img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Odnosi Srbije i Hrvatske

Pesme Baje Malog Knindže i Tompsona: Ne mogu se ratni zločinci tretirati kao nacionalni heroji

13. oktobar 2024, 14:54 T.S.
Baja Mali Knindža i Marko Perković Tompson Foto: Youtube/printscreen/BMK Official Channel / N1
Baja Mali Knindža i Marko Perković Thompson
Copied

Od hapšenja na granicama i nacionalističkih pesama, do sukobljenih stavova o Jasenovcu i Oluji. Politički analitičari iz Srbije i Hrvatske razgovarali su o problemima između ove dve zemlje i pokušali da objasne zašto se Srbija i Hrvatska i dalje ne mogu osloboditi senki prošlosti

Direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada Aleksandar Popov i politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero bili su gosti emisije „Most“ Radija Slobodna Evropa, gde su govorili o pitanjima srpsko-hrvatskih odnosa. Pre svega, zbog čega ovi odnosi nikako da se poboljšaju?

Na pitanje koji su glavni sporovi između Srbije i Hrvatske, Aleksandar Popov kaže da je ključni problem – suočavanje sa prošlošću.

„Ni u jednoj od te dve zemlje ne postoji spremnost da se suočimo sa onim što se dešavalo devedesetih godina. U Hrvatskoj je na vlasti HDZ koji je bio na vlasti i devedesetih godina prošlog veka, a u Srbiji su danas na vlasti ljudi poput Aleksandra Vučića i Ivice Dačića koji su učestvovali u onome što se dešavalo devedesetih. Zbog toga ne mogu da se rešavaju problemi kao što su pitanje nestalih, granica na Dunavu, i spor oko sukcesije, da navedem samo najvažnije. Stalno se vrtimo u devedesetim i nikako da izađemo iz tog začaranog kruga“, ističe Popov.

Davor Gjenero smatra da problem u odnosima Hrvatske i Srbije nije u otvorenim pitanjima.

„Problem je što Srbija ima vlast koja se cinično odnosi prema evropskoj integraciji. Hrvatska je članica Evropske unije, svoju politiku usklađuje sa zajedničkom evropskom politikom i insistira na tome da Srbija ispunjava kriterijume koji se od nje traže u procesu evropske integracije dok režim u Beogradu sistemski koristi antagoniziranje Hrvatske radi postizanja unutrašnjopolitičkih ciljeva.

Hapšenja

U odnosima između Beograda i Zagreba svaki čas izbijaju incidenti zbog kojih rastu tenzije. U avgustu je Hrvatska policija uhapsila srpskog advokata Nemanju Berića i osudila ga na 15 dana zatvora zbog pevanja nacionalističkih pesama Baje Malog Knindže, a potom je saopšteno da je u Beogradu uhvaćen hrvatski špijun čije ime nije objavljeno.

„Nisu u pitanju samo ta dva hapšenja. Imali smo i hapšenje glumca Sergeja Trifunovića prilikom njegovog ulaska u Hrvatsku i privođenje popularne pevačice Severine Vučković na granici sa Srbijom. Sva ta hapšenja su, govorim o Srbiji, u funkciji zamazivanja očiju domaćoj javnosti da bi se drugi, veliki problemi gurnuli pod tepih“, kaže Popov.

On objašnjava da u tu vrstu bacanja magle u oči javnosti spada i ideja gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića da se Titove kosti vrate u Hrvatsku i da se u centru Beograda podigne spomenik Draži Mihajloviću.

Gjenero ukazuje da hapšenje Nemanje Berića nije izolovan slučaj u Hrvatskoj.

„U područjima koja su bila zahvaćena ratom, gde smo imali teške ratne sukobe između stanovništva hrvatske i srpske nacionalnosti, već godinama se ne dešavaju nikakvi incidenti između te dve zajednice. Ljudi su svesni da jedni drugima nisu krivi za takvu situaciju i to je jedan veliki civilizacijski iskorak. I onda preko leta dolaze ljudi koji nemaju nikakve namere živeti u Hrvatskoj i izazivaju napetosti i ekscese u tom području koje se nekada nazivalo Krajinom“, objašnjava hrvatski analitičar.

On dodaje da je „zbog toga počela praksa kažnjavanja ljudi koji dolaze spolja i prave ekscese. Smatra se da je jednostavnije par usijanih glava zadržati nedelju dana u prekršajnom zatvoru, nego im dozvoliti da unose nemir među stanovništvo koje inače živi u dobrim međusobnim odnosima“.

Trovanje pesmama

Na pitanje novinara da li se radi o duplim standardima – jer u Srbiji kažu kako je u Hrvatskoj kažnjen advokat iz Srbije zbog pevanja nacionalističkih pesama, a ne kažnjavaju Tompsona koji na koncertima takođe peva nacionalističke pesme, Gjenero kaže da su to, iz hrvatske perspektive, različite stvari.

„Pesme Baje Malog Knindže govore u ime ideologije nekakve paradržave koja je postojala na teritoriji Republike Hrvatske. To što radi Tompson meni je odvratno na svim nivoima. I na muzičkom jer mi je odvratan celi balkanski pastirski rok od Gorana Bregovića do danas, a grozna mi je i ta retorika. Međutim, to nije nešto što bi podrivalo državni poredak, pa su onda i reakcije na to drugačije. Meni se ne sviđa kada se u Tompsonovim pesmama deo susedne Bosne i Hercegovine spominje u kontekstu koji se može tumačiti kao da je to deo hrvatske države. To je stvar koju bi trebalo sankcionisati“, kaže Gjenero.

On, pak, smatra da sličnost tu prestaje. Kako kaže, kvazikrajiški folklor je bio deo službene politike paradržave na teritoriji Republike Hrvatske, dok Tompson nikad nije bio politički mejnstrim u Hrvatskoj.

Aleksandar Popov ima drugačije mišljenje – on smatra da ono što rade i Tompson i Baja Mali Knindža truje društvenu atmosferu.

„Srbima koji su ostali da žive u Hrvatskoj posebno je neugodna činjenica da je faktički legalizovan ustaški pozdrav Za dom spremni“, kaže Popov.

Jasenovac i Oluja

U Srbiji i Hrvatskoj postoje dijametralno suprotna gledišta na Jasenovac i Oluju. Svaka godišnjica Jasenovca i Oluje povod je za novo zaoštravanje odnosa.

Davor Gjenero smatra da Hrvatskoj nema dileme o tome da je Jasenovac genocid, a da je srpska nacionalna zajednica u Hrvatskoj u vreme NDH desetkovana.

„Inače, razlika između Srebreničkog genocida i genocida u Jasenovcu je u tome što u Hrvatskoj nitko ko pripada mejnstrimu politike ne negira genocid u Jasenovcu, a mejnstrim politike u Srbiji i u državama satelitima i paradržavama pokušava negirati nedvosmisleni međunarodno presuđeni genocid u Srebrenici“, kaže Gjenero.

On dodaje da je i što se tiče Oluje „potpuno jasna stvar“.

„Oluja je bila legitimna operacija. U toku Oluje, a posebno nakon te vojne operacije bilo je ratnih zločina. Veliki je greh režima u Hrvatskoj što ti ratni zločini nisu odmah sankcionisani. Sve drugo je poigravanje sa nacionalističkim sentimentima, pogotovo ono što zadnjih nekoliko godina sistemski radi gospodin Vučić“.

Aleksandar Popov smatra da problema sa tumačenjem Jasenovca i Oluje ne bi bilo da je urađeno ono što je spomenuo i ranije – suočavanje sa prošlošću.

„Za Hrvatsku je Oluja oslobodilačka akcija, za Srbiju je to etničko čišćenje i ratni zločini prema civilima. Dakle, dijametralno suprotno gledamo na te stvari. Činjenica je da je Hrvatska akcijom Oluja povratila suverenitet na jednom delu svoje teritorije, ali je isto tako činjenica je da je bilo etničkog čišćenja i velikog broja žrtava“, kaže sagovornik RSE.

On objašnjava da prošlosti treba prići tako što će obe nacije početi od sebe i svojih ratnih zločinaca.

„Videli smo devedesetih godina kako se negativne emocije potpaljuje kao barut šibicom. Ne mogu se ratni zločinci tretirati kao nacionalni heroji i odavati im se počasti umesto da budu izopšteni iz društva“, zaključuje Popov.

Izvor: RSE

Tagovi:

Baja Mali Knindža Marko Perković Tompson Nacionalizam Srbija i Hrvatska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Električni autobusi

27.jun 2025. B. B.

Beograd dobija elektroautobuse za EXPO 2027: Rešenje ili dodatni problem za gradski saobraćaj?

Nabavkom vrednom oko 150 miliona evra Beograd će, između ostalog, dobiti i 15 dvozglobnih električnih autobusa, dugih 25 metara. Da li je gradski saobraćaj po pitanju infrastrukture spreman za njih?

Uoči protesta u Beogradu: „Srbijavoz“ ponovo dobio dojavu o bombi

Protest na Vidovdan

27.jun 2025. Tijana Stanić

Kako do Beograda 28. juna: „Srbijavoz“ ponovo dobio dojavu o bombi

Autobusi ne saobraćaju, stanice ne dižu slušalicu, a radovi na putevima blokiraju ulaz u Beograd. I „Srbijavoz“ je naprasno obavestio putnike da obustavlja saobraćaj zbog „dojave o bombi“. Kako stići u glavni grad Srbije na protest 28. juna

Vrelo leto u Beogradu

Vrućine

26.jun 2025. M.S.

Daljinsko hlađenje: Naučna fantastika ili rešenje za sve vrelija leta?

Pored daljinskog grejanja postoji i daljinsko hlađenje. Međutim, ono nije zastupljeno u Srbiji. A moglo bi biti odlično rešenje u urbanim sredinama za stambene i komercijalne prostore sa rastućim energetskim potrebama u svetlu klimatskih promena

Dilema: more ili protest

Protesti u Srbiji i odmor

26.jun 2025. Katarina Stevanović

Da li je sramota ići na letovanje dok studenti protestuju?

Sezona godišnjih odmora je počela, a sezona protesta u Srbiji nije završena. Studenti za Vidovdan zovu sugrađane u Beograd. Da li je sramota da se ide na letovanje dok se neko drugi na ulicama bori za pravdu, pogotovo kada režim preti odmazdom

Stefanu Tomiću određen je kućni pritvor

Hapšenje studenata

26.jun 2025. M. M.

Stefanu Tomiću određen kućni pritvor

Studentu Fizičkog fakulteta Viši sud u Beogradu odredio je meru zabrane napuštanja stana uz elektronski nadzor

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure