
Estrada i kriminal
Napad Lukasa na Cecu: Estradno razbacivanje zločinima i zločincima
Šta se krije iza pretnji Ace Lukasa najvećoj estradnoj zvezdi devedestih i Arkanovoj udovici Svetlani Ceci Ražnatović da će objaviti „priče iz Šilerove“?

Jedna od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih glumica i dugogodišnja članica ansambla Jugoslovenskog dramskog pozoršta preminula u Beogradu u 91. godini
U Beogradu je preminula Rada Đuričin, jedna od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih glumica i dugogodišnja članica ansambla Jugoslovenskog dramskog pozoršta, saopštio je JDP.
Radojka Rada Đuričin je rođena 31. maja 1934. u Vršcu, u kom je završila osnovnu školu i gimnaziju. Studije glume upisala je 1954. nа Аkademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, u klasi profesora Josipa Kulundžića, zajedno sa Radmilom Andrić, Nikolom Simićem, Ružicom Sokić, Batom Živojinovićem… Glumu je diplomirala 1958, a sledeće godine i jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Debitovala je 1958, ulogom Ane Frank u predstavi Dnevnik Ane Frank Narodnog pozorišta u Beogradu. Članica ansambla Jugoslovenskog dramskog pozorišta bila je od 1958. do 1998. godine.
Sarađivala je sa našim najuglednijim rediteljima, kao što su bili Hugo Klajn, Mata Milošević, Bojan Stupica, Miroslav Belović, Branko Pleša, Dejan Mijač, Boro Drašković, Ljubiša Ristić, Milenko Maričić, Vida Ognjenović, Ljubomir Draškić, Jagoš Marković…
Tokom svoje duge karijere, igrala je i u predstavama Narodnog pozorišta u Beogradu, Ateljea 212, Zvezdara teatra, KPGT-a, Bitef teatra, Malog pozorišta „Duško Radović“, Narodnog pozorišta u Nišu i u Užicu, Madlenijanuma, i drugih, manjih i nezavisnih pozornica.
Danas je u Beogradu preminula Rada Đuričin, jedna od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih glumica i dugogodišnja članica ansambla Jugoslovenskog dramskog pozoršta. pic.twitter.com/B8Mpd1ldgr
— JDP (@JDPBgd) September 4, 2024
Ali najviše uloga, preko četrdeset, odigrala je na scenama svoje kuće, u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, u predstavama kao što su bile: R. Petrović Sabinjanke (1959), Dž. B. Šo Nikad se ne zna (1960), F. M. Dostojevski Krotka/A. Strindberg Gospođica Julija (1961), F. G. Lorka Dona Rosita ili Govor cveća (1962), Molijer Tartif (1964), N. V. Gogolj Mrtve duše (1965), O. Vajld Važno je zvati se Ernest (1966), J. Kolundžić Klara Dombrovska (1967), Š. O’Kejsi Junona i paun (1968), D. Mihailović Kad su cvetale tikve (1969), B. Breht po V. Šekspiru Koriolan (1970), F. M. Dostojevski Zločin i kazna (1971), Ž. Fejdo Buba u uhu (1971),.
Igrala je i u predstavama A. N. Ostrovski Vuci i ovce (1974), M. Gorki Vasa Železnova (1976), E. Jong Strah od letenja (monodrama, adaptacija i režija R. Đuričin, 1979), Ž. P. Sartr Đavo i Gospod Bog (1979), A. de Mise Romantične ćudi (1980), M. Kapor Kraj vikenda (1982), D. Fo i F. Rame O ja sam vrlo, vrlo srećna (monodrama, 1982), M. Žoli Razgovor na onom svetu između Makijavelija i Monteskjea (1984), M. Crnjanski Seobe (1986), A. Pejel Gospođa Kolontaj (1987), E. Roterdamski Pohvala ludosti (1990), B. Nušić Narodni poslanik (1991), M. Kapor 011 (1991), V. Šekspir Vesele žene vindzorske (1993), B. Džonson Vartolomejski vašar (1995), M. Marković Paviljoni (2001), K. Šternhajm Iz junačkog života građanstva (2011), L. Pirandelo Tako je (ako vam se tako čini) (2017)…
Na kamernim scenama Rada Đuričin je, kako navodi JDP, sa posebnim žarom kreirala i igrala monodrame i duodrame, i za njih dobijala nagrade. Njene predstave – Pohvala ludosti, 011, Кrај vikenda, Strah od letenja doživele su po više od petsto izvođenja širom Jugoslavije, ali i u brojnim zemljama sveta – u Evropi, Americi, Australiji.
U mitskoj predstavi Jugoslovenskog dramskog, Buba u uhu Žorža Fejdoa, u režiji Ljubiše Ristića, Rada je svoju Rajmond Šandebiz igrala na premijeri 1971, a onda blizu dve hiljade puta, skoro 40 godina.

Šta se krije iza pretnji Ace Lukasa najvećoj estradnoj zvezdi devedestih i Arkanovoj udovici Svetlani Ceci Ražnatović da će objaviti „priče iz Šilerove“?

Represija nad poljoprivrednicima se nastavlja. One koji se bune, sada posećuju inspektori i dele rešenja o pasivizaciji domaćinstva. O sve većoj represiji svedoče dvojica sagovornika „Vremena”

Albanci u Preševu, Bujanovcu i Medveđi suočavaju se i dalje sa pasivizacijom adresa i kršenjem osnovnih ljudskih prava. Kakav je njihov položaj? I kakv im je odnos prema državi Srbiji?
U Zemunskoj gimnaziji se u fiskulturnoj sali odvalio deo plafona, potvrdili su za „Vreme“ nastavnici ove škole i članovi Saveta roditelja. Savet roditelja izašao je sa dva glavna zahteva o informacijama o padu plafona

Mitropolit Pahomije svedočio je u optužnici protiv teologa Blagoja Pantelića da sa njim nije komunicirao 22 godine, a lično mu je umeđuvremenu bio uručio stipendiju, tvrdi Pantelić. SPC na to nije reagovalo
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve