img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Manjinska prava

Opre Roma: Vladaju norme po kojima su Romi podređena vrsta

12. фебруар 2024, 17:44 Sonja Ćirić
Foto: Svreenshot
Policijska racija u romskom naselju
Copied

„Branimir Nestorović je u istom dahu nazvao proevropsku opoziciju ciganima i položio zakletvu da će verno Ustavu braniti ljudska i manjinska prava. Ovo savršeno ilustruje postavljene društvene norme prema Romima“, kaže za "Vreme" Stevica Nikolić iz organizacije Opre Roma

Ni jedna institucija, a ni bilo ko iz vlasti, nije reagovao ili makar komentarisao događaj koji se desio u subotu kada je policija upala u romsko naselje na Paliluli u Beogradu. Do sad se Romskoj zajednici nije izvinio ni Branimir Nestorović, narodni poslanik koji je na konstitutivnoj sednici kolege iz opozicije nazvao „Ciganima“, a njihovo ponašanje „ciganijom“.

Organizacija Opre Roma Srbija je reagovala, ali joj niko nije odgovorio.

Stevica Nikolić, osnivač ove organizacije, kaže za „Vreme“ da „iako je zvaničan stav države da su Romi važan deo društva, što ističe i sam predsednik, to se ne reflektuje u institucijama i merama prevencije i reakcijama na ovakve slučajeve. Juče smo svedočili zabrinjavajućem videu u kojem policija, naizgled, koristi prekomernu silu pred decom. Zamislite traumu i uticaj na decu nakon takvih prizora. Pozivamo institucije da reaguju i utvrde da li je došlo do prekomerne upotrebe sile pri privođenju.“

Zatim, navodi Stevica Nikolić, „novoizabrani poslanik je proevropsku opoziciju nazvao ‘Ciganima’, a njihovo ponašanje opisao kao ‘ciganiju’. U istom dahu je položio i zakletvu u kojoj se obavezao da će verno Ustavu braniti ljudska i manjinska prava, slobode građana i po najboljem umeću služiti građanima Srbije, istini i pravdi. Ovo savršeno ilustruje apsurd i postavljene društvene norme prema Romima“, kaže Stevica Nikolić.

Uvrede sa svih strana

Podseća da je pre toga „Aleksandar Šapić,  tada u svojstvu gradonačelnika Beograda, generalizovao romsku zajednicu, predstavljajući je kao opasnost po okolinu i kriminalce.“

„Tokom prethodnih izbornih ciklusa uvrede su dolazile sa svih strana, u velikoj meri i od proevropske opozicije. Ova situacija nije samo pitanje jedne partije, kako je pokušavaju predstaviti oni koji žele eksploatisati temu zarad trenutnih poena, već je deo šire političke kulture. Svestan sam činjenice da je romska zajednica često laka meta za skupljanje jeftinih političkih poena. To ne bi bio slučaj da društvene norme nisu postavljene tako da niko ne snosi odgovornost za slična ponašanja.“

Smatra da je ovakav odnos institucija i nedavno nasilje nad Romima „samo posledica normi koje su postavili političari i mediji tokom poslednjih 20 i više godina. Norme u kojima je prihvatljivo tretirati Rome kao podređenu vrstu, i prema kojima se može postupati kako ko želi, bez straha od posledica.“

„Opšte je prihvaćeno da nas mediji prikazuju kroz stereotipnu sliku, a da se pojedinci iz romske zajednice koji su uspešni, predstavljaju kao senzacija i dokaz da se uspeh postiže obrazovanjem. Istovremeno, totalno se ignorišu sistemski problemi sa kojima se najmarginalizovanija grupa u Srbiji suočava. Ignoriše se situacija u kojoj deca od najranije dobi trpe verbalno i fizičko nasilje u školama zbog svoje boje kože i siromašnijeg statusa. Neretko se koriste rasistički udžbenici koji Rome prikazuju kao prevarante, lopove i slično.“

Totalna marginalizacija

Nikolić kaže da su i to  razlozi zbog kojih se „mnoga romska deca i njihovi roditelji odluče za odustajanje od škole, zarad psihičke zaštite. Ignoriše se totalna marginalizacija i isključenost sa tržišta rada, iz javnog i društvenog života.“

Navodi da se „Romima uvek kaže – potrebno je samo da se obrazujete i možete uspeti. Svi mi znamo da je obrazovanje važno, svi mi znamo koliko su se naši roditelji odricali i šta su sve pretrpeli ubeđeni u ideju i narativ da ćemo zasigurno živeti bolje ako se potrudimo da više ličimo na druge“.

„I danas svi verujemo u obrazovanje, ali očigledno to nije dovoljno. Danas postoji više od hiljadu visokoobrazovanih Roma i Romkinja  u Srbiji i to samo od kada Romski Obrazovni Fond stipendira studente. Ali pitanje je da li rade, žive bolje i da li ih više poštuju? Pa – ne.“

Tagovi:

Branimir Nestorović Nasilje Obrazovanje Opre Roma Palilula Romi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.мај 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Anti-SLAPP konferencija

Mediji

27.мај 2025. M.S.

Anti-SLAPP konferencija: Srbija među pet država sa najviše SLAPP tužbi

Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure