img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ratni zločinci

Oproštaj od „srpskog heroja“: Tople zatvorske priče iz života generala Pavkovića

21. oktobar 2025, 15:47 Marija L. Janković
Nebojša Pavković Foto: Ministarstvo odbrane
Nebojša Pavković
Copied

Dok ostatak Balkana piše o zlodelima za koje je preminuli general Nebojša Pavković proglašen krivim, srpski režimski mediji se opraštaju od "heroja". "Novosti" opisuju njegov život u zatvoru Haškog tribunala za ratne zločine kao da je bio žitelj kakvog ugodnog staračkog doma

„Ostaje upamćen kao vojni komandant čija je karijera bila usko povezana sa najtežim ratnim sukobima kraja 20. veka, ali i kao osoba koja je u Hagu održavala ljudske odnose i prijateljstva čak i u teškim okolnostima zatvora.“

Ovako nakon smrti „Novosti“ pišu o geberalu Nebojši Pavkoviću, čoveka koji je osuđen na 22 godine zatvora zbog učešća u „udruženom zločinačkom poduhvatu“ tokom rata na Kosovu, čiji je cilj bio progon i prisilno uklanjanje kosovskih Albanaca, stoji u presudi. Takođe je proglašen krivim za ubistvo.

Relativizacija zločina prisutna je u Srbiji odavno, a kada su osuđeni ratni zločinci u pitanju, ide se čak i korak dalje – njihova zlodela se proglašavaju herojskim.

Mesio Šešelju hleb i terao ga na sport

„Novosti“ prenose tople ljudske anegdote iz zatvorskih ćelija ratnih zločinaca, kao da su u Hagu bili na nekakvom specifičnom odmoru, a ne pritvoreni zbog teških optužnica i presuda.

„Tokom boravka u Hagu, general Pavković je delio isti sprat sa Vojislavom Šešeljem“, prenose „Novosti“ šta je Pavković jednom ispričao u emisiji Balkan info. „U intervjuima je isticao da su imali korektne i prijateljske odnose. Bili smo na istom spratu pa smo se menjali. Imali smo izuzetno korektne odnose. Družili smo se, ja sam mu stalno spremao i kuvao. On je voleo da jede, pržio sam mu krompir, spremao mu pasulj, meso, kobasice, svašta sam mu spremao. Kad mu je poseta bila, mesio sam mu hleb. Na sport sam ga inspirisao da ide. Ja sam ga naterao da ide na fudbal, a posle nije mogao bez fudbala. Tako da smo bili u jako dobrim odnosima.“

Ipak, za one koje Pavkovićev karakter zaista interesuje, pomno je pisao novinar „Vremena“ Dejan Anastasijević:

„Najveća Pavkovićeva ljubav i strast bile su rezervisane za jednu osobu – njega samog. On je u nekom trenutku svoje karijere očigledno shvatio da mu ni pamet, ni lep izgled, ni vojnička veština, pa ni suptilne emocije neće pomoći da dobije mesto za koje je smatrao da mu pripada, pa se svojski dao na umetnost druge vrste, u narodu poznatu kao šlihtanje. Tu se pokazao kao nenadmašan. Slobodan Milošević i supruga mu Mira voleli su da oko sebe imaju laskavce i ulizice, ali teško da je iko od svite išao tako daleko kao Pavković. Hvalospevi Miloševiću, kao najmudrijem, najčasnijem, najboljem državniku u istoriji Srbije, bili su nešto što se samo po sebi razume, ali ko bi se drugi setio da na pištolj ugravira sopstveni lik i to pokloni Predsedniku?“

Helikopter generala Pavkovića

Teški dani

„Simpatične pričice“ iza rešetaka mediji tesno povezani sa naprednjačkim režimom prenose kao da su akteri kojekakvi borci za slobodu i očuvanje srpskog roda koji su žrtvovali sebe zarad opšteg dobra. Nije ni čudo što pišu o kobasicama i prijateljskim odnosima, kada iz vrha vlasti stižu veoma slični komentari nakon smrti ratnog zločinca.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uz telegram saučešća porodici, naveo je da je Pavković „ostavio trag oficira koji je svoju dužnost obavljao sa snažnim osećajem odgovornosti, posvećenosti i pripadnosti Srbiji“.

Haški sud zatvara predmet Pavković i drugi

„Generacije vojnika i starešina pamtiće ga po radu, disciplini i uverenju da se uniforma nosi sa čašću, a reč drži kao zavet. Svoj život posvetio je služenju zemlji i vojsci, a sećanje na njega čuvaće oni koji su s njim delili i teške i ponosne dane“, naveo je Vučić.

U vreme u kom su počinjeni zločini za koje je Pavković osuđen, Vučić je bio ministar informisanja u Vladi Srbije.

Ivica Dačić, lider socijalista, nekadašnje partije Slobodana Miloševića, a koji je danas ministar unutrašnjih poslova, poručio je da je Pavković „u teškim vremenima branio čast i dostojanstvo Srbije i njene vojske“.

Staro drugovanje

Srbija je više puta kritikovana iz različitih međunarodnih izvora zbog odnosa prema osuđenim ratnim zločincima, između ostalog i u godišnjim izveštajima Evropske unije o napretku u procesu pridruživanja.

Ipak, država ne odustaje od drugovanja sa njima i iskazivanja dubokog poštovanja. Tako su osuđeni ratni zločinci poput Šljivančanina, Pavkovića, Karadžića, Mladića u srpskoh ratnoj istoriji dobili uloge hrabrih ratnika koji su se rukovidili čašću i idealima.

Vojvoda Šešelj je jedini pravi konkurebt Vučiću po broju nastupa na televizijama Informer i Pink.

Šta Milorad Ulemek Legija misli u zatvoru, dok služi maksimalnu kaznu za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića, književni poduhvati Ratka Mladića i Radovana Karadžića, osuđenika za genocid u Srebrenici ili pak ratni dnevnik generala Nebojše Pavkovića, koji je pred Haškim tribunalom osuđen za zločine na Kosovu, često može da se pročita ili čuje u srpksim medijima. Na spisku je još jedan osuđeni ratni zločinac Veselin Šljivančanin koji je navodno „branio istinu“ u ratovima devedesetih.

Ovo su preporuke za čitanje Republike Srbije, barem njenih državnih organa i vladajuće stranke, o čemu je „Vreme“ već pisalo.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

Hag Nebojša Pavković Ratni zločini Vojislav Šešelj
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Univerziteti

20.april 2026. B. B.

Prestižni evropski univerziteti: Pretnje akademskoj slobodi u Srbiji

„Kada se preti akademskoj slobodi u jednoj zemlji, podriva se integritet evropske akademske zajednice u celini“, naglašavaju rektori prestižnih evropskih univerziteta

Mediji

20.april 2026. B. B.

Novi direktor N1 još nije razgovarao sa sindikatom

Sindikat „Nezavisnost“ u N1 i Forbes Srbija tražio je hitan sastanak zbog promena koje su izazvale značajnu zabrinutost među zaposlenima

Uticaj sukoba na cenu nafte

Akcize

20.april 2026. N. M.

Snižene akcize na gorivo državu mesečno koštaju preko 30 miliona evra

Početkom februara ove godine, Vlada je povećala akcize na gorivo, krajem marta one su ipak smanjene, a upravo zbog toga državna kasa lakša je za preko 30 miliona evra svakog meseca

Palata pravde

Pravosuđe

20.april 2026. B. B.

Sudije traže smenu rukovodstva Društva sudija Srbije

Više od 50 članova Društva sudija Srbije traži sazivanje vanredne skupštine Društva na kojoj bi se raspravljalo o poverenju rukovodstvu

Baština

19.april 2026. S. Ć.

U Istorijskom arhivu Beograda više nema prostora za arhivsku gradu

Istorijski arhiv Beograda više ne može da prima arhivsku građu iako ga na to obavezuje zakon, zato što nema prostora za čuvanje

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure