
Rak i detinjstvo
Strah i nada: Priče roditelja dece obolele od raka
Više od 370 dece u Srbiji godišnje oboli od malignih bolesti. Dok lekari pružaju medicinsku negu, roditelji traže da se pojača psihološka podrška porodicama
Danas je ispred hotela „Jugoslavija“ održan protest zbog najave rušenja ovog arhitektonski i istorijski znamenitog objekta i izgradnje još jednog megalomanskog stambeno-poslovnog kompleksa na njegovom mestu. Učesnici su poručili da razvoj Beograda ne smeju da diktiraju investitori, već da on mora da se rukovodi interesom Beograđana
Predstavnik zemunskog odbora Zeleno-levog fronta (ZLF) Marko Vujačić rekao je da su se danas okupili ispred hotela „Jugoslavija“ zato što postoji plan da se tu izgradi još jedan megalomanski kompleks sa dve kule od po 155 metara i istakao da građani to neće dozvoliti.
„Kada se grade takve kulčine od 155 metara onda dolazi do uzurpacije javnog prostora, do smanjenja zelenih površina, do toga da ljudi ovde neće moći da voze bicikle, da šetaju, neće imati kontakt sa rekom i pridorom, uništiće nam prirodna staništa ptica. To se dešava kada dolazi do uzurpacije javnog interesa“, istakao je Vujačić.
Upozorio je i da će maloprodajne cene i cene nekretnina u tom delu grada početi da rastu, zbog čega će jedan deo stanovnika biti primoran da se iseli, čime bi se razbila socijalna i društvena struktura.
Vujačić je ocenio da je takav projekat neodrživ na srednji i duži rok zato što postojeća infrastruktura neće moći da izdrži novih 2000 stanovnika i još 1500 ljudi koji će tu da rade. Kaže da gradska vlast ne vodi računa o tome, već samo o zadovoljavanju potreba investitora i njihovih kompanjona.
A pored svega ostalog, hotel „Jugoslavija“ za stanovike tog dela grada ima „izrazitu kulturnu i emotivnu vrednost“.
Istorijska, umetnička i arhitektonska vrednsot
Istoričar umetnosti Marko Bogdanović rekao je da hotel „Jugoslavija“ nema samo istorijsko-umetničku i arhitektonsku vrednost, već da je to poslednji veliki objekat u Beogradu i Srbiji koji nosi ime Jugoslavije.
Manje po gabaritima, ali veliko po značaju tu još samo „Jugoslovensko dramsko pozorište“.
„Kakvo god imali mišljenje o toj Jugoslaviji mi moramo da sačuvamo ime ‘Jugoslavija'“, rekao je Bogdanović i dodao da je ta borba potrebna „ne samo zbog neke jugonostalgične ideje, već zato što smo deo te istorije i ne smemo da je izbrišemo“.
„Sačuvajmo Jugoslaviju, sačuvajmo hotel ‘Jugoslaviju’, sačuvajmo sećanje na Kraljevinu Jugoslaviju, na SFR Jugoslaviju. To je deo naše istorije“, istakao je Bogdanović.
Građani su tokom protesta na pet minuta blokirali saobraćajnicu ispred hotela, uzvikivali „Jugoslavija, Jugoslavija“, nosili transparente na kojima je pisalo „Borba za Jugu“, „Nećemo kulčine“, „Ne dam mladost, ne dam Jugu. Nađite hotelčinu drugu“.
Na protestu, koji je organizovao ZLF, učestvovale su i druge članice koalicije sa radnim nazovom “Biram borbu” koja izlazi na beogradske izbore 2. juna. Učesnici protesta su na štandovima potpisivali primedbe na Plan detaljne regulacije koje će ZLF dostaviti gradskom Sekretarijatu za urbanizam.
Hotel „Jugoslavija“ je, navedeno je u pozivu na protest, u martu ove godine kupila kompanija „MV Invest“, koja je u vlasništvu „Milenijum tima“, a koji je prošle godine inicirao izmenu Plana detaljne regulacije za prostor na kojem se nalazi taj hotel.
Više od 370 dece u Srbiji godišnje oboli od malignih bolesti. Dok lekari pružaju medicinsku negu, roditelji traže da se pojača psihološka podrška porodicama
Petoro mladih stradalo je samo prošlog vikenda, a od početka godine više od 100 ljudi. Dok statistika upozorava, stručnjaci poručuju da bi spas moglo da donese ograničenje brzine na 30 kilometara na sat, ali da li je to primenljivo u Srbiji
„Prvih mesec-dva-tri postoje državne rezerve, pa se u lancu snabdevanja neće momentalno desiti nestašica goriva. Ipak, ako to potraje, doći će do nestašice koja može da podigne cenu goriva“, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković
Premijer Đuro Macut je najavio da „od iduće nedelje kreće u dijalog sa univerzitetima“
„Srbija je sve pokušala – razgovarano je sa američkom i sa ruskom stranom, iznosila predloge i tražili rešenja, ali nije do nas jer je zemlja mala i ne može postavljati uslove“, rekao je ministar finansija Siniša Mali.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve