img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

PISA test: Učenici iz Srbije u kreativnom mišljenju daleko ispod međunarodnog proseka

20. јун 2024, 10:53 S.Z.
Foto: Vesna Anđić
Copied

Sa prosečnim rezultatom 29 od mogućih 60 poena, učenici u Srbiji su prema PISA istraživanju daleko ispod međunarodnog proseka u kreativnom mišljenju

Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja objavio je izveštaj sa osnovnim rezultatima zadataka iz kreativnog mišljenja učenika, dobijenih u ciklusu PISA 2022, a dodatni spektar analiza za potrebe kreatora obrazovnih politika će biti objavljen u posebnoj publikaciji polovinom jula.

Šta pokazuju PISA rezultati iz kreativnog mišljenja na svetskom nivou?

Na PISA testovima kreativnog mišljenja moguće je bilo ostvariti 60 poena.

Najuspešniji su bili učenici iz Singapura koji su imali prosečan rezultat 41 poen, slede Koreja (38), Kanada (38) i Australija (37).

Iznad OECD proseka zemalja učesnica koji je iznosio 33 poena, statistički značajno bolje rezultate su ostvarili učenici u Estoniji i Finskoj (36), kao i Poljskoj i Portugaliji (34).

Na nivou proseka su se našle Španija i Mađarska (33), kao i Francuska i Holandija (32).

Najmanji broj poena u proseku su osvojili đaci iz Dominikanske Republike, Maroka, Uzbekistana, Filipina i Albanije (između 13 i 15 poena).

Rezultati učenika iz Srbije

Sa prosečnim rezultatom od 29 od mogućih 60 poena, učenici u Srbiji su statistički postigli niži rezultat od prosečnog za OECD u kreativnom mišljenju (33).

Naši đaci se statistički značajno ne razlikuje od učenika iz Slovačke, Meksika, Urugvaja i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

„Kada se uporedi postignuće Srbije sa referentnim zemljama (tj. onima koje su ili geografski blizu zemlji ili imaju sličan bruto nacionalni dohodak), nalazimo da su zemlje u okruženju zabeležile statistički značajno slabije rezultate u poređenju sa OECD prosekom (33). Ipak, petnaestogodišnji učenici iz Mađarske (31), Hrvatske i Slovenije (30) bili su uspešniji od učenika iz Srbije, dok su učenici iz Rumunije (26), Bugarske (21) i Severne Makedonije (19) bili manje uspešni od učenika iz Srbije“, navodi se u izveštaju.

Dodaje se da su rezultati naših učenika u kreativnom mišljenju u skladu sa očekivanim rezultatima na osnovu njihovih rezultata iz matematike i rezultata u čitanju.

I prema tome smo, ispod proseka zemalja učesnica PISA 2022 istraživanja.

Sve balkanske zemlje imale loš rezultat

Profesorka srpskog jezika i članica sindikata prosvete Nezavisnost  Vesna Vojvodić Mitrović rekla je ranije za „Vreme” da sve balkanske zemlje postigle loše rezultate.

“Nema nikakve sumnje da naši učenici, kao ni deca u regionu, nisu intelektualno i kognitivno inferiorni niti superiorni u odnosu na druge ispitanike na svetu, ali je očigledno da obrazovni sistem ne podstiče niti razvija njihove potencijale na način koji bi bio produktivan i koristan celom društvu. Umesto da sa reproduktivnog znanja pređemo na problemski zasnovanu nastavu i kritičku zapitanost, mi slavimo tuđe padove na PISA rangiranju”, rekla je ranije Vojvodić Mitrović.

Ona je upozorila da je žalostan nedostatak hrabrosti za realno sagledavanje istine – društvo koje ima mnoštvo problema i izazova jedini nepresušni izvor napretka treba i mora da vidi u domaćoj pameti i funkcionalnim znanjima.

Samim tim, dodala je, da bi depolitizacija obrazovnog sistema i  podizanje ugleda nastavničke profesije morali da budu prioriteti.

PISA test nudi najrelevantnije spoljašnje evaluiranje onoga šta naši petnaestogodišnjaci znaju i umeju da urade, odnosno u kojoj meri su sposobni da znanja stečena u školi, porodici, široj zajednici, na internetu upotrebe u realnim životnim situacijama.

Izvor: Danas

Tagovi:

Srbija Obrazovanje PISA test Kreativno mišljenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Jovina gimnazija Novi Sad

Gimnazija „Jovan Jovanović Zmaj“

27.јун 2026. B. B.

Roditelji učenika „Jovine“ gimnazije: Odbijena izjašnjenja suspendovanih profesora

Roditelji i pravni zastupnici ocenjuju da je dovedeno u pitanje pravo na odbranu zaposlenih u disciplinskom postupku

Mediji

27.јун 2026. N. R.

Nagrada za fotoreporterku „Vremena“ za seriju o beskućništvu

Marija Janković dobila nagradu Evropske mreže protiv siromaštva za seriju fotografija o beskućništvu

Žena se hladi uz fontanu u Beogradu

Vrelina

26.јун 2026. B. B.

„Batut“ preporučuje kako da se zaštitite od visokih temperatura

između ostalog važno je unošenje dosta tečnosti, pre svega vode, a preporučuje se izbegavanje napitaka koji sadrže alkohol, kofein i šećer

Podrška žrtvama torture

26.јун 2026. B. B.

Оrganizacije civilnog društva: Bez reakcije nadležnih na navode o mučenju u Srbiji

Tokom prethodne godine institut pomilovanja u Srbiji primenjivan je u predmetima teških krivičnih dela sa elementima nasilja, čime su pojedini postupci okončani bez sudske ocene odgovornosti

Studentski dom na Novom Beogradu.

Studenstki dom

26.јун 2026. Aleksa Petrovski

„Studentski domovi su za studente, a ne za Ekspo“

Studenti razmišljaju o premeštaju u druge domove, jer se plaše razvoja situacije i kasnije raspodele u aprilu 2027

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure