmenog propitivanja

21. januar 2024, 07:57 Milica Srejić
Foto: Tanjug/Zoran Žestič
Copied

Tri puta veći broj srednjoškolca javio se Centru za dečiju psihologiju zbog anksioznosti zbog teškoća organizacije u učenju. Preko 70 odsto učenika tvrdi da nastavnici ne poštuju ograničenje broja kontrolnih i pismenih zadataka

„Sećam se devojčice koja je ovde bila vukovac i preselila se u Beč sa porodicom od šestog razreda osnovne škole i na pitanje: ‘Koja je razlika u školi?’, odgovorila je da tamo ide napolje. To nešto govori, jer ona nije jedina“, kaže za „Vreme“ osnivačica Centra za dečiju psihologiju Mirjana Marković.

Četvoro srednjoškolaca iz Čačka, Kraljeva i Beograda osnovalo je neformalno udruženje „Korak dalje“.

Oni su primetili da, uprkos redovnom učenju, ne mogu da postignu sve što se od njih traži i odlučili su da potraže rešenje, navodi se u objavi Centra za dečiju psihologiju na Instagramu.

U objavi se navodi i podatak da se na kraju prvog polugodišta tri puta veći broj srednjoškolca javio Centru zbog anksioznosti povodom teškoća organizacije u učenju.

„Od 2019. se taj broj povećava. Tokom 2021. i 2022. godine negde početkom decembra smo zabeležili do 30 problema anksioznosti povodom školskih obaveza koja uključuje i anksioznost povodom (ne)uspeha u školi“, kaže Mirjana Marković i dodaje da je krajem 2023. godine taj problem utrostručen.

„Broj poziva i mejlova koje smo dobili od početka novembra do polovine je dostigao skoro 100 poziva traženja podrške“, naglašava naša sagovornica i dodaje da su tražili pomoć od kolega.

„Međutim, mali je broj kolega koji rade sa mladima pa je i to bilo teško“, navodi Marković.

Šta je uzrok?

Na pitanje šta srednjoškolci navode kao najčešći problem, naša sagovornica kaže da većina prijavljuje od pet do osam usmenih provera nedeljno i više pisanih provera nego što je dozvoljeno. To je, kaže, nemoguće spremiti, a da ostanete netaknuti stresom

Kaže, isto se odnosi na sve đake, i one bolje i one lošije.

„Pomoć iz škole dolazi od profesora kao pojedinca, mislim da je sistem tu zakazao“, ukazuje ona. Kaže, ni nastavnicima nije lako sa svim obavezama prema ocenjivanju, učenicima i školi.

Srednjoškolci iz udruženja „Korak dalje“ sproveli su anketu među 500 učenika o tome da li se poštuje zakon koji uređuje broj pisanih provera u školama.

Marković navodi da je 71,7 posto učenika odgovorilo da se zakon ne poštuje.

Uvesti ograničenje za usmene provere

Centar je, kako kaže naša sagovornica, nakon velikog broja prijava odlučio da pruži podršku ovoj grupi srednjoškolaca koja je sprovela anketu. Cilj je peticija da se ograniči količina usmenog ispitivanja.

„To i jeste problem, broj usmenih provera nije ograničen, a oni se spremaju za njih isto kao i za pismene provere“, kaže Marković.

Na Instagram stranici neformalnog udruženja „Korak dalje“ piše da oni ne traže odličan uspeh bez truda, već isključivo poštovanje zakona i pravila za usmene provere.

Konačno, ne radi se o učenicima koji nisu dobri đaci, koji su problematični, naprotiv, većina njih su učenici sa višim ocenama, zaključuje Mirjana Marković.

Tagovi:

Obrazovanje Profesoti Prosveta Učenici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Požar u industrijskoj zoni u Novom Pazaru

Hronika

24.januar 2026. K. S.

RTS: Požar u industrijskoj zoni u Novom Pazaru

Požar, koji je izbio u noći između petka i subote, zahvatio je više objekata u industrijskoj zoni u Novom Pazaru, javlja RTS

Protest „Pravda je umrla - istina živi“

Slučaj Miroslava Aeksića

23.januar 2026. B. B.

Protest „Pravda je umrla – istina živi“ zbog odugovlačenja procesa protiv Miroslava Aleksića

Protest „Pravda je umrla - istina živi“, zbog odugovlačenja sudskog procesa u slučaju glumice Milene Radulović protiv profesora glume Miroslava Aleksića

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić

Univerzitet u Beogradu

23.januar 2026. B. B.

Rektor Đokić o sastanku sa delegacijom EP: Fokus na pritiscima na akademsku zajednicu

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić rekao je da je na sastanku sa delegacijom Evropskog parlamenta fokus bio na pritiscima kojima je izložena akademska zajednica

Dva traktora sa tanjiračom na njivi

Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja

23.januar 2026. Bojan Bednar

Pretposlednja generacija poljoprivrednika: Srbija srlja u prehrebrenu nesigurnost

O kakvoj strategiji poljoprivrede da pričamo, kada Srbija budzašto kupuje meso iz EU koje bi tamo bilo ekološki uništeno. Mi čak za ljudsku ishranu uvozimo i otpatke iz mesne inudstrije sa izuzetno velikim sadržajem kalcijuma, dok u EU to nije dozvoljeno ni za kućne ljubimce

Filozofski fakultet Novi Sad

Studentski protesti

23.januar 2026. I.M.

Bojkot nastave i zahtevi za ostavke: Nastavak protesta u Novom Sadu

Nakon nasilnog izbacivanja studenata sa Filozofskog fakulteta, studenti i zaposleni Univerziteta u Novom Sadu najavili su nastavak protesta

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure