img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

PISA test: Učenici iz Srbije u kreativnom mišljenju daleko ispod međunarodnog proseka

20. jun 2024, 10:53 S.Z.
Foto: Vesna Anđić
Copied

Sa prosečnim rezultatom 29 od mogućih 60 poena, učenici u Srbiji su prema PISA istraživanju daleko ispod međunarodnog proseka u kreativnom mišljenju

Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja objavio je izveštaj sa osnovnim rezultatima zadataka iz kreativnog mišljenja učenika, dobijenih u ciklusu PISA 2022, a dodatni spektar analiza za potrebe kreatora obrazovnih politika će biti objavljen u posebnoj publikaciji polovinom jula.

Šta pokazuju PISA rezultati iz kreativnog mišljenja na svetskom nivou?

Na PISA testovima kreativnog mišljenja moguće je bilo ostvariti 60 poena.

Najuspešniji su bili učenici iz Singapura koji su imali prosečan rezultat 41 poen, slede Koreja (38), Kanada (38) i Australija (37).

Iznad OECD proseka zemalja učesnica koji je iznosio 33 poena, statistički značajno bolje rezultate su ostvarili učenici u Estoniji i Finskoj (36), kao i Poljskoj i Portugaliji (34).

Na nivou proseka su se našle Španija i Mađarska (33), kao i Francuska i Holandija (32).

Najmanji broj poena u proseku su osvojili đaci iz Dominikanske Republike, Maroka, Uzbekistana, Filipina i Albanije (između 13 i 15 poena).

Rezultati učenika iz Srbije

Sa prosečnim rezultatom od 29 od mogućih 60 poena, učenici u Srbiji su statistički postigli niži rezultat od prosečnog za OECD u kreativnom mišljenju (33).

Naši đaci se statistički značajno ne razlikuje od učenika iz Slovačke, Meksika, Urugvaja i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

„Kada se uporedi postignuće Srbije sa referentnim zemljama (tj. onima koje su ili geografski blizu zemlji ili imaju sličan bruto nacionalni dohodak), nalazimo da su zemlje u okruženju zabeležile statistički značajno slabije rezultate u poređenju sa OECD prosekom (33). Ipak, petnaestogodišnji učenici iz Mađarske (31), Hrvatske i Slovenije (30) bili su uspešniji od učenika iz Srbije, dok su učenici iz Rumunije (26), Bugarske (21) i Severne Makedonije (19) bili manje uspešni od učenika iz Srbije“, navodi se u izveštaju.

Dodaje se da su rezultati naših učenika u kreativnom mišljenju u skladu sa očekivanim rezultatima na osnovu njihovih rezultata iz matematike i rezultata u čitanju.

I prema tome smo, ispod proseka zemalja učesnica PISA 2022 istraživanja.

Sve balkanske zemlje imale loš rezultat

Profesorka srpskog jezika i članica sindikata prosvete Nezavisnost  Vesna Vojvodić Mitrović rekla je ranije za „Vreme” da sve balkanske zemlje postigle loše rezultate.

“Nema nikakve sumnje da naši učenici, kao ni deca u regionu, nisu intelektualno i kognitivno inferiorni niti superiorni u odnosu na druge ispitanike na svetu, ali je očigledno da obrazovni sistem ne podstiče niti razvija njihove potencijale na način koji bi bio produktivan i koristan celom društvu. Umesto da sa reproduktivnog znanja pređemo na problemski zasnovanu nastavu i kritičku zapitanost, mi slavimo tuđe padove na PISA rangiranju”, rekla je ranije Vojvodić Mitrović.

Ona je upozorila da je žalostan nedostatak hrabrosti za realno sagledavanje istine – društvo koje ima mnoštvo problema i izazova jedini nepresušni izvor napretka treba i mora da vidi u domaćoj pameti i funkcionalnim znanjima.

Samim tim, dodala je, da bi depolitizacija obrazovnog sistema i  podizanje ugleda nastavničke profesije morali da budu prioriteti.

PISA test nudi najrelevantnije spoljašnje evaluiranje onoga šta naši petnaestogodišnjaci znaju i umeju da urade, odnosno u kojoj meri su sposobni da znanja stečena u školi, porodici, široj zajednici, na internetu upotrebe u realnim životnim situacijama.

Izvor: Danas

Tagovi:

Obrazovanje PISA test Kreativno mišljenje Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Gužve na granici

Počeo novi sistem kontrole na granici

10.april 2026. I.M.

Koliko se čeka na Batrovcima za izlazak iz zemlje

Nakon višesatnih gužvi zbog novog sistema kontrole, situacija na graničnom prelazu Batrovci–Bajakovo se stabilizuje, a čekanja su smanjena na oko sat vremena

Gradsko saobraćajno preduzeće

10.april 2026. I.M.

Grad Beograd namerava da „časti“ privatnike, a smanjuje plate vozačima GSP-a

Sindikati zaposlenih u Gradskom saobraćajnom preduzeću Beograd upozoravaju da su vozačima smanjene plate. Istovremeno se razmatraju veća izdvajanja za privatne prevoznike

MUP Srbije

PU Novi Sad

10.april 2026. I.M.

Zašto se šefovi novosadske policije menjaju kao na pokretnoj traci

Za manje od godinu dana Novi Sad je promenio četiri načelnika policije, a poslednji u nizu je Vladan Stojanović.

Studenti i profesori protestuju ispred Filozofskog fakulteta u Nišu

Niš

10.april 2026. Jelena Đukić-Pejić (DW)

Protest studenta i profesora: Može li da se spreči rasparčavanje Filozofskog fakulteta

Filozofskom fakultetu u Nišu oduzeta su tri departmana da bi se prebacila na novi „Fakultet srpskih studija“. Koji je cilj ovog rasparčavanja zbog koga studenti i profesori protestuju

Akcija

09.april 2026. S. Ć.

Građanska inicijativa: Zasađeno je 130 borova na Milićevom brdu

Dok su članovi ekološkog društva Ekomorf sadili borove po Milićevom brdu, vlasnici okolnih parcela su pokušali da ih od toga odvrate

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure