img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

Rezulati PISA testiranja: Krajnje je vreme da se nešto menja

20. април 2024, 12:50 Milica Srejić
Foto: Pexels
Copied

Na PISA testiranju 2022. godine đaci iz Srbije su pokazali manju funkcionalnu pismenost od proseka vršnjaka, a članica sindikata prosvetnih radnika „Nezavisnost” Vesna Vojvodić Mitrović za „Vreme” kaže da ovakvi rezultati snažno opominju da je krajnje vreme da se nešto menja, te da je nužno preći sa kvantiteta na polje kvaliteta obrazovanja

„Ove godine u prvom razredu srednje škole sam četiri časa radila pesmu o Banović Strahinji”, kaže za „Vreme” nastavnica srpskog jezika i književnosti u srednjoj stručnoj školi i članica sindikata prosvetnih radnika „Nezavisnost” Vesna Vojvodić Mitrović.

Od stiha do stiha pitala je đake: „Šta ovde vidite? Kako ste razumeli?” pokušavajući da probudi njihovu zainteresovanost.

„Sa tolikom radošću doživim da neko intelektualno ‘uspavano’ dete, koje deluje da je ‘odlutalo u drugi kosmos’, odjednom pogleda i kaže: ‘Mislim da bi trebalo da uradi to i to’ i onda ga pesma iznenadi i vide da likovi rade sasvim nešto drugo. Tu je trenutak da oni spoznaju šta znači razumevanje jednog teksta”, govori naša sagovornica.

Dodaje da tada đaci govore kritički o nečijim delima, šta je moralno, šta nije. Ipak, za sve to potrebno je, kaže Vojvodić Mitrović, da imate nekoga ko je motivisan da radi svoj posao, a sve je manje mladih koji to žele. I sa druge strane, neophodna je podrška sistema.

„To znači ako ja pošteno upišem da je to rađeno toliko časova koliko je bilo ja sam u izvesnom riziku da mi neko ko nadgleda moj rad skrene pažnju i kaže: ‘Koleginice, pa imate plan i program.’ Onda tu više nije fokus na kvalitetu već na kvantitetu”, naglašava Mitrović.

Poražavajući rezultati PISA testiranja

Na PISA testiranju 2022. godine đaci iz Srbije su pokazali manju funkcionalnu pismenost od proseka vršnjaka. Testiranje je obuhvatilo 80 zemalja, a u regionu od Srbije bolje rezultate imaju Slovenija i Hrvatska.

Najmanje učenika koji ne dostižu nivo funkcionalne pismenosti je među gimnazijalcima – takvih je oko 16 odsto iz matematike i 11 odsto iz čitanja. Slede četvorogodišnje stručne škole (od 38 do 72 odsto iz matematike i od 24 do 64 odsto iz čitanja) i, konačno, tu su trogodišnje stručne škole u kojima u proseku između 79 i čak 95 odsto dece ne dostiže ni osnovni nivo pismenosti u oba pomenuta domena.

U čitanju, 24 odsto učenika medicinskih škola nije dostiglo nivo funkcionalne pismenosti, a 87 odsto đaka koji pohađaju trogodišnje poljoprivredne programe

PISA testiranjem se prati nivo funkcionalne pismenosti koji dostižu petnaestogodišnji učenici u oblasti matematike, prirodnih nauka i razumevanja pročitanog.

Vojvodić Mitrović objašnjava da ono što je najveći problem što je pokazao rezultat PISA testiranja u vezi sa čitalačkom pismenošću jeste izazov da radite sa mladim ljudima koji zapravo ne mogu i ne umeju da koriste niti jedan udžbenik.

„Čitalačka pismenost podrazumeva onu vrstu sposobnosti da se čitanjem sadržaja shvati njihov osnovni smisao, poruka i da se na nekakvom praktičnom nivou to može primeniti.”

Gomilanje i gomilanje informacija

Vojvodić Mitrović kaže da je ovde reč o dva pitanja: „Šta bi trebalo menjati i da li bi trebalo menjati?“.

„Ja mislim da nam ovi uznemirujući rezultati PISA testiranja viču i opominju snažno da je krajnje vreme da se nešto menja i to ne u trenutku kada učenici kreću u srednju školu ili dospeju do viših razreda osnovne škole.”

Navodi da je potreban potpuno nov pristup obrazovnoj praksi na način da ne treba stavljati akcenat na količinu sadržaja koju deca već u prvom, drugom, trećem osnovne moraju da savladaju i da na taj način steknu jedan utisak vrlo opasan – da je znanje zapravo gomilanje ili skladištenje informacija, a da operisanje tim informacijama, izvođenje zaključaka, sposobnost da neke od tih informacija ili podataka upotrebite u realnosti ostane marginaizovano i drugorazredno.

„To je jedna višedecenijska praksa. Nužno je da se sa kvantiteta pređe na polje kvaliteta obrazovanja.”

Učenje kao bauk

„Kolege su mi skrenule pažnju da je na PISA testiranju bio izvestan broj đaka koji nisu odradili testove niti u celini, niti sa velikom pažnjom zato što nisu imali odgovor na pitanje: ‘Čemu to testiranje’ ili ‘Da li baš moram’, a to nas onda dovodi do pitanja motivacije”, ukazuje Vojvodić Mitrović.

Kakva je onda motivacija đaka za učenje?

„Tražim od svojih đaka da uče na putu od škole do kuće tako što će recimo gledati rekalme koje su im pristupačne i da onda razmišljaju o tome kako se sve zloupotrebljava jezik u reklamama. Jedan dečak mi je rekao da nakon toga više neće isto doživljavati reklame. A to i jeste cilj”, kaže naša sagovornica.

Objašnjava da je prilično niska motivacija za suštinsko učenje u smislu da se za jednog prosečnog učenika u srednjoj stručnoj školi, a nekada i u gimnazijama, učenje svodi na memorisanje činjenica i na neku vrstu reprodukcije toga.

„To su najniži nivoi.”

Međutim, nastavlja, ako se gleda iz ugla da li đaci imaju motivaciju u smislu kvalitetnog obrazovanja, kada je nešto životno ili nešto što provocira njihovo mišljenje, onda je to drugo.

Prioriteni zadatak

„Kvalitet obrazovanja jedan je od prioritetnih zadataka ukoliko želimo da imamo jedno društvo koje je prava jedna zajednica, u kome imamo osvešćene građane. U skladu sa onim što istaržuje i PISA testiranje bi značilo građane koji su kadri da razumeju život, svet i ljude i da mogu da se u tom svetu snađu, ali ne na rđav, već na moralan i ispravan način, kada imaju odgovor na pitanje: ‘Zašto tako radim?’. I ukoliko želimo da ni u jednom trenutku ne pomisle da je vreme koje su investirali u svoje pravo znanje, a ne bubanje podataka i informacija, najkorisnije vreme u njihovim životima”, objašnjava Vojvodić Mitrović.

Zaključuje da je poenta obrazovanja da neko bude kritički raspoložen i prema sebi i prema svetu u kom živi.

Tagovi:

Obrazovanje PISA test
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Roditelj-negovatelj

10.октобар 2025. Marija L. Janković

Ćacilend: Policija odbila da obezbedi protest roditelja bolesne dece

Režim je prvo odbio da usvoji zakon roditelj-negovatelj, a zatim je policija odbila da obezbeđuje protest roditelja

Rat u Gazi

10.октобар 2025. N. M.

Vučić: Hamas bi mogao da oslobodi srpskog državljanina Alona Ohela

Srbija je od samog početka pratila situaciju sa Alonom Ohelom i „tiho diplomatskim kanalima“ podržavala napore koji vode njegovom bezbednom povratku, rekao je predsednik Aleksandar Vučić za Džeruzalem post

Zrenjanin

10.октобар 2025. K. S.

Nepoverenje Zrenjaninca u pijuću vodu: „Unucima je neću davati“

Posle više od dve decenije, voda u Zrenjaninu je prema rešenju gradskih vlasti ponovo proglašena ispravnom za piće. Ipak, među građanima i dalje vlada nepoverenje

Vodosnabdevanje

09.октобар 2025. N. M.

Da li je voda u Zrenjaninu konačno ispravna?

Da Zrenjaninci posle više od dve decenije ponovo imaju zdravu pijaću vodu sa česme, objavio je gradonačelnik tog grada Simo Salapur

Protest ispred Pete beogradske gimnazije

Školstvo

09.октобар 2025. Katarina Stevanović

Peta beogradska gimnazija: Ne prestaju pritisci na učenike i roditelje

Učenici jednog odeljenja Pete beogradske gimnazije našli su se pod pritiskom nakon što su izrazili nezadovoljstvo novim nastavnikom matematike. Slučaj je izazvao reakcije stručne javnosti, roditelja i Zaštitnika građana, koji sada ispituje postupke uprave škole

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure