img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

Škola i stres: Srednjoškolci traže manje usmenog propitivanja

21. јануар 2024, 07:57 Milica Srejić
Foto: Tanjug/Zoran Žestič
Copied

Tri puta veći broj srednjoškolca javio se Centru za dečiju psihologiju zbog anksioznosti zbog teškoća organizacije u učenju. Preko 70 odsto učenika tvrdi da nastavnici ne poštuju ograničenje broja kontrolnih i pismenih zadataka

„Sećam se devojčice koja je ovde bila vukovac i preselila se u Beč sa porodicom od šestog razreda osnovne škole i na pitanje: ‘Koja je razlika u školi?’, odgovorila je da tamo ide napolje. To nešto govori, jer ona nije jedina“, kaže za „Vreme“ osnivačica Centra za dečiju psihologiju Mirjana Marković.

Četvoro srednjoškolaca iz Čačka, Kraljeva i Beograda osnovalo je neformalno udruženje „Korak dalje“.

Oni su primetili da, uprkos redovnom učenju, ne mogu da postignu sve što se od njih traži i odlučili su da potraže rešenje, navodi se u objavi Centra za dečiju psihologiju na Instagramu.

U objavi se navodi i podatak da se na kraju prvog polugodišta tri puta veći broj srednjoškolca javio Centru zbog anksioznosti povodom teškoća organizacije u učenju.

„Od 2019. se taj broj povećava. Tokom 2021. i 2022. godine negde početkom decembra smo zabeležili do 30 problema anksioznosti povodom školskih obaveza koja uključuje i anksioznost povodom (ne)uspeha u školi“, kaže Mirjana Marković i dodaje da je krajem 2023. godine taj problem utrostručen.

„Broj poziva i mejlova koje smo dobili od početka novembra do polovine je dostigao skoro 100 poziva traženja podrške“, naglašava naša sagovornica i dodaje da su tražili pomoć od kolega.

„Međutim, mali je broj kolega koji rade sa mladima pa je i to bilo teško“, navodi Marković.

Šta je uzrok?

Na pitanje šta srednjoškolci navode kao najčešći problem, naša sagovornica kaže da većina prijavljuje od pet do osam usmenih provera nedeljno i više pisanih provera nego što je dozvoljeno. To je, kaže, nemoguće spremiti, a da ostanete netaknuti stresom

Kaže, isto se odnosi na sve đake, i one bolje i one lošije.

„Pomoć iz škole dolazi od profesora kao pojedinca, mislim da je sistem tu zakazao“, ukazuje ona. Kaže, ni nastavnicima nije lako sa svim obavezama prema ocenjivanju, učenicima i školi.

Srednjoškolci iz udruženja „Korak dalje“ sproveli su anketu među 500 učenika o tome da li se poštuje zakon koji uređuje broj pisanih provera u školama.

Marković navodi da je 71,7 posto učenika odgovorilo da se zakon ne poštuje.

Uvesti ograničenje za usmene provere

Centar je, kako kaže naša sagovornica, nakon velikog broja prijava odlučio da pruži podršku ovoj grupi srednjoškolaca koja je sprovela anketu. Cilj je peticija da se ograniči količina usmenog ispitivanja.

„To i jeste problem, broj usmenih provera nije ograničen, a oni se spremaju za njih isto kao i za pismene provere“, kaže Marković.

Na Instagram stranici neformalnog udruženja „Korak dalje“ piše da oni ne traže odličan uspeh bez truda, već isključivo poštovanje zakona i pravila za usmene provere.

Konačno, ne radi se o učenicima koji nisu dobri đaci, koji su problematični, naprotiv, većina njih su učenici sa višim ocenama, zaključuje Mirjana Marković.

Tagovi:

Prosveta Obrazovanje Učenici Profesoti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Otmica pevača Bojana Kajmakoskog

Hronika

08.фебруар 2026. I.M.

Pevač Daniel Kajmakoski otet u Beogradu, otmičari tražili za otkup 20.000 evra

Pevač Daniel Kajmakoski otet je noćas u Beogradu, nakon čega je policija organizovala poteru koja je okončana kod isključenja za Rumu na auto-putu. Pevač je pronađen vezan, a otmičari su pobegli

Beograd

07.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Opština Vračar dozvolila rušenje kuće pod privremenom zaštitom

Kuća u Mome Kapora 2 koju je projektovao Branislav Kojić i koja je u procesu dobijanja statusa kulturnog dobra, biće porušena zahvaljujući građevinskoj dozvoli opštine Vračar

Akvarijum kod Ušća

Urbanizam

07.фебруар 2026. K. S.

Hoće li akvarijum ugroziti Park prijateljstva na Ušću

Gradnja Akvarijuma neće ugroziti park na Ušću, neće biti seče, već presađivanja drveća, kaže akademik i profesor Branislav Mitrović

Zgrada

Legalizacija

07.фебруар 2026. K. S.

RGZ: Skoro 2,3 miliona prijava nelegalnih objekata

U nedelju (8. februar) ističe produženi rok za prijavu bespravnih objekata za legalizaciju. Do petka stiglo gotovo 2,3 miliona prijava

Veran Matić

Režimski mediji

06.фебруар 2026. K. S.

Orkestrirani napadi na Verana Matića: „Sledi nam pakao“

Kako i zašto vlast kroz filmove i novoosnovane medije brutalno targetira Verana Matića. "To je obrazac. Sledi nam pakao", kaže za "Vreme" predsednik Upravnog odbora ANEM-a.

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure