img
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kvalitet proizvoda

Nemci pazare jeftinije od Srba: Da li su „isti“ proizvodi tamo kvalitetniji?

12. februar 2024, 17:16 S.Z.
Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Copied

Mnogi sumnjaju da su na nemačkom tržištu „isti“ proizvodi poput čokolade, deterdženta ili pelena ne samo jeftiniji – nego i kvalitetniji nego u Srbiji. Ali, to niko zvanično ne proverava

Za tri godine koliko živi u Nemačkoj, Jelena Barać je primetila da se proizvodi koje je tamo kupuje po kvalitetu razlikuju od proizvoda koji se prodaju u Srbiji.

Za „Vreme“ priča da je razlika velika pre svega u cenama, ali i u kvalitetu određenih proizvoda.

„U Nemačkoj me je prvo iznenadila velika količina organskih proizvoda, koji su cenovno dostupni maltene svima, dok u Srbiji zbog cena nisam nikada ni zastala kod takvih proizvoda, kvalitet me je najmanje interesovao“, kaže Barać.

Što se kvaliteta tiče, kaže, postoje razlike u proizvodima od tehničke robe do prehrambene.

„Pre svega mislim na proizvodnju za određena tržista. Tako se određeni suhomesnati proizvodi za EU tržište prave sa većim procentom mesa“, priča ona.

Kao primer navodi ćureći parizer koji se pravi sa 75 odsto mesa, a 400 grama koštaju 2,5 evra. U Srbiji se, kaže, tako kvalitetan parizer ne može naći za te pare.

Primera radi čureći parizeri najčešće sadrže oko 55 odsto mesa i cena za kilogram se kreće oko 900 dinara.

Cene iste ili više

Naše ljude u Nemačkoj iznenađuje da su cene mesa su iste kao i u Srbiji, što, kako kažu, nikada nije pre bilo.

Kada je reč o kvalitetu namirnica, naša sagovornica kaže da se razlika oseća i u ukusu, ali i roku trajanja proizvoda.

„Za mene je najbolji primer Nutela, koja je ukusom drugačija od Nutele iz srpskih marketa. Cena joj je 770 dinara za 700gr u Maksiju, dok u najskupljoj radnji u Frankfurtu 4,59 evra za 750 grama“, poredi ona.

Još kaže da Nutela u Srbiji, par dana nakon otvaranja, „dobija neki masni sloj na površini“, što se u Nemačkoj ne dešava.

Dalje, Milkine čokolade se ne pakuju na manje od sto grama što je trik u Srbiji. Jelenin omiljeni slatkiš, Fererove kugle, koštaju od 2,5 do 3,9 evra, zavisi da li su na popustu, dok u Srbiji staju oko 900 dinara.

„Od kada imam malu decu upoznata sam sa svakom cenom pelena, vlažnih maramica i slično, i uvek kažem, da imam više mesta, nosila bih i pelene. Nije stvar uštede od 500 dinara, već principa“, kaže ona.

Jedino gde principi ne važe su, kaže, omiljeni proizvodi koji sećaju na detinjstvo, Plazmin keks ili Smoki. Oni se uvek nose u Nemačku.

 

Pretpostavke, bez dokaza

Dok kod cena nema spora jer su svima vidljive golim okom, nejasno je da li na srpsko tržište zaista stižu proizvodi nižeg kvaliteta iako bi se mnogi ljudi u to zakleli.

Problem je što je to u Srbiji ne postoje uporedne analize koje bi ove tvrdnje ozvaničile, a to potvrđuju za „Vreme“ i iz Udruženja za zaštitu potrošača Vojvodine (UZPV).

„Proizvođači u Srbiji su u obavezi da primenjuju zakonske i podzakonske akte koji su na snazi, a tiču se bezbednosti i kvaliteta hrane, s tim da smo mišljenja da je kvalitet hrane svakako bolji u državama EU, ali samo zato što su zakoni rigorozniji i referentne brojke iznad onih koje si primenjuju kod nas. Nadamo se da će Srbija uskoro otvoriti poglavlja koja se tiču ove teme“, kažu iz ovog udruženja.

Početkom 2017. godine otkrivena je praksa takozvanog „dualnog kvaliteta proizvoda“, odnosno razlika u kvalitetu robe istih proizvođača koji se plasira kako unutar same EU tako i na tržištima van nje. Reakcije su bile oštre, kako među u državama EU tako i u zvaničnom Briselu.

Bivši predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker rekao je da neće prihvatiti da se u nekim delovima Evrope ljudima prodaje hrana lošijeg kvaliteta nego u drugim zemljama.

Nepoznato ima li toga u Srbiji

„Dualni kvalitet se otkriva tako što bi se kontrolisao kvalitet proizvoda kupljenih na teritoriji RS i teritoriji države EU, i na taj način bismo, kroz rezultate uporedne analize, dobili pravu sliku da li se u RS prodaje roba lošijeg kvaliteta“, objašnjavaju iz UZPV.

Evropska komisija donela je 2017. godine u Direktivu o nepoštenoj poslovnoj praksi uvela posebnu odredbu koja se odnosi na dualni kvalitet.

Zajednički istraživački centar Komisije od tada je sproveo više istraživanja koja su pokazala da se unutar EU smanjuje udeo prehrambenih proizvoda koji imaju istu ili sličnu ambalažu, ali su različitog sastava. Dok su ti proizvodi činili 31 odsto testiranih uzoraka još u 2018. i 2019. u 2021. njihov je udeo pao na 24 odsto, navodi se na sajtu Evropske komisije.

Najavljeno je da će Komisija u 2024. godini izvestiti o primeni Direktive o modernizaciji i njenom boljem primenjivanju, uključujući pravila koja se odnose na „dualni kvalitet“.

Tagovi:

Cene Kvalitet proizvoda Nemačka Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ivan Ninić

Nasilje

30.septembar 2026. B. B.

Ivan Ninić: Šapićevi dani na mestu gradonačelnika su odbrojani

Funkcioneri nemaju potpunu slobodu da sami odluče kada će podneti ostavku, već članstvo u SNS-u podrazumeva prihvatanje pravila te stranke, kaže Advokat Ivan Ninić

Čačanska gimnazija

Obrazovanje

30.septembar 2026. I. M.

Čačanski maturanti i profesori protiv „SNS direktorke“: Poziv građanima na „odbranu gimnazije“

Maturanti i zaposleni čačanske Gimnazije protive se imenovanju nove direktorke Katarine Majstorović i tvrde da prilikom izbora nije uvažena volja školske zajednice. Pozvali su građane da podrže njihovu borbu za "očuvanje ugleda i dostojanstva škole"

Duvanski proizvodi u Srbiji ostaju garant zarade, a akcize dobro dođu državi u krizna vremena.

Kampanja protiv pušenja

30.septembar 2026. M. L. J.

Crni nožni prst, beba sa dudom, rak jezika: I u Srbiji će duvanski proizvodi imati odbojne slike

I u Srbiji će na paklicama cigareta biti odbojne fotografije i nova zdravstvena upozorenja

Obrušen potporni zid na gradilištu
29.septembar 2026. Danilo Savić 

Urušavanje u ulici Vojvode Vlahovića: Godine opasne gradnje 

U ulici Vojvode Vlahovića u beogradskom naselju Braće Jerkovića urušio se potporni zid. Da li je to još jedan dokaz da postoji sistemski problem u srpskom građevinarstvu?

Televizija, daljinski

Tabloidi

29.septembar 2026. A.P.

Alo i Informer osnovali novu ćerku firmu u Prijepolju, šire mrežu lokalnih medija

Best Media Team, koji je u vlasništvu izdavača „Alo“ i „Informera“, osnovao je novu firmu u Prijepolju koja bi trebalo da pokrene televiziju TV Lim

Komentar
Aleksandar Vučić pred podnošenje ostavke

Komentar

Predizborna ostavka Vučić Aleksandra

Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“

Andrej Ivanji
Studentska lista, predaja

Komentar

Srpska politička bajka: Časni amateri protiv profesionalnih huligana

Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1865
Poslednje izdanje

Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu

Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati se
Izbori 2026: 26 godina posle Petog oktobra

Noćna mora Aleksandra Vučića

Kampanja

Ko stoji sa druge strane vrata

Izbori 2026. (2)

Pobednik nosi sve

Intervju: Peter Vukašinović Klem, Mađarski restart

Buđenje iz košmara

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure