img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

PISA test: Učenici iz Srbije u kreativnom mišljenju daleko ispod međunarodnog proseka

20. jun 2024, 10:53 S.Z.
Foto: Vesna Anđić
Copied

Sa prosečnim rezultatom 29 od mogućih 60 poena, učenici u Srbiji su prema PISA istraživanju daleko ispod međunarodnog proseka u kreativnom mišljenju

Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja objavio je izveštaj sa osnovnim rezultatima zadataka iz kreativnog mišljenja učenika, dobijenih u ciklusu PISA 2022, a dodatni spektar analiza za potrebe kreatora obrazovnih politika će biti objavljen u posebnoj publikaciji polovinom jula.

Šta pokazuju PISA rezultati iz kreativnog mišljenja na svetskom nivou?

Na PISA testovima kreativnog mišljenja moguće je bilo ostvariti 60 poena.

Najuspešniji su bili učenici iz Singapura koji su imali prosečan rezultat 41 poen, slede Koreja (38), Kanada (38) i Australija (37).

Iznad OECD proseka zemalja učesnica koji je iznosio 33 poena, statistički značajno bolje rezultate su ostvarili učenici u Estoniji i Finskoj (36), kao i Poljskoj i Portugaliji (34).

Na nivou proseka su se našle Španija i Mađarska (33), kao i Francuska i Holandija (32).

Najmanji broj poena u proseku su osvojili đaci iz Dominikanske Republike, Maroka, Uzbekistana, Filipina i Albanije (između 13 i 15 poena).

Rezultati učenika iz Srbije

Sa prosečnim rezultatom od 29 od mogućih 60 poena, učenici u Srbiji su statistički postigli niži rezultat od prosečnog za OECD u kreativnom mišljenju (33).

Naši đaci se statistički značajno ne razlikuje od učenika iz Slovačke, Meksika, Urugvaja i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

„Kada se uporedi postignuće Srbije sa referentnim zemljama (tj. onima koje su ili geografski blizu zemlji ili imaju sličan bruto nacionalni dohodak), nalazimo da su zemlje u okruženju zabeležile statistički značajno slabije rezultate u poređenju sa OECD prosekom (33). Ipak, petnaestogodišnji učenici iz Mađarske (31), Hrvatske i Slovenije (30) bili su uspešniji od učenika iz Srbije, dok su učenici iz Rumunije (26), Bugarske (21) i Severne Makedonije (19) bili manje uspešni od učenika iz Srbije“, navodi se u izveštaju.

Dodaje se da su rezultati naših učenika u kreativnom mišljenju u skladu sa očekivanim rezultatima na osnovu njihovih rezultata iz matematike i rezultata u čitanju.

I prema tome smo, ispod proseka zemalja učesnica PISA 2022 istraživanja.

Sve balkanske zemlje imale loš rezultat

Profesorka srpskog jezika i članica sindikata prosvete Nezavisnost  Vesna Vojvodić Mitrović rekla je ranije za „Vreme” da sve balkanske zemlje postigle loše rezultate.

“Nema nikakve sumnje da naši učenici, kao ni deca u regionu, nisu intelektualno i kognitivno inferiorni niti superiorni u odnosu na druge ispitanike na svetu, ali je očigledno da obrazovni sistem ne podstiče niti razvija njihove potencijale na način koji bi bio produktivan i koristan celom društvu. Umesto da sa reproduktivnog znanja pređemo na problemski zasnovanu nastavu i kritičku zapitanost, mi slavimo tuđe padove na PISA rangiranju”, rekla je ranije Vojvodić Mitrović.

Ona je upozorila da je žalostan nedostatak hrabrosti za realno sagledavanje istine – društvo koje ima mnoštvo problema i izazova jedini nepresušni izvor napretka treba i mora da vidi u domaćoj pameti i funkcionalnim znanjima.

Samim tim, dodala je, da bi depolitizacija obrazovnog sistema i  podizanje ugleda nastavničke profesije morali da budu prioriteti.

PISA test nudi najrelevantnije spoljašnje evaluiranje onoga šta naši petnaestogodišnjaci znaju i umeju da urade, odnosno u kojoj meri su sposobni da znanja stečena u školi, porodici, široj zajednici, na internetu upotrebe u realnim životnim situacijama.

Izvor: Danas

Tagovi:

Srbija Obrazovanje PISA test Kreativno mišljenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Fontana tokom leta u Beogradu

prognoza

11.septembar 2026. N.R.

Poslednja vrelina: Od vikenda će moći da se diše u Srbiji

Temperatura pada za više od deset stepeni u samo jednoj noći

Skup podrške Zoranu Kesiću

Mediji

10.septembar 2026. B. B.

Skup podrške Zoranu Kesiću: Steže se omča oko novinarstva koje ne ćuti

Slučaj „24 minuta“ prevazilazi pitanje jedne emisije i tiče se prostora za kritiku, slobode izražavanja i prava javnosti da vlast ne posmatra isključivo iz ugla koji joj odgovara

Protest i blokada poljoprivrednika u Takovu

Poljoprivreda

10.septembar 2026. B. B.

Poljoprivrednici: Vlast nema rešenja za naše probleme

Poljoprivrednici ističu da Vlada Srbije ne prepoznaje razmere njihovih problema, od niskih otkupnih cena poljoprivrednih proizvoda i mleka do naglog rasta troškova proizvodnje

Branislav Šovljanski

Mediji

10.septembar 2026. B. B.

Šovljanski: Ko hoće da se bavi politikom i novinarstvom – nije mu mesto na N1

„Imamo i taj problem, ako neko hoće da se bavi politikom i novinarstvom onda mu nije mesto na TV N1“, rekao je News direktor N1 Branislav Šovljanski

vestacka inteligencija

Tehnologija

10.septembar 2026. Anja Mihić

Hoće li veštačka inteligencija „ubiti sve ljude”?

Upozorenja da bi veštačka superinteligencija mogla ugroziti čovečanstvo stižu iz kompanija koje je razvijaju, a incidenti sa modelima koji su izmakli kontroli podgrevaju raspravu o granicama njihovog razvoja

Komentar
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure