
Priča iz života
Slovenci u Beogradu: Zašto ste to dozvolili
Najčešće pitanje koje su mi postavljali gosti iz Ljubljane u obilasku Beograda koga vole i tvrde da ima ono što niko nema, bilo je – zašto ste to dozvolili
Dok policija traga za telom Danke Ilić, mnogo je onih koji su se obrukali. Osim ogromne tragedije koju je porodica doživela, morala je da se bori i sa monstruoznim izveštavanjem
Zaštitnik građana Zoran Pašalić rekao je govoreći o izveštavanju pojedinih medija u slučaju ubijene devojčice Danke Ilić da se žrtva sekundarno viktimizuje, kao i njena porodica. U praksi se pokazalo da je takvo izveštavanje više povredilo žrtvu, ako je preživela, njenu porodicu i građane, kaže Pašalić i ističe da je više puta apelovao da se tako ne izveštava, ali da nije bilo rezultata, pren osi RTS.
Dok policija traga za telom Danke Ilić, mnogo je onih koji su se obrukali. Osim ogromne tragedije koju je porodica doživela, morala je da se bori i sa monstruoznim izveštavanjem.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić rekao je gostujući u Jutarnjem programu da insistira na tome da se u takvim situacijama izveštava tako da javnost bude informisana, ali ne da se žrtva sekundarno viktimizuje, kao i njena porodica.
„U praksi se pokazalo da je takvo izveštavanje više povredilo žrtvu, ako je preživela, i svakako njenu porodicu, a mogu da kažem i građane. Senzacionalističko izveštavanje ima kontraefekat i ne vidim svrhu“, naveo je Pašalić.
Istakao je da je institucija Zaštitnika građana više puta apelovala da se ne izveštava na senzacionalistički način, ali da to nije dalo rezultata.
Približava se i godišnjicama masovnih ubistava u Ribnikaru, Duboni i Malom Orašju. Ove tragedije su, nažalost, obeležile celu generaciju školaraca.
Pašalić kaže da mora da se uzme u obzir da je posle masovnog ubistva počinilac imao veliku podršku na društvenim mrežama.
„Moramo da povedemo računa da nam se tako nešto ne bi ponovila. Virtuelni svet u kome deca borave dugo dovode do toga da razmišljaju na pogrešan način“, napomenuo je zaštitnik građana.
Prokomentarisao je i pitanje dece koja žive na ulici. Kaže da postoji evidencija samo onih koji se bave prosjačenjem.
„Bitno je da to oni ne mogu da rade sami, u najvećem broju slučajeva postoji neko ko organizuje tu decu, a oni su retko padali pod ruku zakona“, kaže Pašalić.
Prema njegovim rečima, mora da se vidi da li o deci koja žive na ulici ima ko da se brine, a ako nema, mora država da preuzme brigu o njemu.
Zaštitnik građana bi trebalo danas da predstavi Poseban izveštaj o sprovođenju inkluzivnog obrazovanja u Republici Srbiji.
Naglašava da je neophodno po tom pitanju da se razbiju predrasude.
„Uvek kada govorimo o tome zaboravljamo da tu spadaju i izrazito talentovana deca, kojima uobičajeni način nastave ne ispunjava potrebe, odnosno njima je dosadno u školi“, napomenuo je Pašalić.
Najčešće pitanje koje su mi postavljali gosti iz Ljubljane u obilasku Beograda koga vole i tvrde da ima ono što niko nema, bilo je – zašto ste to dozvolili
Posle postavljanja zahteva početkom februara, zaposleni u pravosuđu, pre svega članovi Sindikata sudske vlasti, od ponedeljka 5. maja stupili su u štrajk - do ispunjenja zahteva
Blokada Radio-televizije Srbije je završena, ali deo zaposlenih otvorenim pismom od rukovodstva traži odgovore na niz pitanja o neobjektivnom izveštavanju
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Deo građana Srbije okupio se ispred Skupštine gde se već danima nalaze postavljeni šatori. Na pitanje reporterke „Vremena“ zašto su se danas okupili, nisu želeli da odgovore
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve