img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

PISA test: Učenici iz Srbije u kreativnom mišljenju daleko ispod međunarodnog proseka

20. jun 2024, 10:53 S.Z.
Foto: Vesna Anđić
Copied

Sa prosečnim rezultatom 29 od mogućih 60 poena, učenici u Srbiji su prema PISA istraživanju daleko ispod međunarodnog proseka u kreativnom mišljenju

Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja objavio je izveštaj sa osnovnim rezultatima zadataka iz kreativnog mišljenja učenika, dobijenih u ciklusu PISA 2022, a dodatni spektar analiza za potrebe kreatora obrazovnih politika će biti objavljen u posebnoj publikaciji polovinom jula.

Šta pokazuju PISA rezultati iz kreativnog mišljenja na svetskom nivou?

Na PISA testovima kreativnog mišljenja moguće je bilo ostvariti 60 poena.

Najuspešniji su bili učenici iz Singapura koji su imali prosečan rezultat 41 poen, slede Koreja (38), Kanada (38) i Australija (37).

Iznad OECD proseka zemalja učesnica koji je iznosio 33 poena, statistički značajno bolje rezultate su ostvarili učenici u Estoniji i Finskoj (36), kao i Poljskoj i Portugaliji (34).

Na nivou proseka su se našle Španija i Mađarska (33), kao i Francuska i Holandija (32).

Najmanji broj poena u proseku su osvojili đaci iz Dominikanske Republike, Maroka, Uzbekistana, Filipina i Albanije (između 13 i 15 poena).

Rezultati učenika iz Srbije

Sa prosečnim rezultatom od 29 od mogućih 60 poena, učenici u Srbiji su statistički postigli niži rezultat od prosečnog za OECD u kreativnom mišljenju (33).

Naši đaci se statistički značajno ne razlikuje od učenika iz Slovačke, Meksika, Urugvaja i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

„Kada se uporedi postignuće Srbije sa referentnim zemljama (tj. onima koje su ili geografski blizu zemlji ili imaju sličan bruto nacionalni dohodak), nalazimo da su zemlje u okruženju zabeležile statistički značajno slabije rezultate u poređenju sa OECD prosekom (33). Ipak, petnaestogodišnji učenici iz Mađarske (31), Hrvatske i Slovenije (30) bili su uspešniji od učenika iz Srbije, dok su učenici iz Rumunije (26), Bugarske (21) i Severne Makedonije (19) bili manje uspešni od učenika iz Srbije“, navodi se u izveštaju.

Dodaje se da su rezultati naših učenika u kreativnom mišljenju u skladu sa očekivanim rezultatima na osnovu njihovih rezultata iz matematike i rezultata u čitanju.

I prema tome smo, ispod proseka zemalja učesnica PISA 2022 istraživanja.

Sve balkanske zemlje imale loš rezultat

Profesorka srpskog jezika i članica sindikata prosvete Nezavisnost  Vesna Vojvodić Mitrović rekla je ranije za „Vreme” da sve balkanske zemlje postigle loše rezultate.

“Nema nikakve sumnje da naši učenici, kao ni deca u regionu, nisu intelektualno i kognitivno inferiorni niti superiorni u odnosu na druge ispitanike na svetu, ali je očigledno da obrazovni sistem ne podstiče niti razvija njihove potencijale na način koji bi bio produktivan i koristan celom društvu. Umesto da sa reproduktivnog znanja pređemo na problemski zasnovanu nastavu i kritičku zapitanost, mi slavimo tuđe padove na PISA rangiranju”, rekla je ranije Vojvodić Mitrović.

Ona je upozorila da je žalostan nedostatak hrabrosti za realno sagledavanje istine – društvo koje ima mnoštvo problema i izazova jedini nepresušni izvor napretka treba i mora da vidi u domaćoj pameti i funkcionalnim znanjima.

Samim tim, dodala je, da bi depolitizacija obrazovnog sistema i  podizanje ugleda nastavničke profesije morali da budu prioriteti.

PISA test nudi najrelevantnije spoljašnje evaluiranje onoga šta naši petnaestogodišnjaci znaju i umeju da urade, odnosno u kojoj meri su sposobni da znanja stečena u školi, porodici, široj zajednici, na internetu upotrebe u realnim životnim situacijama.

Izvor: Danas

Tagovi:

Srbija Obrazovanje PISA test Kreativno mišljenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Milan Panić

In memoriam

26.septembar 2026. A. M.

Preminuo Milan Panić, bivši premijer SRJ

Milan Panić, srpski političar i američki preduzetnik, premiuo je u 97. godini života

Nesreća

25.septembar 2026. R. V.

Nova ekonomija: U jaslicama u Vršcu jedno dete povređeno zbog obrušavanja dela plafona

U jaslicama „Park“ u Vršcu, koje pohađaju deca uzrasta do tri godine, obrušio se deo plafona, pri čemu su povređeni jedno dete i jedna zaposlena osoba

Ana Brnabić

Lični stav

25.septembar 2026. Dragan Radovančević

Osvrt na teoriju rasizma Ane Brnabić: Šta zapravo znači „ćaci“

Ne možeš sam sebi u ponedeljak da nadeneš ime ćaci i da se njime ponosiš, a da u petak to isto ime proglasiš za rasizam, što je na televiziji N1 u debati sa Mirjanom Nikolić učinila Ana Brnabić. Jedna od te dve izjave je neistinita, a nijednu od njih nismo napisali mi

Zoran Pašalić

Zaštitnik građana

25.septembar 2026. B. B.

Zoran Pašalić: Slučajevi policijske torture ad akta, žrtve ne sarađuju

Zaštitnik građana Zoran Pašalić je govoreći o snimcima policijske brutalnosti rekao da se oni ne mogu posmatrati izdvojeno iz konteksta niti da se na osnovu dela snimka izvode zaključci koji odgovaraju samo jednoj strani

Roze porez, kasica

Roze porez

25.septembar 2026. Isidora Cerić

Sporna reklama DM-a: Matematika je potrebna devojčicama da izračunaju koliko ih košta to što su žene

Kompanija DM je povukla reklamu sa influenserkom Dunjom Jovanić nakon burnih reakcija javnosti da se propagira ideja da devojčicama u životu ne treba matematika. Međutim, devojčice bi trebalo učiti da izračunaju koliko košta to što su žene

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Počele predizborne debate na N1

Komentar

Brnabić vs. Nikolić: Košmarom protiv dijaloga

Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure