img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

Škola i stres: Srednjoškolci traže manje usmenog propitivanja

21. januar 2024, 07:57 Milica Srejić
Foto: Tanjug/Zoran Žestič
Copied

Tri puta veći broj srednjoškolca javio se Centru za dečiju psihologiju zbog anksioznosti zbog teškoća organizacije u učenju. Preko 70 odsto učenika tvrdi da nastavnici ne poštuju ograničenje broja kontrolnih i pismenih zadataka

„Sećam se devojčice koja je ovde bila vukovac i preselila se u Beč sa porodicom od šestog razreda osnovne škole i na pitanje: ‘Koja je razlika u školi?’, odgovorila je da tamo ide napolje. To nešto govori, jer ona nije jedina“, kaže za „Vreme“ osnivačica Centra za dečiju psihologiju Mirjana Marković.

Četvoro srednjoškolaca iz Čačka, Kraljeva i Beograda osnovalo je neformalno udruženje „Korak dalje“.

Oni su primetili da, uprkos redovnom učenju, ne mogu da postignu sve što se od njih traži i odlučili su da potraže rešenje, navodi se u objavi Centra za dečiju psihologiju na Instagramu.

U objavi se navodi i podatak da se na kraju prvog polugodišta tri puta veći broj srednjoškolca javio Centru zbog anksioznosti povodom teškoća organizacije u učenju.

„Od 2019. se taj broj povećava. Tokom 2021. i 2022. godine negde početkom decembra smo zabeležili do 30 problema anksioznosti povodom školskih obaveza koja uključuje i anksioznost povodom (ne)uspeha u školi“, kaže Mirjana Marković i dodaje da je krajem 2023. godine taj problem utrostručen.

„Broj poziva i mejlova koje smo dobili od početka novembra do polovine je dostigao skoro 100 poziva traženja podrške“, naglašava naša sagovornica i dodaje da su tražili pomoć od kolega.

„Međutim, mali je broj kolega koji rade sa mladima pa je i to bilo teško“, navodi Marković.

Šta je uzrok?

Na pitanje šta srednjoškolci navode kao najčešći problem, naša sagovornica kaže da većina prijavljuje od pet do osam usmenih provera nedeljno i više pisanih provera nego što je dozvoljeno. To je, kaže, nemoguće spremiti, a da ostanete netaknuti stresom

Kaže, isto se odnosi na sve đake, i one bolje i one lošije.

„Pomoć iz škole dolazi od profesora kao pojedinca, mislim da je sistem tu zakazao“, ukazuje ona. Kaže, ni nastavnicima nije lako sa svim obavezama prema ocenjivanju, učenicima i školi.

Srednjoškolci iz udruženja „Korak dalje“ sproveli su anketu među 500 učenika o tome da li se poštuje zakon koji uređuje broj pisanih provera u školama.

Marković navodi da je 71,7 posto učenika odgovorilo da se zakon ne poštuje.

Uvesti ograničenje za usmene provere

Centar je, kako kaže naša sagovornica, nakon velikog broja prijava odlučio da pruži podršku ovoj grupi srednjoškolaca koja je sprovela anketu. Cilj je peticija da se ograniči količina usmenog ispitivanja.

„To i jeste problem, broj usmenih provera nije ograničen, a oni se spremaju za njih isto kao i za pismene provere“, kaže Marković.

Na Instagram stranici neformalnog udruženja „Korak dalje“ piše da oni ne traže odličan uspeh bez truda, već isključivo poštovanje zakona i pravila za usmene provere.

Konačno, ne radi se o učenicima koji nisu dobri đaci, koji su problematični, naprotiv, većina njih su učenici sa višim ocenama, zaključuje Mirjana Marković.

Tagovi:

Profesoti Prosveta Obrazovanje Učenici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Novi Sad

16.mart 2026. Sonja Ćirić

Vlast Novog Sada studentima Akademije umetnosti oduzima dve zgrade

Studenti Akademije umetnosti u Novom Sadu organizuju peticiju kako bi sačuvali zgrade Galerije i Ateljea koje gradska vlast hoće da im oduzme, tvrdeći da ih ne koriste

Zakon o vozilima

16.mart 2026. I.M.

Lazarević: Čiste se poslednji tragovi Srbije sa Kosova

Početak primene Zakona o vozilima na Kosovu izazvao je nesigurnost među vozačima koji koriste automobile sa srpskim registarskim tablicama

Putovanja

15.mart 2026. S. Ć.

Po Air Srbiji Hrvatska je bezbedna destinacija iako po Vučiću nije

Air Srbija je najavila dva nova leta do Brača, sedmu destinaciju u Hrvatskoj, iako Ministarstvo spoljnih poslova tvrdi da je tamo opasno po Srbe

Hronika

14.mart 2026. S. Ć.

Slučaj male Danke: Sud ne bi da žuri sa donošenjem odluke

Iako je rok istekao 13. marta Viši sud u Negotinu nije doneo odluku o optužnici u slučaju ubistva male Danke Ilić, zato što se, kako su objasnili. radi o obimnoj dokumentaciji i osetljivom predmetu

Iz njuzletera

14.mart 2026. N. R.

Otkud nam reč „bitanga“?

Narod misli da je „bitanga“ došla od nemačkog „bitte“ i „danke“, ali narod greši

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure