img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

Škola i stres: Srednjoškolci traže manje usmenog propitivanja

21. januar 2024, 07:57 Milica Srejić
Foto: Tanjug/Zoran Žestič
Copied

Tri puta veći broj srednjoškolca javio se Centru za dečiju psihologiju zbog anksioznosti zbog teškoća organizacije u učenju. Preko 70 odsto učenika tvrdi da nastavnici ne poštuju ograničenje broja kontrolnih i pismenih zadataka

„Sećam se devojčice koja je ovde bila vukovac i preselila se u Beč sa porodicom od šestog razreda osnovne škole i na pitanje: ‘Koja je razlika u školi?’, odgovorila je da tamo ide napolje. To nešto govori, jer ona nije jedina“, kaže za „Vreme“ osnivačica Centra za dečiju psihologiju Mirjana Marković.

Četvoro srednjoškolaca iz Čačka, Kraljeva i Beograda osnovalo je neformalno udruženje „Korak dalje“.

Oni su primetili da, uprkos redovnom učenju, ne mogu da postignu sve što se od njih traži i odlučili su da potraže rešenje, navodi se u objavi Centra za dečiju psihologiju na Instagramu.

U objavi se navodi i podatak da se na kraju prvog polugodišta tri puta veći broj srednjoškolca javio Centru zbog anksioznosti povodom teškoća organizacije u učenju.

„Od 2019. se taj broj povećava. Tokom 2021. i 2022. godine negde početkom decembra smo zabeležili do 30 problema anksioznosti povodom školskih obaveza koja uključuje i anksioznost povodom (ne)uspeha u školi“, kaže Mirjana Marković i dodaje da je krajem 2023. godine taj problem utrostručen.

„Broj poziva i mejlova koje smo dobili od početka novembra do polovine je dostigao skoro 100 poziva traženja podrške“, naglašava naša sagovornica i dodaje da su tražili pomoć od kolega.

„Međutim, mali je broj kolega koji rade sa mladima pa je i to bilo teško“, navodi Marković.

Šta je uzrok?

Na pitanje šta srednjoškolci navode kao najčešći problem, naša sagovornica kaže da većina prijavljuje od pet do osam usmenih provera nedeljno i više pisanih provera nego što je dozvoljeno. To je, kaže, nemoguće spremiti, a da ostanete netaknuti stresom

Kaže, isto se odnosi na sve đake, i one bolje i one lošije.

„Pomoć iz škole dolazi od profesora kao pojedinca, mislim da je sistem tu zakazao“, ukazuje ona. Kaže, ni nastavnicima nije lako sa svim obavezama prema ocenjivanju, učenicima i školi.

Srednjoškolci iz udruženja „Korak dalje“ sproveli su anketu među 500 učenika o tome da li se poštuje zakon koji uređuje broj pisanih provera u školama.

Marković navodi da je 71,7 posto učenika odgovorilo da se zakon ne poštuje.

Uvesti ograničenje za usmene provere

Centar je, kako kaže naša sagovornica, nakon velikog broja prijava odlučio da pruži podršku ovoj grupi srednjoškolaca koja je sprovela anketu. Cilj je peticija da se ograniči količina usmenog ispitivanja.

„To i jeste problem, broj usmenih provera nije ograničen, a oni se spremaju za njih isto kao i za pismene provere“, kaže Marković.

Na Instagram stranici neformalnog udruženja „Korak dalje“ piše da oni ne traže odličan uspeh bez truda, već isključivo poštovanje zakona i pravila za usmene provere.

Konačno, ne radi se o učenicima koji nisu dobri đaci, koji su problematični, naprotiv, većina njih su učenici sa višim ocenama, zaključuje Mirjana Marković.

Tagovi:

Obrazovanje Profesoti Prosveta Učenici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Iz novog broja „Vremena“

01.april 2026. D. S. / M. M.

Srbija: Da li zabraniti telefone u školama?

Krčka se zabrana upotrebe mobilnih telefona u srpskim školama. Kako to sprovesti i zašto ipak ta mera nije magični štapić? O tome nedeljnik „Vreme“ piše u novom broju

Vikipedija

Uređivanje Vikipedije

01.april 2026. Jovan Kalem

Posle pisanja „Vremena“: Desničari najureni sa Vikipedije na srpskom

Kako su sa Vikipedije trajno banovani pojedini srpski desničari, šta su skrivili i koji im je bio cilj

Predmeti pronađeni u zgradi Rektorata, sprejevi, pirotehnika

Univerzitet u Beogradu

01.april 2026. K. S.

„Pirotehnika, sprejevi, špricevi“: Šta je sve, tvrdi VJT, pronađeno u zgradi Rektorata

Policija je u utorak, 31. marta, upala u zgradu Rektorata Univerziteta u Beogradu. Šta je sve tamo pronašla, prema podacima Višeg javnog tužilaštva u Beogradu

Socijalna zaštita

01.april 2026. Marija L. Janković

Zakon roditelj-negovatelj: Za čije porodice, svih nas ili njihove?

Iza Zakona roditelj-negovatelj krije se podela roditelja dece sa smetnjama u razvoju i priprema za izbore, kažu za „Vreme“ iz grupe roditelja NEGROD, koji izlaze na ulice 2. aprila

Knjiga

01.april 2026. Igor Velić/N.R.

Saobraćaj u Srbiji: Inače nemoćni, za volanom – besni

Saobraćajni inženjer Igor Velić napisao je dnevnik urbane nepravde „Zarobljeni u nepokretnosti“ gde se pita i zašto su ljudi besni na drumu. Prenosimo odlomke

Komentar
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure