img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

PISA test: Učenici iz Srbije u kreativnom mišljenju daleko ispod međunarodnog proseka

20. jun 2024, 10:53 S.Z.
Foto: Vesna Anđić
Copied

Sa prosečnim rezultatom 29 od mogućih 60 poena, učenici u Srbiji su prema PISA istraživanju daleko ispod međunarodnog proseka u kreativnom mišljenju

Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja objavio je izveštaj sa osnovnim rezultatima zadataka iz kreativnog mišljenja učenika, dobijenih u ciklusu PISA 2022, a dodatni spektar analiza za potrebe kreatora obrazovnih politika će biti objavljen u posebnoj publikaciji polovinom jula.

Šta pokazuju PISA rezultati iz kreativnog mišljenja na svetskom nivou?

Na PISA testovima kreativnog mišljenja moguće je bilo ostvariti 60 poena.

Najuspešniji su bili učenici iz Singapura koji su imali prosečan rezultat 41 poen, slede Koreja (38), Kanada (38) i Australija (37).

Iznad OECD proseka zemalja učesnica koji je iznosio 33 poena, statistički značajno bolje rezultate su ostvarili učenici u Estoniji i Finskoj (36), kao i Poljskoj i Portugaliji (34).

Na nivou proseka su se našle Španija i Mađarska (33), kao i Francuska i Holandija (32).

Najmanji broj poena u proseku su osvojili đaci iz Dominikanske Republike, Maroka, Uzbekistana, Filipina i Albanije (između 13 i 15 poena).

Rezultati učenika iz Srbije

Sa prosečnim rezultatom od 29 od mogućih 60 poena, učenici u Srbiji su statistički postigli niži rezultat od prosečnog za OECD u kreativnom mišljenju (33).

Naši đaci se statistički značajno ne razlikuje od učenika iz Slovačke, Meksika, Urugvaja i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

„Kada se uporedi postignuće Srbije sa referentnim zemljama (tj. onima koje su ili geografski blizu zemlji ili imaju sličan bruto nacionalni dohodak), nalazimo da su zemlje u okruženju zabeležile statistički značajno slabije rezultate u poređenju sa OECD prosekom (33). Ipak, petnaestogodišnji učenici iz Mađarske (31), Hrvatske i Slovenije (30) bili su uspešniji od učenika iz Srbije, dok su učenici iz Rumunije (26), Bugarske (21) i Severne Makedonije (19) bili manje uspešni od učenika iz Srbije“, navodi se u izveštaju.

Dodaje se da su rezultati naših učenika u kreativnom mišljenju u skladu sa očekivanim rezultatima na osnovu njihovih rezultata iz matematike i rezultata u čitanju.

I prema tome smo, ispod proseka zemalja učesnica PISA 2022 istraživanja.

Sve balkanske zemlje imale loš rezultat

Profesorka srpskog jezika i članica sindikata prosvete Nezavisnost  Vesna Vojvodić Mitrović rekla je ranije za „Vreme” da sve balkanske zemlje postigle loše rezultate.

“Nema nikakve sumnje da naši učenici, kao ni deca u regionu, nisu intelektualno i kognitivno inferiorni niti superiorni u odnosu na druge ispitanike na svetu, ali je očigledno da obrazovni sistem ne podstiče niti razvija njihove potencijale na način koji bi bio produktivan i koristan celom društvu. Umesto da sa reproduktivnog znanja pređemo na problemski zasnovanu nastavu i kritičku zapitanost, mi slavimo tuđe padove na PISA rangiranju”, rekla je ranije Vojvodić Mitrović.

Ona je upozorila da je žalostan nedostatak hrabrosti za realno sagledavanje istine – društvo koje ima mnoštvo problema i izazova jedini nepresušni izvor napretka treba i mora da vidi u domaćoj pameti i funkcionalnim znanjima.

Samim tim, dodala je, da bi depolitizacija obrazovnog sistema i  podizanje ugleda nastavničke profesije morali da budu prioriteti.

PISA test nudi najrelevantnije spoljašnje evaluiranje onoga šta naši petnaestogodišnjaci znaju i umeju da urade, odnosno u kojoj meri su sposobni da znanja stečena u školi, porodici, široj zajednici, na internetu upotrebe u realnim životnim situacijama.

Izvor: Danas

Tagovi:

PISA test Kreativno mišljenje Srbija Obrazovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Kanjiža

05.april 2026. B. B.

Blokirani putevi, nadleću helikopteri: Vojska i policija tragaju za materijama opasnim po život

Policija i vojska pretražuju teren u opštini Kanjiža, a blokirano je više puteva

4. april

04.april 2026. I.M.

Studenti održali protest ispred Policijske uprave „29. novembar“

Studenti u blokadi povodom Dana studenata, organizovali su šetnju od Rektorata Univerziteta u Beogradu do PU „29. novembar" i Novog groblja pod nazivom „Sloboda studentima"

Predsednica Pokrajinske vlade

Novi muzej

04.april 2026. I.M.

Novi Sad: Maja Gojković osnovala Muzej mode i kostima

U Novom Sadu biće osnovan Muzej mode i kostima, koji će funkcionisati u okviru Pozorišnog muzeja Vojvodine do osamostaljenja

Na kanalu 144 već se pojavio logo nove televizije

Niš

03.april 2026. N. M.

Sprega režima i medija: Gradska toplana plaća „niškom Informeru“ milione

Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara

Vučić i Porfirije

Država i crkva

03.april 2026. Katarina Stevanović

Crkveno-državni univerzitet „Sveti Sava“: Zašto se osniva baš sada i sa kojim ciljem

Srbija će, po svemu sudeći, dobiti novi univerzitet sa imenom „Sveti Sava“, a osnivaju ga Vlada i SPC. Kada će, gde i s kojim tačno ciljem ova nova visokoškolska ustanova biti osnovana, zasad nije poznato

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure