img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Televizija

„Sama je kriva“: Kako žene mrze žene

29. januar 2025, 18:10 Mila Jovanović
Sanja Marinković Foto: Printscreen N1
Sanja Marinković
Copied

Kako eskapade popularne voditeljke Sanje Marinković i njene gošće mogu da ugroze žene koje trpe nasilje u porodici

U jednoj od poslednjih emisija „Magazin in“ voditeljke Sanje Marinković na TV Pink gostovala je advokatica Zora Dobričanin Nikodinović. Jedna od glavnih tema bila je – nasilje nad ženama. Njihove izjave su izazvale burnu reakciju javnosti i različitih organizacija za ženska prava.

„Šta još žene rade. One isprovociraju muškarce na fizičko nasilje“, kazala je Dobričanin Nikodinović, a voditeljka Sanja Marinković prekinula je sa: „Zoro, i to je tačno.“

Dobričanin Nikodinović je nastavila da je „fizičko nasilje nedozvoljeno i apsolutno ne podržava promil fizičkog nasilja“.

„Ali, postoje slučajevi gde se dokazuje i gde je dokazano da je do fizičkog nasilja došlo zbog konstantnog psihičkog nasilja žene nad muškarcima, a muškarci nisu navikli, nije u njihovim genima, da se brane razgovorom, već je prva njihova reakcija da reaguju fizički, oni se pokaju kroz tri sekunde, ali to je to, one su ostvarile svoje, udaljenje, hitna mera, ode, izbaciše ga iz stana“, kazala je Dobričanin Nikodinović.

Na to je Sanja Marinković uzviknula „bravo“.

A onda je i sama voditeljka nastavila u pravcu osuđivanja žrtvi nasilja u porodici. „Ja kad nekad vidim u javnosti kad piše ‘fizički’, ‘nasilno’, ja odmah kažem, ovo je neka koja je to sigurno izazvala“, navela je ona.

Izjave voditeljke i advokatice ispratio je gromoglasni aplauz publike u studiju, koju većinski čine žene.

Autonomni ženski centar podneo prijave

Nevladina organizacija Autonomni ženski centar je povodom emisije uputila prijavu Regulatornom telu za elektronske medije (REM) sa predlogom da izrekne meru privremene zabrane emitovanja „Magazina In“.

Takođe su uputili i apel Ministarstvu pravde da advokatica Zora Dobričanin Nikodinović bude razrešena funkcije članice Radne grupe za izmene i dopune Zakonika o krivičnom postupku.

„Žene budu pogođene kada čuju ovakve stvari“, kaže za „Vreme“ Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra.

„Voditeljka i advokatica su u programu iznosile svoje stavove javno, u veoma gledanoj emisiji. To je grozno i morale su da vode računa, jer šalju pogrešnu poruku“, kaže Macanović.

Izveštavanjem o nasilju nad ženama na ovakav način su, moguće, prekršene su i odredbe Zakona o elektronskim medijima.

„Govor advokatice je bio naročito diskriminišući. Ona je uvredila žene koje su žrtve nasilja i navodila netačne stavove da one provociraju nasilje, a da ih tome podučavaju ženske organizacije. Takve stvari žrtve nasilje slušaju, nažalost i na sudu“, kaže naša sagovornica.

Efekat na žrtve i počinioce nasilja

Stvari izgovorene u emisiji su floskule koje redovno izgovaraju sami počinioci nasilja, kao i njihovi branioci na sudu, a ta predrasuda čuje se i šire.

„U emisiji je povređen i ugled muškaraca, izjavom advokatice da je njima urođeno da reaguju fizički. To je apsolutno netačno. Fizički reaguju samo nasilni muškarci“, kaže Macanović.

Ovakav govor dodatno zastrašuje žrtve nasilja koje se dvoume da li da prijave svoj slučaj i obrate se za pomoć.

„Ovakva izjava je povredila sve žrtve koje su prijavile nasilje, a i za one koje se još premišljaju. Emisiju su gledali i počinioci nasilja. Onda oni pomisle da ako ih žrtva prijavi, neće odgovarati za nasilje, jer se žrtvama ne veruje“, objašnjava Macanović i dodaje:

„Nije samo problem što je to rekao neko ko je advokatica. Problem je što ovakav stav imaju žene. To je dodatno poražavajuće.“

AŽC do sada nije dobio nikakve odgovore iz REM-a niti iz Ministarstva pravde.

400 femicida za 10 godina

Podaci koje je objavio Automomni ženski centar pokazuju da je u poslednjih 10 godina, u Srbiji zabeleženo čak više od 400 femicida, kao najtežeg oblika rodno zasnovanog nasilja.

Od početka 2025. godine, u Srbiji su se dogodila dva femicida.

Među njima, zabrinjavajući je i broj onih, prijavljenih i osuđenih nasilnika, koji su kasnije počinili ista krivična dela.

Ipak, ovo nije konačan broj. Slučajeva nasilja nad ženama može biti i više – jer podaci o broju ubijenih žena u Srbiji nisu zvanični. Ovde se ubrajaju samo oni slučajevi – poznati zahvaljući medijskim izveštajima i saopštenjima policije. U Srbiji još nije formirano nacionalno telo za praćenje femicida, iako je njegovo osnivanje najavljeno još 2018. godine.

 

Tagovi:

Sanja Marinković Magazin In Nasilje nad ženama Autonomni ženski centar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Policija

Hronika

23.mart 2026. I.M.

Serija napada u Beogradu: Molotovljevi kokteli i bombe kao svakodnevica

Provala nasilja u Beogradu tokom poslednjih meseci, uključujući eksplozivne naprave i paljevine, sve više podseća na kriminalni talas devedesetih

Zdravstvo

23.mart 2026. Bojan Bednar

„Medicinske pustinje“ i manjak pedijatara u Srbiji: Planskog rešenja ni od korova

U Evropskoj uniji jedan pedijatar dolazi na 600 do 1000 dece, dok je u Srbiji taj odnos 1700 dece na jednog pedijatra. Problem i što su doktori za decu neravnomerno raspređeni, kaže za „Vreme“ prof. dr Georgios Konstantinidis, predsednik Udruženja pedijatara Srbije

Nedim Sejdinović

Asocijacije onljan medija

23.mart 2026. K. S.

Sejdinović: Zajedno protiv „lokalnih informera“, hakerskih i svih drugih napada

Na skupštini u Kragujevcu izabran je novi Upravni i Nadzorni odbor Asocijacije onlajn medija (AOM), a za njegovog predsednika novinar „Vremena“ Nedim Sejdinović. Najavljena je jača podrška nezavisnim medijima i digitalnoj bezbednosti

Politika i kriminal

23.mart 2026. B. B.

Provala nasilja u Čačku: Prebijanje, ranjavanje, ubistvo i svi ti maskirani muškarci

Zbog provale nasilja i kriminala u Čačku mnogi prave porođenja sa devedestim godinama. Policija i tužilaštvo se uglavnom ne izjašnjavaju, a građani strepe za svoju bezbednost

Kosovo

22.mart 2026. M. L. J.

Srpski univerzitet na Kosovu: Korak do gašenja na očigled vlasti u Beogradu

Situacija za profesore i studente na Kosovu je katastrofalna i tragična, a ako se kosovski Zakon o strancima dosledno primeni postoji bojazan da će se Univerzitet u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici ugasiti, rečeno je na tribini studenata u blokadi ispred Rektorata Univerziteta u Beogradu

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure