img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravstvo

Plati ili čekaj: Veštački kuk u državnoj bolnici za četiri godine

18. avgust 2025, 11:19 Filip Đorđević (DW)
Foto: Pexels / Karolina Grabowska
Copied

Neke liste čekanja u srpskim bolnicama jesu nestale. Ali se na veštački kuk ili koleno čeka i po četiri godine, a na srčani bajpas u Kliničkom centru Srbije po devet meseci. Zašto je to tako

Oko 38.000 ljudi, prema podacima Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) čeka na neki medicinski zahvat. Najveći broj njih (27.000) stoji u redu za ugradnju proteze kuka ili kolena. Ko se recimo prijavio početkom avgusta, u bolnici na Banjici čekaće – četiri godine, piše Dojče vele.

Čeka se i na zahvate bez kojih se živi maltene na ivici smrti. Recimo, srčani bajpas se u Kliničkom centru Srbije čeka po devet meseci.

Privatne klinike nude ove operaciji po ceni od nekoliko hiljada evra, pa je odluka na pacijentu – ili platiti privatnog lekara, ili živeti nekoliko godina u bolovima i neizvesnosti.

Danijel Raspopović, ortoped sa Banjice i član odbora za zdravstvo Stranke slobode i pravde, za DW kaže da je glavni krivac za liste čekanja loša organizacija Ministarstva zdravlja kao i korupcija. Ima i objektivnih razloga:

„Sama operacija, ukoliko ne dođe do komplikacija, što je u hirurgiji teško prognozirati, traje prosečno oko sat vremena. Međutim, drugi problem je vreme između operacija. To se ne može ubrzati, potrebno je vreme da se pacijent dovede u anesteziju, da se izvede iz sale, da se sala pripremi.“

Prvi koji se nasmejao

„Srpski rulet“

Kako se rešava problem liste čekanja govori primer kardiohirurga iz Niša Dragana Milića – sada i lokalnog političara. On je uspeo da eliminiše liste čekanja dok je vodio kliniku za kardiovaskularnu hirurgiju. On za DW  kaže da su to uspeli tako što su četiri meseca neprekidno radili.

Milić objašnjava da jedan kardiohirurg može da izvede dve operacije po jednoj smeni.

Prema Miliću, glavni problem u zdravstvu je korupcija. On tvrdi da su liste čekanja duge kako bi privatna praksa „imala više posla“. Činjenicu da se mesecima čeka na bajpas on naziva „srpskim ruletom“.

„To je nedopustivo. Srčani bolesnici ne mogu da čekaju, jer oni gube glavu, a ne kvalitet života, poput ljudi što čekaju na ugradnju proteze kuka ili kolena. Ne bi smelo da se čeka duže od mesec dana“, navodi Milić.

Pacijenti nisu upoznati sa pravima

Kako objašnjava advokatica i narodna poslanica Zeleno-levog fronta Marina Mijatović, čija je specijalizacija upravo pravo pacijenata, građani imaju pravo na refundaciju ukoliko su im povređena prava.

„Krše se prava pacijenata na pristup zdravstvenoj zaštiti i kvalitet zdravstvene zaštite. Opšte je poznato da se za usluge koje su definisane Pravilnikom o listama čekanja čeka i po nekoliko godina, a zaboravlja se da Pravilnik predviđa najduže čekanje od godinu dana. Svakom pacijentu koji čeka duže prekršeno je pravo na dostupnost zdravstvene zaštite“, navodi Mijatović.

U slučaju ugradnje veštačkih srčanih valvula rok je mesec dana, dok je za ugradnju bajhpasa prema Pravilniku rok do šest meseci.

„Ako bi pacijent uslugu tražio u privatnom sektoru, on bi mogao da podnese zahtev za refundaciju RFZO-u zajedno sa medicinskim izveštajem i računom. Ukoliko bi RFZO odbio zahtev, pacijentu je na raspolaganju žalba, a nakon žalbe se može podneti tužba Upravnom sudu“, kaže Mijatović.

U praksi malo ko ode tim putem. RFZO, kaže, rutinski odbija zahteve tvrdeći da se ne može tražiti refundacija za usluge sa liste čekanja. „To je potpuno pogrešno tumačenje“, tvrdi Mijatović.

Liste čekanja za kataraktu: Sad ih vidiš, sad ih ne vidiš

Zamućeni podaci

Da se radi na rešavanju ovog problema tvrdi ministar zdravlja Zlatibor Lončar, koji je nedavno izjavio da su u državnim ustanovama za skoro 90 odsto smanjenje liste čekanja na operacije, da su se u operaciju katarakte uključili i neki centri koji to ranije nisu radili, ali da su kao problem ostale operacije kukova i kolena.

Ta informacija je delimično tačna, jer je u septembru prošle godine, kada je ovo pitanje došlo na red, na listama čekanja za različite dijagnostičke i terapeutske procedure koje vodi RFZO čekalo skoro 70.000 građana – dvostruko više nego danas.

No, onih koji čekaju na kuk ili koleno je više nego što je tada bilo.

Lončar je negirao da se liste skraćuju tako što se ljudi naprosto brišu sa njih. Ipak, u januaru su sa sajta RFZO-a nestale liste čekanja za kataraktu. Ostao je samo link ka prezentaciji Ministarstva zdravlja koje tvrdi da su liste ukinute.

Draško Karađinović, iz nevladine organizacije Doktori protiv korupcije, za DW kaže da treba biti skeptičan prema podacima koje objavljuje RFZO.

„Ako već godinama nije moguće imati uvid u godišnje finansijske izveštaje RFZO, a radi se trošenju milijardi evra, onda je jasna skepsa prema podacima koji se navode na sajtu. Takođe, treba napomenuti da je spisak usluga za koje RFZO vodi evidenciju lista čekanja vrlo selektivan i ne odražava realnost koja čeka pacijenta u domu zdravlja ili bolnici“, kaže Karađinović.

Sagovornici DW ističu da sistemsko rešenje nije na vidiku, ali objašnjavaju kako bi ono moglo da izgleda. Karađinović navodi da „ne treba izmišljati toplu vodu“, već se ugledati na uspešne modele.

„Prva mera je demonopolizacija državnog zdravstva, pre svega u sektoru ambulantne medicine, odnosno primarne zdravstvene zaštite i jednodnevne medicine kojom bi se otvorila mogućnosti da osiguranik sa knjižicom bira lekara gde će se lečiti, a da ga novac iz njegovog doprinosa od 10,3 odsto na bruto platu prati i finansira njegovo lečenje u državnom ili privatnom sektoru“, navodi Karađinović.

U državnom zdravstvu Srbije radi nešto više od 20.000 lekara, dok ih u privatnom sektoru ima oko 5.000.

Ipak, Savo Pilipović, predsednik Udruženja pacijenata obolelih od melanoma tvrdi da je potreban potpuni reset. Sagovornik DW navodi da trenutni zdravstveni sistem u svoj fokus ne stavlja ni pacijenta, ali ni lekara.

„Pacijent mora biti u centru, a sad nije ni na periferiji. Moramo da razgovaramo šta želimo od zdravstvenog sistema, koliko para hoćemo da uložimo. Šta je ono što nećemo da lečimo o državnom trošku, a šta je prioritet“, kaže Pilipović.

Tagovi:

Bolnice Liste čekanja Veštački kuk Veštačko koleno Zdravstvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Prosveta

09.septembar 2025. M.L.J.

Nova ekonomija: Srbiji nedostaje 80.000 nastavnika, a otpuštaju se politički nepodobni

Država je otpustila na stotine nastavnika u zemlji, iako su oni deficitarno zanimanje

DIF u Novom Sadu

08.septembar 2025. K. S.

Patrik Drid: Nađeno rešenje – nema blokade fakulteta, niti policije u zgradi

Dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje (DIF) u Novom Sadu Patrik Drid izjavio je da je nađeno rešenje za dalji rad fakulteta i da će se nastaviti ispitni rok, navodeći da nema blokade zgrade fakulteta i da nema više policije u zgradi

Mediteran

Klimatske promene

08.septembar 2025. M.S.

Zagrevanja Mediterana: Koje su posledice sve toplijeg Jadranskog mora?

Naučnici već decenijama beleže postepeno zagrevanje mora širom Mediterana, uključujući i Jadran, i to ne samo na površini već kroz čitav vodeni stub, piše dr Natalija Dunić sa Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu, u Hrvatskoj

Protest zaposlenih Apotekarske ustanove Beograd

Zdravstvo

08.septembar 2025. Milica Srejić

Sunovrat Apoteke Beograd: Još jedno dva meseca i – kraj

Sve više radnika daje otkaz u Apotekama Beograd. Na rafovima nema ni osnovnih lekova, plate kasne, dugovi rastu, pojedini objekti se zatvaraju

Represija

08.septembar 2025. B. B.

Okončana policijska kolonizacija Filozofskog fakulteta u Novom Sadu

Policija je na Filozofski fakultet u Novom Sadu došla na poziv dekana Milivoja Alanovića, koji je prethodno ušao u zgradu sa grupom saradnika

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure