Umesto beogradske vile od posebnog kulturnog i istorijskog značaja u Petrogradskoj 18, koja je bila ukras Krunskog venca, zida se stambeni objekat nalik mnogima u Beogradu
Počelo je rušenje vile u Petrogradskoj 18, na beogradskom Vračaru. Vila je deo ambijentalne celine Krunski venac i nije ni ruinirana ni zapuštena.
Nedavno se iz promo teksta u medijima saznalo da će umesto ove lepe beogradske vile biti podignut stambeni objekat koji se ističe „pažljivo osmišljenom arhitekturom i konceptom koji duboko poštuje prošlost“, da buduća zgrada „odiše elegancijom i sofisticiranošću kroz pažljiv izbor materijala i detalja, pozivajući na istraživanje i uživanje“, da „umesto da sledi dozvoljene urbanističke parametre i moguću spratnost buduće zgrada, investitor se kroz projektovanje odlučio za manji objekat, izražavajući tako poštovanje prema identitetu Vračara i željama lokalne zajednice“.
Ovo su samo neki detalji zbog kojih investitor tvrdi da će ova istorijska ambijentalna celina biti lepša ako poruše njenu neimarsku vilu po kojoj je bila prepoznatljiva, i umesto nje sagrade zgradu kakvih je pun Beograd.
Investitori, ali i vlasnici, postojećeg i budućeg objekta su dve firme – „Luz“, čiji je vlasnik Aleksandra Babarogić, i „Maluba“, čiji je vlasnik Marko Babarogić. Na građevinskoj tabli se takođe navodi i da je izvođač radova „Talason sistem“, čiji je vlasnik Miroslav Bilanović.
Urbanistički plan u interesu investitora
Svega ovog ne bi bilo da pre nekoliko godina nije usvojen urbanistički plan kojim je građevinskim investitorima omogućeno da po Krunskom vencu rade šta im je volja.
Taj plan je usvojen iako je još 2018. Goran Vesić obećao, da više nijedna kuća na Krunskom vencu neće biti srušena, i da je ceo ambijent stavljen pod zaštitu Zavoda za zaštitu spomenika kulture, koji je inicirao i izradu plana detaljne regulacije za taj deo grada.
U pomenutom promo tekstu, vlasnik buduće zgrade na parceli Petrogradska 18, ističe da je sve uradio uz saglasnost Zavoda z zaštitu spomenika kulture Beograda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Desetine vozila sa srpskim tablicama sa srpske strane prelaza, nejasnoće oko prijave za boraviše na Kosovu – slika je šesnaestog marta 2026. godine na Kosovu. Dok politički predstavnici Srba na Kosovu tvrde da je izbegnut „najcrnji scenario“, Kosovska policija primenjuje zakon. Ima li uopšte razloga za slavlje? Kakve su najave u vezi sa srpskim zdravstvenim i obrazovnim institucijama?
Studenti Akademije umetnosti u Novom Sadu organizuju peticiju kako bi sačuvali zgrade Galerije i Ateljea koje gradska vlast hoće da im oduzme, tvrdeći da ih ne koriste
Iako je rok istekao 13. marta Viši sud u Negotinu nije doneo odluku o optužnici u slučaju ubistva male Danke Ilić, zato što se, kako su objasnili. radi o obimnoj dokumentaciji i osetljivom predmetu
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!