Umesto beogradske vile od posebnog kulturnog i istorijskog značaja u Petrogradskoj 18, koja je bila ukras Krunskog venca, zida se stambeni objekat nalik mnogima u Beogradu
Počelo je rušenje vile u Petrogradskoj 18, na beogradskom Vračaru. Vila je deo ambijentalne celine Krunski venac i nije ni ruinirana ni zapuštena.
Nedavno se iz promo teksta u medijima saznalo da će umesto ove lepe beogradske vile biti podignut stambeni objekat koji se ističe „pažljivo osmišljenom arhitekturom i konceptom koji duboko poštuje prošlost“, da buduća zgrada „odiše elegancijom i sofisticiranošću kroz pažljiv izbor materijala i detalja, pozivajući na istraživanje i uživanje“, da „umesto da sledi dozvoljene urbanističke parametre i moguću spratnost buduće zgrada, investitor se kroz projektovanje odlučio za manji objekat, izražavajući tako poštovanje prema identitetu Vračara i željama lokalne zajednice“.
Ovo su samo neki detalji zbog kojih investitor tvrdi da će ova istorijska ambijentalna celina biti lepša ako poruše njenu neimarsku vilu po kojoj je bila prepoznatljiva, i umesto nje sagrade zgradu kakvih je pun Beograd.
Investitori, ali i vlasnici, postojećeg i budućeg objekta su dve firme – „Luz“, čiji je vlasnik Aleksandra Babarogić, i „Maluba“, čiji je vlasnik Marko Babarogić. Na građevinskoj tabli se takođe navodi i da je izvođač radova „Talason sistem“, čiji je vlasnik Miroslav Bilanović.
Urbanistički plan u interesu investitora
Svega ovog ne bi bilo da pre nekoliko godina nije usvojen urbanistički plan kojim je građevinskim investitorima omogućeno da po Krunskom vencu rade šta im je volja.
Taj plan je usvojen iako je još 2018. Goran Vesić obećao, da više nijedna kuća na Krunskom vencu neće biti srušena, i da je ceo ambijent stavljen pod zaštitu Zavoda za zaštitu spomenika kulture, koji je inicirao i izradu plana detaljne regulacije za taj deo grada.
U pomenutom promo tekstu, vlasnik buduće zgrade na parceli Petrogradska 18, ističe da je sve uradio uz saglasnost Zavoda z zaštitu spomenika kulture Beograda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog izbora nekih tužilaca u Visoki savet tužilaštva opoziciona javnost smatra da je režim preuzeo potpunu kontrolu nad tim telom. Da li je zaista tako objašnjava predsednica Udruženja tužilaca Srbije Lidija Komlen Nikolić
U Evropskoj uniji jedan pedijatar dolazi na 600 do 1000 dece, dok je u Srbiji taj odnos 1700 dece na jednog pedijatra. Problem i što su doktori za decu neravnomerno raspređeni, kaže za „Vreme“ prof. dr Georgios Konstantinidis, predsednik Udruženja pedijatara Srbije
Na skupštini u Kragujevcu izabran je novi Upravni i Nadzorni odbor Asocijacije onlajn medija (AOM), a za njegovog predsednika novinar „Vremena“ Nedim Sejdinović. Najavljena je jača podrška nezavisnim medijima i digitalnoj bezbednosti
Zbog provale nasilja i kriminala u Čačku mnogi prave porođenja sa devedestim godinama. Policija i tužilaštvo se uglavnom ne izjašnjavaju, a građani strepe za svoju bezbednost
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!