img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Televizija

„Sama je kriva“: Kako žene mrze žene

29. januar 2025, 18:10 Mila Jovanović
Sanja Marinković Foto: Printscreen N1
Sanja Marinković
Copied

Kako eskapade popularne voditeljke Sanje Marinković i njene gošće mogu da ugroze žene koje trpe nasilje u porodici

U jednoj od poslednjih emisija „Magazin in“ voditeljke Sanje Marinković na TV Pink gostovala je advokatica Zora Dobričanin Nikodinović. Jedna od glavnih tema bila je – nasilje nad ženama. Njihove izjave su izazvale burnu reakciju javnosti i različitih organizacija za ženska prava.

„Šta još žene rade. One isprovociraju muškarce na fizičko nasilje“, kazala je Dobričanin Nikodinović, a voditeljka Sanja Marinković prekinula je sa: „Zoro, i to je tačno.“

Dobričanin Nikodinović je nastavila da je „fizičko nasilje nedozvoljeno i apsolutno ne podržava promil fizičkog nasilja“.

„Ali, postoje slučajevi gde se dokazuje i gde je dokazano da je do fizičkog nasilja došlo zbog konstantnog psihičkog nasilja žene nad muškarcima, a muškarci nisu navikli, nije u njihovim genima, da se brane razgovorom, već je prva njihova reakcija da reaguju fizički, oni se pokaju kroz tri sekunde, ali to je to, one su ostvarile svoje, udaljenje, hitna mera, ode, izbaciše ga iz stana“, kazala je Dobričanin Nikodinović.

Na to je Sanja Marinković uzviknula „bravo“.

A onda je i sama voditeljka nastavila u pravcu osuđivanja žrtvi nasilja u porodici. „Ja kad nekad vidim u javnosti kad piše ‘fizički’, ‘nasilno’, ja odmah kažem, ovo je neka koja je to sigurno izazvala“, navela je ona.

Izjave voditeljke i advokatice ispratio je gromoglasni aplauz publike u studiju, koju većinski čine žene.

Autonomni ženski centar podneo prijave

Nevladina organizacija Autonomni ženski centar je povodom emisije uputila prijavu Regulatornom telu za elektronske medije (REM) sa predlogom da izrekne meru privremene zabrane emitovanja „Magazina In“.

Takođe su uputili i apel Ministarstvu pravde da advokatica Zora Dobričanin Nikodinović bude razrešena funkcije članice Radne grupe za izmene i dopune Zakonika o krivičnom postupku.

„Žene budu pogođene kada čuju ovakve stvari“, kaže za „Vreme“ Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra.

„Voditeljka i advokatica su u programu iznosile svoje stavove javno, u veoma gledanoj emisiji. To je grozno i morale su da vode računa, jer šalju pogrešnu poruku“, kaže Macanović.

Izveštavanjem o nasilju nad ženama na ovakav način su, moguće, prekršene su i odredbe Zakona o elektronskim medijima.

„Govor advokatice je bio naročito diskriminišući. Ona je uvredila žene koje su žrtve nasilja i navodila netačne stavove da one provociraju nasilje, a da ih tome podučavaju ženske organizacije. Takve stvari žrtve nasilje slušaju, nažalost i na sudu“, kaže naša sagovornica.

Efekat na žrtve i počinioce nasilja

Stvari izgovorene u emisiji su floskule koje redovno izgovaraju sami počinioci nasilja, kao i njihovi branioci na sudu, a ta predrasuda čuje se i šire.

„U emisiji je povređen i ugled muškaraca, izjavom advokatice da je njima urođeno da reaguju fizički. To je apsolutno netačno. Fizički reaguju samo nasilni muškarci“, kaže Macanović.

Ovakav govor dodatno zastrašuje žrtve nasilja koje se dvoume da li da prijave svoj slučaj i obrate se za pomoć.

„Ovakva izjava je povredila sve žrtve koje su prijavile nasilje, a i za one koje se još premišljaju. Emisiju su gledali i počinioci nasilja. Onda oni pomisle da ako ih žrtva prijavi, neće odgovarati za nasilje, jer se žrtvama ne veruje“, objašnjava Macanović i dodaje:

„Nije samo problem što je to rekao neko ko je advokatica. Problem je što ovakav stav imaju žene. To je dodatno poražavajuće.“

AŽC do sada nije dobio nikakve odgovore iz REM-a niti iz Ministarstva pravde.

400 femicida za 10 godina

Podaci koje je objavio Automomni ženski centar pokazuju da je u poslednjih 10 godina, u Srbiji zabeleženo čak više od 400 femicida, kao najtežeg oblika rodno zasnovanog nasilja.

Od početka 2025. godine, u Srbiji su se dogodila dva femicida.

Među njima, zabrinjavajući je i broj onih, prijavljenih i osuđenih nasilnika, koji su kasnije počinili ista krivična dela.

Ipak, ovo nije konačan broj. Slučajeva nasilja nad ženama može biti i više – jer podaci o broju ubijenih žena u Srbiji nisu zvanični. Ovde se ubrajaju samo oni slučajevi – poznati zahvaljući medijskim izveštajima i saopštenjima policije. U Srbiji još nije formirano nacionalno telo za praćenje femicida, iako je njegovo osnivanje najavljeno još 2018. godine.

 

Tagovi:

Nasilje nad ženama Autonomni ženski centar Sanja Marinković Magazin In
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Akvarijum na Ušću

20.februar 2026. B. B.

Arhitekta Mitrović: Akvarijum na Ušću nije delfinarijum već naučni institut

Arhitekta Branislav Mitrović tvrdi da akvarijum na Ušću nije tek neki tamo delfinarijum, već Prirodnjački muzej koji će zauzeti manje od dva procenta ukupne površine parka na Ušću

Protest u Surdulici

Napadi na novinare

20.februar 2026. K. S.

Surdulica: Dopisnica „Vremena” Dejana Cvetković pozvana na informativni razgovor

Dopisnica „Vremena” Dejana Cvetković pozvana je da da izjavu tužilaštvu zbog pretnji i uvreda koje je doživela dok je izveštavala sa protesta u Surdulici. Tu je bila izložena otvorenim napadima, seksističkim dobacivanjima i pretnjama

Protest poljoprivrednika

20.februar 2026. Bojan Bednar

Ko je razgovarao sa ministrom poljoprivrede: Nikad za njih ni čuli, ni videli

Prorežimski mediji objavili su da su na sastanku sa ministrom poljoprivrede Draganom Glamočićem bili predstavnici „više od 100 udruženja poljoprivrednika“. Sve bi bilo sjajno da su poljoprivrednici koji protestuju ikada čuli za te ljude i ta udruženja

Divlja deponija Smederevska Palanka, buvljak

Smederevska Palanka

20.februar 2026. Katarina Stevanović

Između polovne robe i smeća: Buvljak pod padinom divlje deponije

Dok se na buvljaku u Smederevskoj Palanci prodaju polovna garderoba i kućni aparati, iznad tezgi raste brdo otpada. Divlja deponija nad panoramom grada se uprkos obećanjima vlasti godinama širi. A bliže se lokalni izbori

Mitropolit Justin jedan je od šestorice arhijereja Srpske pravoslavne crkve koji su stali u odbranu studenata.

Srpska pravoslavna crkva

20.februar 2026. Bojan Bednar

Žička eparhija: Šta posle smene mitropolita Justina?

Veoma je izvesno da mitropolita Justina čeka penzija. Žička eparhija bi mogla da bude podeljena na dva dela, a razlozi za to su očigledno potpuno svetovni, a ne duhovni: kontrola novca i moći

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Protesti poljoprivrednika i cena mleka

Nije kvarno mleko, već režim

Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure