img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bezbednost novinarki

Novi izazovi u doba političke krize

16. јул 2025, 15:14 Jovana Gligorijević
Foto: pexels-george-milton
POD STALNIM UDAROM NA PROFESIONALNIM ZADACIMA: Novinarke Foto: pexels-george-milton
Copied

Napadi se dešavaju na ulici ili u vezi sa izveštavanjem na ulici, a ne događaju se zato što novinarka izveštava o toj i toj temi nego zato što uopšte izveštava

Od 1. novembra, kada je pala nadstrešnica u Novom Sadu i ubila 16 ljudi, ni za jednu profesiju u Srbiji više ništa nije isto. Promenilo se mnogo i za novinarke i novinare, naročito na planu bezbednosti. Trenutno stanje “na tabeli”, odnosno, u Bazi Nezavisnog udruženja novinara Srbije stoji sledeće: od početka 2025. dogodilo se 135 napada na novinare. Dominiraju pritisci, njih 79; verbalne pretnje – 34, a imamo i 19 fizičkih napada.

A sada, dok nastaju ovi redovi, najsvežiji je slučaj pretećeg pisma koje je dobila redakcija N1. Jedna je rečenica u tom pismu indikativna kada je reč specifično o novinarkama: u toj deluzivnoj smesi pretnji, podsećanja na masovno ubistvo u redakciji satiričnog časopisa “Šarli Ebdo” itd, nalazi se bizarna referenca na pesmu u kojoj se nabrajaju ženska imena. Pošiljalac pisma ih iz originala menja u “Danica, Žaklina, Maja, Nataša, Ivana”. Jasno je i bez njihovih prezimena: reč je o novinarkama koje su najvidljivije na ovoj televiziji.

ŽENE NA PRVOJ LINIJI

Novinarstvo je u celom svetu odavno postalo ženska profesija. Pojedini eksperti i eksperkinje tvrde da je uzrok u tome što je iz medija izašao veliki novac. Za naš lokalni kontekst to i nije toliko bitno. Ovde je važnija činjenica da živimo u vremenu političke krize koja se na medije odražava u nekoliko segmenata, povezanih sa bezbednošću.

Prvo, odavno nismo imali period koji je od novinarki i novinara zahtevao ovako dugotrajan i obiman rad na terenu. Događaji su se premestili na ulicu. Novinari, a pogotovo novinarke, postali su još vidljiviji i prepoznatljiviji nego inače. U vremenu političke krize pažnja javnosti sve je usmerenija na informativne sadržaje, pa je i sve više očiju uprtih u tako profilisane medije i novinare.

A na terenu je često poprište. Samo od protesta “Vidimo se na Vidovdan” do danas gledaoci su u direktnom prenosu protesta i blokada na Televizijama N1 i Nova S svedočili nebrojenim verbalnim napadima, pa čak i seksualnom uznemiravanju novinarki.

Novinarka N1 Sanja Sovrlić našla se u situaciji u kojoj nijedna osoba ne želi da se nađe. Dok se uključivala u program uživo sa jedne od beogradskih blokada, prišao joj je vidno alkoholisan muškarac, počeo da je dodiruje po glavi i daje neprimerene komentare. I Sovrlić i snimatelj postupili si profesionalno: izveli su uključenje do kraja, kao da se ne dešava ništa. Ovo je samo jedan, ni najbrutalniji ni jedini primer napada na novinarke u doba protesta. Navešćemo još neke.

U Kosjeriću, novinarki “Vremena” Tijani Stanić oštećen je automobil i isečene su joj gume dok je izveštavala sa izbora u ovom mestu.

U Kragujevcu, tokom protesta ispred štanda Srpske napredne Stranke, novinarka Glasa Šumadije Nikoleta Jošović dobila je udarac po ruci od odbornice SNS, koja joj nije dozvolila da snima događaj.

Novinarka Južnih vesti iz Niša Tamara Radovanović izveštavala je sa protesta u Nišu kada ju je takođe napao pristalica SNS. Umesto da udalji njega, policija je udaljila nju.

Na platou kod Doma Narodne skupštine, gde se proširio takozvani Ćacilend, napadnuta je novinarka Cenzolovke. Na snimku koji je uspela da napravi vidi se šta se događa, ali smo čuli i njeno svedočenje, u kom kaže da je tražila pomoć policajca. Međutim, on joj je odgovorio da “stanovnici” Ćacilenda i policiju tretiraju isto kao nju.

Sada imamo pismo-pretnju Televiziji N1 gde su poimence navedene novinarke ove kuće.

ŠTA JE SADA DRUGAČIJE?

Pretnje novinarkama nisu nova pojava u medijskoj orbiti. Ipak, u poslednjih nekoliko meseci razlog, motiv i napadač uvek su poznati i, u neku ruku, uvek isti.

U prethodnim godinama novinarke su se zamerale kriminalnim klanovima, navijačkim grupama, lokalnim moćnicima i privrednicima ili pak ultradesničarskim pokretima bliskim vladajućem režimu. Otprilike su već unapred, pre nego što neku priču objave ili iskažu neki stav, mogle da anticipiraju da li će do nekog oblika napada doći.

Sada je sve zgusnutije, dešava se na ulici ili u vezi sa izveštavanjem na ulici, a napadi se ne događaju zato što novinarka izveštava o toj i toj temi nego zato što uopšte izveštava. U podeli koja je ovde napravljena, gde imamo vlast protiv građana i tako se delimo na “naše” i “njihove”, dovoljno je da novinarka postoji i da samim tim bude meta napada.

INTENZIVIRANJE NASILJA

Ovde, kao i u ostatku sveta, nasilje prema novinarkama najčešće počinje u onlajn sferi, pa se preliva na fizički svet. Specifičnost napada, kada je reč o ženama, jeste to što uvek imaju mizoginu komponentu: uz sve drugo, što sleduje i muškim kolegama, novinarka često biva vređana i zbog godina (ima ih premalo ili previše), izgleda, a pretnje nasiljem su često i pretnje seksualnim nasiljem. Prelazak iz virtuelne u fizičku sferu najčešće se intenzivira u vremenima društvenih previranja kakvo je ovo naše.

Godine 2022. Međunarodni centar za novinare (ICFJ) objavio je veliko istraživanje o bezbednosti novinarki, sa naglaskom na preplitanje bezbednosti u onlajn i oflajn sferi. Iz ovog istraživanja vrlo je vidljiv obrazac koji povezuje kampanje onlajn nasilja i fizičke napade. Jasno je da su onlajn zlostavljanje i fizički napadi na novinarke ne samo povezani, već su u mnogim slučajevima i uzročno-posledično povezani. Ovo sugeriše da onlajn napadi mogu biti pokazatelj fizičkog nasilja, a na to se nadovezuje i nekažnjivost za ove napade.

“Pored toga što izaziva vrlo stvarne psihološke povrede, ciljno onlajn nasilje predstavlja sve veći rizik po fizičku bezbednost, uključujući i reakcije masa”, stoji u ovom istraživanju. “Novinarke koje su učestvovale u ovom istraživanju dobijale su pretnje smrću okačene na drveće pored svojih redakcija, poruke ostavljene na oglasnim tablama na železničkim stanicama na putu do posla, pisma sa ozbiljnim pretnjama, probušene gume na automobilima i provaljene stanove. Doživele su i fizičke napade, izopštavanje iz lokalne zajednice, kao i uhođenje.”

Putanja nasilja koja prelazi iz onlajn sfere u oflajn sferu predstavlja začarani i samoodrživ krug. Onlajn uznemiravanje i pretnje podstiču fizičke napade; a oflajn zlostavljanje (npr. političari koji javno targetiraju novinarke tokom nastupa) može izazvati eskalaciju onlajn nasilja koje, zauzvrat, dodatno pojačava rizike u stvarnom svetu. Jedna petina (20 odsto) anketiranih novinarki izjavila je da je doživela uznemiravanje, zlostavljanje i napade u fizičkom svetu za koje veruju da su započeti onlajn.

VEĆ SU ČELIČNE, NE TREBA IM ČELIČENJE

Kada je reč o zaštiti novinarki, prva adresa su redakcije. Istraživanje ICFJ, međutim, pokazuje da one često već na prvom koraku budu izneverene.

Prema izjavama ispitanica i učesnica ankete u ovom istraživanju, i dalje postoji obrazac prebacivanja krivice na žrtvu kada je reč o online nasilju nad novinarkama. Time se žrtve faktički proglašavaju odgovornima za nasilno ponašanje drugih i stavlja se teret na njih da promene svoje ponašanje kako bi se zaštitile. Ovo je paralelno sa načinom na koji se žene i dalje često tretiraju u kontekstu seksualnog uznemiravanja, napada ili porodičnog nasilja. Svaka deseta učesnica ankete izjavila je da je, kada je prijavila onlajn nasilje svojim poslodavcima, dobila odgovor da treba da se “očeliči” ili da “ima deblju kožu”. To odražava neuspeh mnogih medijskih kuća da rodno zasnovano onlajn nasilje shvate ozbiljno kao pretnju po bezbednost na radnom mestu.

Jedna kenijska novinarka, koja je želela da ostane anonimna, bila je vrlo jasna po ovom pitanju: “Debela koža vas ne štiti od ličnog napada u kojem se vaši lični podaci dele i neko vam obeća da će vas silovati.”

TABU TEMA – UTICAJ NA MENTALNO ZDRAVLJE

Anketa UNESCO-ICFJ otkrila je veoma nizak nivo pristupa praktičnoj ili psihološkoj podršci unutar medijskih organizacija za novinarke koje su mete napada. Globalno gledano, samo četrnaest odsto ispitanica izjavilo je da zna da njihov poslodavac ima politiku ili smernice u vezi sa onlajn nasiljem. Isti procenat rekao je da može da stupi u kontakt sa stručnjakom za digitalnu bezbednost koji bi im mogao pomoći. Samo sedamnaest odsto znalo je da ima pristup pravnoj podršci, a tek jedanaest odsto izjavilo je da im poslodavci obezbeđuju pristup savetodavnim ili psihološkim uslugama. Dvadeset odsto navelo je da imaju pristup mreži kolegijalne podrške osetljive na rodne aspekte.

Srećom, mi ovde imamo bar nešto: Nezavisno udruženje novinara ima sistem besplatne psihološke podrške za novinare i novinarke. Ukoliko vam je potrebna neka od navedenih vrsta pomoći, možete se javiti NUNS na imejl: podrska@nuns.rs ili na broj telefona koji je u upotrebi 24 sata: 060/6882231, a možete se i direktno obratiti organizaciji I.A.N na imejl: office@ian.org.rs ili telefonom na 063/389729.

Ovaj tekst je izrađen uz finansijsku podršku Evropske unije. Za sadržaj ovog teksta odgovoran je isključivo nedeljnik “Vreme” i ni pod kojim uslovima se ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije.

Ovaj projekat – Women Journalists Are Not Alone: Information, Protection and Resilience – podržan je u okviru programa podrške “Safejournalists.net”.

Tagovi:

Bezbednost novinarki Napada na novinarke Novinarke Psihološke povrede
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Roditelj-negovatelj

10.октобар 2025. Marija L. Janković

Ćacilend: Policija odbila da obezbedi protest roditelja bolesne dece

Režim je prvo odbio da usvoji zakon roditelj-negovatelj, a zatim je policija odbila da obezbeđuje protest roditelja

Rat u Gazi

10.октобар 2025. N. M.

Vučić: Hamas bi mogao da oslobodi srpskog državljanina Alona Ohela

Srbija je od samog početka pratila situaciju sa Alonom Ohelom i „tiho diplomatskim kanalima“ podržavala napore koji vode njegovom bezbednom povratku, rekao je predsednik Aleksandar Vučić za Džeruzalem post

Zrenjanin

10.октобар 2025. K. S.

Nepoverenje Zrenjaninca u pijuću vodu: „Unucima je neću davati“

Posle više od dve decenije, voda u Zrenjaninu je prema rešenju gradskih vlasti ponovo proglašena ispravnom za piće. Ipak, među građanima i dalje vlada nepoverenje

Vodosnabdevanje

09.октобар 2025. N. M.

Da li je voda u Zrenjaninu konačno ispravna?

Da Zrenjaninci posle više od dve decenije ponovo imaju zdravu pijaću vodu sa česme, objavio je gradonačelnik tog grada Simo Salapur

Protest ispred Pete beogradske gimnazije

Školstvo

09.октобар 2025. Katarina Stevanović

Peta beogradska gimnazija: Ne prestaju pritisci na učenike i roditelje

Učenici jednog odeljenja Pete beogradske gimnazije našli su se pod pritiskom nakon što su izrazili nezadovoljstvo novim nastavnikom matematike. Slučaj je izazvao reakcije stručne javnosti, roditelja i Zaštitnika građana, koji sada ispituje postupke uprave škole

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure